Naslov
Samoliječenje analgeticima u stomatoloških bolesnika
(Automedication of analgesics by dental patients)

Autori
Linčir, IIeana ; Rošin-Grget, Kata ; Šutej, Ivana.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Acta Stomatol Croat / (Knežević, Goran) - Zagreb : Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko stomatološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, 2003

Skup
3. Svjetski Kongres hrvatskih stomatologa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2003. - 08.11.2003

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bol; analgetici; samoliječenje
(pain; analgesics; auto-medication)

Sažetak
Uklanjanje boli jedan je od glavnih izazova stomatološke prakse. Akutna bol je značajka većine odontogenih boli i često je povezana sa samoprimjenom analgetika. Međutim, samoliječenje predstavlja rizik uzimanja prekomjerne doze lijeka, preduge primjene, klinički značajnih interakcija s već propisanim lijekovima, te polipragmazije i mogućih štetnih učinaka. Početno zbivanje kod većine bolnih stanja je bolni podražaj koji izaziva destrukciju tkiva, sintezu i otpuštanje biokemijskih medijatora koji sudjeluju u nastanku boli. Za ublažavanje boli najčešće se koriste analgetici-antipiretici, nesteroidni (NES) lijekovi koji djeluju na periferiji. Oni inhibiraju biokemijske medijatore boli. Svi NES analgetici izazivaju kvalitativno slične neželjene učinke, uzimaju se kroz usta i lako su dostupni u ljekarnama bez recepta - u slobodnoj prodaji. Svrha ovog rada je bila odrediti učestalost samoliječenja analgeticima u stomatoloških bolesnika s akutnom boli. 32 bolesnika sa zuboboljom u dobi od 19 do 73 godine, prosječne dobi 32, 5 godine i oba spola ispitana su o intenzitetu boli prije liječenja i uporabi lijekova. 68 % bolesnika opisalo je svoju bol kao jaku, 21, 9 % kao umjerenu i 10, 1 % kao neugodni osjećaj. Rezultati su pokazali da je 99, 6 % bolesnika samo uzelo lijek za neposredno otklanjanje bolova. Najčešće uzeti analgetici su: kombinacija analgetika-antipiretika (propifenazon+paracetamol+kofein+kodein) u 33 % i dikofenak (Voltaren) u 29, 1 %, zatim metamizol u 21, 8, aspirin u 13 % i ibuprofen u 3, 1 % slučajeva. 56 % bolesnika lijekove je nabavilo kod ljekarnika, a 44 % iz kućne zalihe. Bolesnici (87, 5 %) su dobro obaviješteni o mogućim neželjenim učincima i toksičnosti NES analgetika. Neželjene učinke opisalo je 21, 8% bolesnika, većinom kao gastrointenstinalne simptome:mučnina i želučana bol. To je u skladu s dobro opisanim nuspojavama NES-analgetika, koje su najvjerojatnije rezultat inhibicije ciklooksigenaza i značajan uzrok oboljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA