Naslov
Srednjovjekovni istarski kaptoli - utemeljenje, ustroj i djelatnost
(Medieval Istrian Chapters - foundations, constitutions and agency)

Autori
Gulin, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatska i Europa. Integracije u povijesti. II. kongres hrvatskih povjesničara / Benyovsky, Irena ; Budak, Neven - Zagreb : FF Press, 2004

Skup
Hrvatska i Europa. Integracije u povijesti. II. kongres hrvatskih povjesničara

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 29.09.2004. - 03.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
crkvena povijest; kaptoli; Istra
(ecclesiastical history; chapters; Istria)

Sažetak
Na području srednjovjekovne Istre postojalo je nekoliko biskupija koje su imale isto toliki broj katedralnih ili stolnih kaptola. I dok je stolnih ili katedralnih kaptola bilo četiri, među kojima Porečki, Pulski, Pićanski i Novigradski, broj zbornih ili ruralnih kaptola bilo je mnogo više iz kasnijeg razdoblja koji su se tijekom 15., 16. i 17. st.formirali u Balama, Barbanu, Bujama, Buzetu, Dvigradu, Gračišću, Grožnjanu, Labinu, Rovinju, Umagu, Motovunu, Roču, Sv. Lovreču i drugim mjestima. Prema sadašnjoj spoznaji bilo ih je sveukupno oko 22 kaptola. Jednim i drugim kaptolima dosada je poklonjena tek manja ili oskudna pažnja u našoj historiografiji. Glavni razlog je svakako u nedostatku arhivskih izvora kojih se vrlo malo sačuvalo u istarskim i u drugim arhivima susjedne R. Slovenije i R. Italije, ali i zbog zanemarive uloge koju su navedeni kaptoli imali u pogledu javne djelatnosti na tom području istarskog poluotoka. Naime, za razliku od kaptola Sj. Hrvatske i Dalmacije, koji su bili loca credibilia, tj. vjerodostojna mjesta i čiji su kanonici kao vjerni kaptolski ljudi obavljali zadaću javne djelatnosti u pogledu sastavljanja, pisanja, prepisivanja, ovjeravanja i izdavanja javnih i privatno pravnih isprava na zahtjev stranaka u svezi kupnje i prodaje zemalja, posjeda i drugih nekretnina, istarski srednjovjekovni kaptoli nisu imali tu funkciju koju je umjesto njih obavljao javni notarijat. Kako je tada na području istarskih gradovima javni notarijat bio prilično razgranat, tako onda i nije bilo nikakve veće potrebe uključivanja istarskih kapatola u takvu javnu djelatnost koja se prvenstveno odnosila samo na one obveze unutar katedralne crkve, odnosno njezina kaptola. Upravo zbog toga i zbog raznih drugih okolnosti nedostaju nam pisani izvori o prošlosti istarskih kaptola koje moramamo tražiti u raznim drugim crkvenim fondovima ili starijoj literaturi. U takom nedostaku izvorne građe svaki pa i najmanji podatak od velike je koristi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA