аЯрЁБс>ўџ GIўџџџFџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСY П\MbjbjѓWѓW .Z‘=‘=”$џџџџџџ]ќќќќќќќhhhh8 ДhЭ Жмм"ўўўўўў       $ƒ єw В4 ™ќўўўўў4 žќќўўмžžžўфќўќў ,<,ќќќќў žpž ќќ ўа ƒњ- БФhhтМ ZNANSTVENO KREATIVAN PRISTUP (NE)BROJIVOSTI Mirko Peti: Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2004. Monografija Oblici nebrojivosti u hrvatskome jeziku znatno je preraena verzija Petijeva doktorskoga rada obranjenoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Dvije dosad objavljene monografije Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Ljiljana `ari, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, 2002. i Marija Znika, Kategorija brojivosti u hrvatskome jeziku, 2002.) iz istoga jezikoslovnog podru ja svjedo e o poja anom zanimanju za tu problematiku. Prevladavanje dosadaanjih opisa kvantifikacije koja se izra~ava morfoloakim sredstvima, tj. gramati kom kategorijom broja i koja se oslanja na leksi ko zna enje imenica, osnovna je karakteristika monografije o nebrojivosti Mirka Petija. Pristup problemu brojivosti kao sintakti ko-semanti koj, a ne leksi koj pojavi, a i rezultati proizaali iz takva sagledavanja problema svakako su vrijedni pozornosti. Kako autor sam u predgovoru navodi, poticaj za istra~ivanje nebrojivih oblika u hrvatskom jeziku bila je potreba za razjaanjavanjem sintakti ki nerazrijeaena statusa imenskih rije i u genitivu u re enicama tipa U gradu je bilo m a g l e. Iako morfoloaki ta imenica ima jednozna an oblik genitiva jednine, ipak se tom jedninom njezin sadr~aj ne mo~e odrediti kao cjelovit pojedina an predmet koji se mo~e brojiti. Stoga autor takve nebrojive oblike sadr~aja imenskih rije i s glediata kategorije broja opisuje kao Ћsintakti ki relevantne semanti ke oblike, koji su uvjetovani upotrebom imenske rije i u odreenom gramati kom kontekstu, a ne njezinim leksi kim zna enjem.Л (Istaknula K.`.D.) Dakle, oblici nebrojivosti o kojima autor govori nisu morfoloaki utvrdivi oblici gramati ke kategorije broja imenskih rije i (oblici jednine i mno~ine s pridru~enim im leksi kim zna enjem kojim se u izvanjezi noj zbilji ozna uje ato kao brojivo ili kao nebrojivo) niti se ti oblici promatraju izvan sintakti ko-semanti koga konteksta, nego se opisuju, definiraju i imenuju rezultati procesa u kojem gramati ka kategorija broja (jednina i mno~ina) s obzirom na kontekst biva ili aktualizirana (B a l o n se di~e uvis i B a l o n i se di~u uvis) ili neutralizirana (Na sajmu je bilo b a l o n a.) Za potrebe takva pristupa problemu (ne)brojivosti autor uvodi, definira i imenuje nekoliko sintakti ki relevantnih semanti kih opreka, koje e zasigurno imati odjeka u svakom daljnjem bavljenju tom problematikom. Autor razlikuje brojive i nebrojive semanti ki utvrdive oblike sadr~aja imenskih rije i. Prva je opreka meu oblicima brojivosti: opreka jednost  mnogost. Sadr~aj se imenskih rije i s glediata kategorije broja ozna uje ili kao jedan cjelovit pojedina an predmet (S l i k a visi na zidu) ili kao mnogo takvih cjelovitih pojedina nih predmeta (S l i k e vise na zidu). Takve oblike sadr~aja imenske rije i imaju u funkciji subjekta (kao ato se na primjerima vidi), i to u jedninskom i mno~inskom nominativu u re enicama s glagolskim predikatom s aktualiziranim oznakama kategorije lica i broja. Stoga semanti ku opreku jednost (slika iz prve re enice)  mnogost (slike iz druge re enice) autor s pravom isti e kao sintakti ki relevantnu. Druge su dvije opreke meu oblicima nebrojivosti: opreke jedinost  dijelnost te konkretnost  nekonkretnost. Jedinost kao oblik nebrojivosti imenska rije  u jedinom nominativu ima u funkciji predikatnoga imena u besubjektnim re enicama tipa (Na staklima je jutros bio l e d) u kojima su oznake kategorije lica i broja spone kao predikatne rije i neutralizirane. U tom kontekstu jedinim se nominativom sadr~aj te rije i kao jedinstvena cjelovitog pojma u svojoj nebrojivoj cjelovitosti s glediata kategorije broja ozna uje kao jedinost. Dijelnost kao oblik nebrojivosti imenska rije  u dijelnom genitivu ima u funkciji predikatnog imena u besubjektnim re enicama s imenskim predikatom tipa (Na staklima je jutros bilo l e d a) u kojima su oznake kategorije lica i broja spone kao predikatne rije i neutralizirane. U tom kontekstu dijelnim se genitivom sadr~aj te rije i kao jedinstvena cjelovitog pojma u svojoj nebrojivoj cjelovitosti s glediata kategorije broja ozna uje kao dijelnost. Konkretnost kao oblik nebrojivosti imenska rije  u konkretnom nominativu ima u funkciji subjekta u subjektnim re enicama s imenskim predikatom tipa (G u ~ v a je bila pred kavanom) u kojima su oznake kategorije lica i broja spone kao predikatne rije i neutralizirane. U tom kontekstu konkretnim se nominativom sadr~aj te rije i kao pojedina ne izvanjezi ne situacije s glediata kategorije broja u svojoj nebrojivosti ozna uje kao konkretan. Nekonkretnost kao oblik nebrojivosti imenska rije  u nekonkretnom nominativu ima u funkciji predikatnog imena u predikatnim re enicama s imenskim predikatom tipa (Pred kavanom je bila g u ~ v a) u kojima su oznake kategorije lica i broja spone kao predikatne rije i neutralizirane. U tom kontekstu nekonkretnim se nominativom sadr~aj te rije i kao pojedina ne izvanjezi ne situacije s glediata kategorije broja ozna uje kao nekonkretan. Zaklju ak koji proizlazi iz tako preciznih distinkcija dokazuje utemeljenost takva pristupa: semanti ki utvrdive brojive i nebrojive oblike sadr~aja s glediata kategorije broja u re enici mogu imati samo imenske rije i u funkciji subjekta i predikatnog imena. Kao diskretne jezi ne jedinice semanti ki oblici gramati ke kategorije broja mogu se definirati jedino na sintakti koj razini. Definiranju i imenovanju gore navedenih, za svaki daljnji opis zasigurno korisnih opreka, prethodi, mogli bismo rei, "ishodiana" distinkcija izmeu matemati ke i gramati ke brojivosti sadr~aja imenskih rije i. Brojivost i nebrojivost sadr~aja imenskih rije i s matemati koga glediata i brojivost i nebrojivost sadr~aja imenskih rije i s gramati koga glediata autor potpuno razli ito definira i jasno razlu uje. Matemati ka je brojivost definirana brojivoau sadr~aja imenice kao leksi ke jedinice. Taj sadr~aj pretpostavlja dio izvanjezi ne zbilje koji je imenicom ozna en, a elementi se te zbilje mogu ili ne mogu matemati ki brojiti. Gramati ka je brojivost definirana brojivoau sadr~aja imenice kao gramati ke jedinice. Taj sadr~aj pretpostavlja gramati ke odnose u koje s glediata kategorije broja imenska rije  ulazi s drugim rije ima. Autor se jednozna no opredjeljuje za opis gramati ke brojivosti i nebrojivosti. (Tako se u nov kontekst smjeataju i slu ajevi u kojima dolazi do odstupanja od pravila da se sadr~aj imenice njezinom jedninom ozna uje kao jedno, a mno~inom kao mnogo; pojmovi kojima se i sam autor u prethodnim radovima bavio kao ato su pluralia tantum, singularia tantum i zbrojina). Ovim smo se kratkim prikazom osvrnuli samo na one aspekte monografije Mirka Petija koji su osobito zanimljivi i druk iji u odnosu na dosadaanju literaturu. U dvadeset i jednom poglavlju, koliko ih monografija sadr~ava, (te u brojnim potpoglavljima) detaljno su i dosljedno imenovani i obraeni mnogi novi pojmovi. Nekim se poznatim gramati kim injenicama pristupa na druk iji na in (predikat, subjekt, besubjektne re enice, li ne i bezli ne re enice, sintakti ka dvozna nost itd.), a i kritizira se tradicionalni sintakti ki model opisa nekih pojmova. Npr. autor kritizira tradicionalna tuma enja odnosa izmeu subjekta i predikata. Naime, u tradicionalnom su modelu u definiciju tog odnosa uneseni semanti ki kriteriji koji polaze od logi kih, a ne od lingvisti kih pretpostavki. Autor se kriti ki osvre na pojam logi koga subjekta kao produkta takva tuma enja, jer se tako "u gramati ki opis bez potrebe uvodi semantika osobe kao ~ivoga bia, a zanemaruje se semantika osobe kao sadr~aja gramati ke kategorije lica predikatnoga glagola". Svakako treba istaknuti korisnost Kazala pojmova i Kazala imena, koji e bitno olakaati pristup grai te monografije. Treba napomenuti i to da ova monografija nije namijenjena po etnicima u struci; ona tra~i i koncentraciju i stru nu obavijeatenost u toj problematici. Funkcionalnost, preciznost i visok stupanj distinktivnosti Petijeva znanstvenoga diskurza nisu ~rtvovani radi jednostavnijega izri aja. Autor ra una s time da je recepcija te monografije rezervirana za krugove u kojima je takav tip diskurza uobi ajen, a ra una i s upoznatoau recepcijskoga kruga s prethodnim teorijama i stavovima o kategoriji brojivosti. Ova monografija o nebrojivosti u hrvatskome jeziku dokazuje da temeljit lingvisti ki opis te kategorije mora uzeti u obzir sintakti ko-semanti ki kontekst u kojem se (ne)brojiva rije  pojavljuje. Taj pristup nije u suprotnosti s dosadaanjim teorijskim opisima kategorije brojivosti u hrvatskom jeziku, nego je to opis na drugoj razini (na sintakti ko-semanti koj razini, za razliku od dosadaanjih pristupa koji se uglavnom zadr~avaju na leksi koj razini). Uvedeno i dosljedno upotrebljavano novo nazivlje za semanti ke oblike nebrojivosti, koji dosad nisu bili predmetom jezikoslovnih analiza, osigurava Petijevoj monografiji metodoloaku koherentnost i dosljednost. No iznad svega, potrebno je istaknuti znanstvenu kreativnost i originalnost u pristupu vrlo slo~enoj problematici. Semanti ki sustav brojivosti i nebrojivosti u hrvatskome jeziku ovom je monografijom znanstveno definiran! Kristina `trkalj Despot PAGE  PAGE 4 |Ю`Ао6X Ьє " Ќ о \Ињ@€ЈN~‚Дри,ьќМатђіт‚А6ЊКМШ№рј  2:RVpvˆжќ€ОвдP l ъ $!И!Ш!Ь!р!."R"Ь"ђ"#D#ж#ђ#n$Ј$<%N%T%l%М%ш%N&t&„&Т&§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§6d`bdЮDFH˜ик  pr "Ь€‚˜vЬ!T%§§§њњњњњ§ѕэчээээээээчэээээ$dh$„Фdhdh$`bdЮDFH˜ик  pr "Ь€‚˜vЬ!T%Ю(@,B,L/N/Œ2V4є5–6д8ж8A№AъEьE~I€IцLшLъLєLіL&M(M6M8M:MMTMVMXMZM\Mўўўўўќљўў <Т&T'p'є'8(И(ъ(8)h)т) **T*ъ*+Ž+д+&,@,x00”0Р03<3м45t8К8О8Ю8:?`?DA`AfA~A€A‚A(M*M6M8M:M>M@MLMNMPMRMTM\M§§§§§§§§§§§§§§§§§§§іѓіѓіѓіюіѓ0JmH0J j0JU63T%Ю(@,B,L/N/Œ2V4є5–6д8ж8A№AъEьE~I€IцLшLъLєLіL&M(M:Mїїїїїїёёёёёёёїїїїїїїїїчїо&`#$„јџ„ $„\„Фdh$dh$„Фdh:MMTMVMXMZM\Mћљ№ћљљш$„Фdh&`#$„јџ„„h,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$‰%ААФАФ Ф [8@ёџ8 NormalCJ_HaJmHsHtH<A@ђџЁ< Default Paragraph Font, @ђ,Footer  Ц9r &)@Ђ& Page NumberЎ$Zџџџџ џџ џџ џџ џџpgЎ$ c Т&\M'*T%:M\M(+,\M) !•!tџ•€єќЅЊЌКпф›RXЎГњŽЏАЩЪ   q x { ‚ U \ x    цяžЇFGHI%&'(гМШ:BCIKUV\_gИОUcЪвршw  T#]#”$Џ$є§8BBDkZb^aГЗ99_eллP P Y ] j p Ь в X X т т ы я ў    gtВЮффХЦ)6AAu‘žžюљ9МЧъaaЖв_x‘ЋоїЖрІІБОъъ••xy}~ПР   і њ Ю!Ю!Я!и!є"####I##‘#z${$“$Џ$џџKristina `trkalj D:\AutoRecovery save of peti.asdKristina `trkalj D:\AutoRecovery save of peti.asdKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljC:\My Documents\peti.docKristina `trkaljF:\prikazi-jezik\peti.docџ@€$d” Ў$pppp ppppppp*p8G‡:џTimes New Roman5€Symbol3& ‡:џArial"qˆ№ФЉ kŠf kŠfJ)@!№‰‰ДД0 %„џџ(O (NE)BROJIVOSTI NA SINTAKTI KOJ RAZINI Klinec BorisKristina `trkaljўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆФашє $0 L X dpx€ˆт)O (NE)BROJIVOSTI NA SINTAKTIШKOJ RAZINIord (N Klinec BorisSTIlin Normal.dotsKristina Štrkalj NA2isMicrosoft Word 8.0A@@ищ БФ@ищ БФJ)ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎd  hpŒ”œЄ ЌДМФ Ь тInternet ComputerS@ %j )O (NE)BROJIVOSTI NA SINTAKTIШKOJ RAZINI Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{EDEAB021-1C37-11D9-B015-0010A7276A87}  !"#$%&'()*+,-ўџџџ/012345ўџџџ789:;<=ўџџџ?@ABCDEўџџџ§џџџHўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF`тHђ3АФРн,. БФJ€1Tableџџџџџџџџџџџџ.WordDocumentџџџџџџџџ.ZSummaryInformation(џџџџ6DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ>CompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџРн,. БФРн,. БФџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq