Pregled bibliografske jedinice broj: 160543
Rijeka-hrvatski Ironbridge
Rijeka-hrvatski Ironbridge // 1. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine
Rijeka, Hrvatska, 2003. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 160543 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rijeka-hrvatski Ironbridge
(Rijeka- Croatian Ironbridge)
Autori
Šepić, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
1. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 19.09.2003. - 20.09.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ironbridge; kulturna baština; Industrijska revolucija; industrijsko-arheološki spomenici; industrijska arheologija
(Ironbridge; cultural heritage; Industrial revolution; industrial- archeological monuments; inustrial archeology)
Sažetak
Rijeka - hrvatski Ironbridge? Godine 1986. područje Ironbridgea u zapadnoj Engleskoj ulazi u Svjetski registar kulturne baštine i to zbog dva razloga. Prvo, svojim objektima fizički svjedoči velikim tehnološkim promjenama tijekom Industrijske revolucije (prva primjena koksa u taljenju željezne rudače) a drugo, zbog izgradnje prvog značajnog prefabriciranog lijevanoželjeznog mosta 1779., i danas simbola čitavog podrucja (koji je potaknuo daljnji razvoj uporabe željeza, kako u građevinarstvu tako i u arhitekturi). Razvoj tog područja, baziran na nalazištima ugljena, gline, željezne rudače i vapnenca počinje već u 16. stoljecu da bi vrhunac dosegnuo u 18. stoljeću kada je bilo na čelu tehnološkog razvoja industrije željeza u Engleskoj. U19. stoljeću željezna industrija počinje zaostajati, dok se industrije bazirane na uglju i glini i dalje razvijaju (ciglane, proizvodnja pločica, lula, porculana itd). Konačno, početkom 20. stoljeća dolazi do nazadovanja regije, kako zbog nestajanja sirovina, tako i zbog tehnološkog zaostajanja. Nakon prvih zahtjeva amatera Industrijske arheologije za očuvanjem toga područja, aktivna konzervacija započinje 1959., kada su vlasnici talionice Coalbrookdale Allied Ironfounders Ltd. dali iskopati staru peć kako bi proslavili 250 godišnjicu prve uporabe koksa za taljenje željeza (A. Derby, 1709.). Otvorili su i mali muzej a 1968. osnovana je i zaklada koja započinje s obnovom najznačajnijih, prvih preventivno zaštićenih industrijskih spomenika. U 70-im i 80-im godinama, kompanija zadužena za izgradnju novog grada Telforda, a koja je postala vlasnikom industrije tog područja, zahvaljujući gospodarskom rastu osigurava očuvanje povijesnog integriteta Ironbridgea. Nakon njezinog ukinuća 1991. upravljanje je povjereno dobrotvornoj zakladi. Pocetkom 80-ih osnovana je u Ironbridgeu prva arheološka jedinica a zatim i Ironbridge Institute koji je započeo sustavnim istraživanjem industrijske baštine. Danas je široj publici prezentirano 6 bitnih industrijsko-arheoloških spomenika (četiri talionice, ciglane i kosa pruga koja je spajala kanal s rijekom Severn), a otvoreno je i 9 muzeja koji pokrivaju sve grane industrije koje su postojale na ovom području (smještenih, naravno, u bivšim pogonima). Zar Rijeka, koja je u hrvatskim okvirima značajna zbog prvog parnog stroja primijenjenog u jednoj tvomici, a u svjetskim razmjerima zbog "Torpeda", ne bi mogla postati nas centar industrijske arheologije, hrvatski Ironbridge? Predloženi referat elaborirao bi ovu ideju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA