Naslov
Poremećaji funkcije jednjaka u bolesnika sa sindromom iritabilnoga crijeva
(Esophageal motility disorders in patients with irritable bowel syndrome)

Autori
Jurčić, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
14.04

Godina
2003

Stranica
200

Mentor
Bilić, Ante

Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva; jednjak; motilitet
(irritable bowel syndrome; oesophagus; motility)

Sažetak
Sindrom iritabilnoga crijeva jedan je od najčešćih funkcijskih poremećaja probavnoga sustava, ali s druge strane i jedna od najmanje poznatih bolesti probavnoga sustava. Karakterizira ga bol u abdomenu koja je povezana s defekacijom, zatim poremećaji defekacije te distenzija abdomena. Simptomatologija sindroma iritabilnog crijeva je varijabilna, a često ovi bolesnici osim tegoba vezanih za debelo crijevo imaju i simptome vezane za gornji dio probavnog sustava, a posebice za jednjak. Ne postoje relevantna istraživanja koja bi se bavila poremećajima motiliteta jednjaka u bolesnika sa sindromom iritabilnoga crijeva, njihovim odnosom prema simptomima i znakovima bolesti kao ni razlikama između pojedinih podskupina sindroma u pogledu motiliteta. U ovu studiju uključeno je 30 bolesnika sa sindromom iritabilnoga crijeva od kojih je 14 bilo s dominantnim proljevima, a 16 s dominantnom konstipacijom. Kontrolna skupina bila je sastavljena od 30 zdravih ispitanika. Srednja životna dob za skupinu bolesnika bila je 46.9, a za kontrolnu skupinu 43.5 godina. Skupine se nisu statistički signifikantno razlikovale kako u odnosu na dob, tako ni u odnosu na spol, izobrazbu i body mass index. Bolesnici su uključeni u studiju na temelju Rimskih kriterija za sindrom iritabilnoga crijeva. Uzeti su detaljni anamnestički podatci, status, izvršen digitorektalni pregled. U bolesnika su provedene sljedeće dijagnostičke metode: rektosigmoidoskopija (mlađi od 40 godina života) ili totalna kolonoskopija (stariji od 40 godina), anorektalna manometrija te u slučajevima sa simptomatologijom gornjeg dijela probavnoga trakta ezofagogastroduodenoskopija i manometrija jednjaka. Kao kontrolna skupina za manometrijska ispitivanja korištene su vrijednosti za parametre anorektalne manometrije i manometrije jednjaka koji su dobiveni ispitivanjem zdravih ispitanika. Body mass index bio je veći u podskupini iritabilnoga crijeva s proljevima u odnosu na onu s konstipacijom (p<0.05), dok razlika nije utvrđena između čitave skupine bolesnika sa sindromom i zdravih ispitanika. Bolesnici sa sindromom iritabilnoga crijeva imaju veliki broj kako koloničnih tako i ekstrakoloničnih simptoma i znakova. Nije utvrđena statistički značajna razlika između ispitivanih podskupina u prevalenciji pojedinih simptoma. U bolesnika sa sindromom iritabilnog u odnosu na zdrave ispitanike patološki su promijenjene vrijednosti idućih parametara motiliteta jednjaka: dužina abdominalnog i torakalnog dijela donjeg jednjačnog sfinktera, tlak sfinktera u mirovanju za abdominalni i torakalni segment, tlak u mirovanju za abdominalni i torakalni segment ; tijelo jednjaka: učestalost pojavljivanja normalnih, repetitivnih te odsutnih kontrakcija, srednji tlakovi za proksimalni dio jednjaka, peristaltična aktivnost u odnosu na zastupljenost koordinirane, simultane i nepotpune propagacije, prag percepcije boli za distalni jednjak ; gornji jednjačni sfinkter: tlak u mirovanju. Usporedbom podskupina sindroma iritabilnoga crijeva s proljevima i konstipacijom u odnosu na motilitetne značajke jednjaka utvrđene su razlike u niže navedenim parametrima: tlak donjeg jednjačnog sfinktera u mirovanju ; tijelo jednjaka: srednji tlak za proksimalnu i distalnu trećinu jednjaka, peristaltična aktivnost u odnosu na zastupljenost koordinirane, simultane i nepotpune propagacije ; gornji jednjačni sfinkter: tlak u mirovanju. Nije bilo razlike između ispitivanih skupina u pragu boli pri testu distenzije distalnog jednjaka. Na temelju provedenog istraživanja moguće je zaključiti da u bolesnika sa sindromom iritabilnoga crijeva postoje patološke promjene u više parametara motiliteta jednjaka, a u odnosu na neke od njih i razlike između ispitivanih podskupina sindroma. Dobiveni rezultati mogu objasniti zašto se bolesnici sa sindromom često tuže na simptome vezane za gornji dio probavnoga trakta uključujući žgaravice i boli u prsima nekardijalne geneze. Isto tako rezultati sugeriraju da bi se u sindromu iritabilnoga crijeva moglo raditi o daleko širim promjenama na glatkom mišićju ili inervaciji nego što se to ranije mislilo. Za definitivan odgovor na ova pitanja potrebna su svakako daljnja istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA