Naslov
Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju
(Recommendations for prevention of occupational exposure to blood-borne infections in health care workers)

Autori
Čivljak, Rok ; Begovac, J

Izvornik
Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 24 (2004), 1; 33-41

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, vijest, ostalo

Ključne riječi
Profesionalna ekspozicija; Infekcije koje se prenose krvlju; Zdravstveni djelatnici; Prevencija; Postekspozicijska profilaksa; HBV; HCV; HIV
(Occupational exposure; blood-borne infections; health care workers; prevention; post-exposure prophylaxis; HBV; HCV; HIV)

Sažetak
Ovaj članak nastavak je iz prošlog broja Infektološkog glasnika u kojem se autori osvrću na sadašnje svjetske preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika (ZD) infekcijama koje se prenose krvlju (IPK), s osobitim osvrtom na epidemiološki najznačajnije među njima, a to su infekcije virusima hepatitisa B (HBV), hepatitisa V(HCV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV). Najvažnija mjera prevencije ovih infekcija je nespecifična predekspozicijska profilaksa koja uključuje primjenu standardnih mjera zaštite od IPK u svakodnevnom radu. Osim nespecifične, ZD preporuča se i specifična predekspozicijska profilaksa koja je za sada dostupna samo za infekciju HBV-om, a podrazumijeva specifičnu imunoprofilaksu cijepljenjem protiv HBV. Postekspozicijska profilaksa (PEP) podrazumijeva mjere kojima se smanjuje mogućnost aktiviranja IPK u ZD nakon što su bili izloženi kontaminiranoj krvi. Sveukupni postekspozicijski postupak i njegova učinkovitost ovise o potvrđivanju odnosno isključivanju infekcije u izvornog bolesnika zbog čega je važno čim prije provesti kliničku i epidemiološku evakuaciju rizika infekcije te serološko testiranje izvornog bolesnika i eksponiranog ZD. Postekspozicijska profilaksa HBV-infekcije (HBV PEP) podrazumijeva primjenu kombinirane aktivno-pasivne profilakse koja uključuje HBV-cijepljenje i primjenu specifičnog hepatitis B imunoglobulina (HBIG) u prijemljivih ZD. Kako bi se postigla potpuna zaštita, preporuča se provesti ubrzani režim HBV-cijepljenja. Trenutno nema dostupne specifične profilakse HCV-infekcije pa postekspozicijski postupak nakon profesionalne ekspozicije HCV-pozitivnoj krvi (HCV PEP) podrazumijeva samo serološko praćenje eksponiranog ZD kako bi se što ranije otkrila serokonverzija, odnosno profesionalna HCV-infekcija. Danas se za postekspozicijsku profilaksu nakon profesionalne ekspozicije HIV-pozitivnoj krvi (HIV PEP) preporuča primjena antiretrovirusnih lijekova (ARL). U većini slučajeva, kao HIV PEP preporuča se primjena dva ARL (temeljni režim), a u rijetkim slučajevima treba primijeniti režim s tri ARL (prošireni režim), najčešće uz dodatak jednog inhibitora proteaze. Većina zdravstvenih ustanova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti pružiti pravovremenu i učinkovitu PEP nakon profesionalne ekspozicije ZD što je i navelo autore na pisanje ovog članka. Želja nam je da se ove preporuke usvoje i u Hrvatskoj, te da ih se pridržavaju svi relevantni čimbenici kako bi se stanje sigurnosti i zaštite na radu ZD, kao i zbrinjavanje profesionalnih ekspozicijskih incidenata u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj podiglo na višu razinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA