ࡱ> 5@jAbjbj22 (zXXRVVV|X***>..../t>hhF011p11[22413 ggggggg$iRkz3g*04[2[204043g**11g"^^^048#*1*1 g^04 g^$^(^eh**uf1:0 `M<l.hWUf gg<hefRlj\~Rl uf>>****Rl*ufM3"o3^33M3M3M33g3g> B&! ]>B&!Dunja Ani, znanstveni novak Filozofski fakultet u Rijeci, Sveu iliate u Rijeci Hrvatska MEDIJI U PROMOVIRANJU KONCEPTA ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLI`/ODR}IVI RAZVOJ Sa~etak  Informati ka revolucija , promoviranje procesa  Informati ke demokratizacije ,  Odr~ivi mediji , novi mediji i nove tehnologije nameu nove oblike i metode u enja i pou avanja. U skladu s tim predstavljaju i zna ajan imbenik u promoviranju koncepata odgoja i obrazovanja za okolia i odr~ivi razvoj ulazei i utje ui na mialjenje, stavove, oblikujui znanje i vrijednosti organizacija i grupacija unutar druatva - zna ajnih elemenata druatva poput odgojno-obrazovnih sustava, odgoja i obrazovanja na svim razinama akolovanja i to, mijenjajui ih u skladu sa zahtjevima novih na ina komunikacije, distribucije i izvora informacija i sadr~aja, a time i novih na ina u enja i pou avanja. Klju ne rije i: Informati ko komunikacijska tehnologija, mediji, odgoj i obrazovanje za okolia/odr~ivi razvoj Uvod }ivimo u svijetu u kojem su mediji posvuda prisutni. (Koair i dr. 1999.), rije i su kojim zapo inje deklaracija o Odgoju za medije donesena 1982. godine na Unesco-vom meunarodnom simpoziju odr~anom u Gruenwaldu u SR Njema koj. Ova deklaracija naglaaava sveprisutnost medija u svakodnevnom ~ivotu, naglaaavajui njihov joa uvijek dovoljno nemjerljiv utjecaj na ljude. No, bez obzira govorimo li o njihovim pozitivnim ili negativnim utjecajima, potrebno je prihvatiti nepobitnu injenicu da su oni u suvremenom svijetu oni su esto trei lan obitelji, glavni izvor informacija u javnosti, u kui, a sve viae i u akoli. Stoga, zaklju ujemo da jednostavno moramo prihvatiti zna enje medija kao dio kulture danaanjeg svijeta. Istovremeno, autori deklaracije o Odgoju za medije naglaaavaju da ne treba podcjenjivati ulogu komunikacija i medija u razvojnim procesima, te isto tako niti njihovu funkciju kao instrumenta aktivnog sudjelovanja graana u djelovanju druatva. Posebno izdvajaju slijedee: Politi ki i obrazovni sustavi moraju prepoznati svoje zadae pri razvijanju kriti kog razumijevanja komunikacijskih pojava meu graanima..(Koair i dr. 1999). U kontekstu odgoja i obrazovanja, mediji se mogu definirati kao sredstvo, instrument informiranja, ali i u enja. H. Giesecke u svojoj knjizi Pedagogija temeljna znanja Uvod u pedagogiju naglaaava da mediji kao polje u enja posjeduju druga iju kvalitetu, jer su temeljeni s onu stranu normalnih socijalnih mjesta, ali djeluju u njima: u prvom redu u obitelji, ali i u skupini vranjaka i atoviae, premda obi no samo u pedagoakoj kanaliziranoj formi, u akoli. Pri tome naglaaava ulogu medija kao zna ajnog imbenika u oblikovanju odgojno-obrazovne stvarnosti. Ako stavimo medije u kontekst odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj, onda na isti na in mo~emo odrediti njihovu funkciju i kao instrumenta aktivne komunikacije, sredstva za informiranje ali i polja u enja odnosno stjecanja znanja, vjeatina i sposobnosti. Uloga medija u postizanju odr~ivog razvoja   European Environment Agency u svom izvjeau br. 13., pomno razmatra  A new model of environmental communication for Europe from consumption to use of information tj. novi model ekoloake komunikacije za Europu od konzumacije do koriatenja informacija. Ono ato se posebno naglaaava u tom izvjeau je nedostatak tradicionalnog modela ekoloake komunikacije u Europi razmjene informacija po pitanjima okoliaa i odr~ivosti. Izvjeae zaklju uje da su postojee informacije u mass-medijima o ekoloakim pitanjima uglavnom karakterizirane kao parcijalne, senzacionalisti ke, teako ih je transformirati u odreeno znanje i smislenu akciju. Na kraju izvjeaa se razmatra europski kontekst novog modela ekoloake komunikacije. Europska zajednica ve je u nekoliko navrata izradila zna ajne dokumente o unaprijeenju ekoloakih informacija i odgoja i obrazovanja. Izvjeae navodi neke od tih dokumenata te posebno razmatra 5. Environmental Action programme koji je poznatiji pod nazivom Towards sustainability, pri emu je prezentirana nova strategija koja, izmeu ostalog, naglaaava koriatenje novih mjera i usmjerenja u poboljaavanju ekoloakih podataka, javnih informacija, odgoja i obrazovanja te profesionalnog usavraavanja. U izvjeau se zaklju uje da su upravo mediji ti koji e igrati odlu ujuu ulogu na putu k postizanju odr~ivosti. Na sli an na in, o ulozi medija u promoviranju odr~ivog razvoja raspravljalo se na Svjetskom samitu o odr~ivom razvoju odr~anom 2002. godine gdje se posebice razmatralo o njihovoj pozitivnoj i negativnoj ulozi. Kao pozitivna strana uloge medija u promoviranju odr~ivog razvoja istaknuta je njihova klju na uloga u podizanju osvjeatenosti i promoviranju zadataka odr~ivog razvoja. Sloboda medija okarakterizirana je kao esencijalno orue u borbi protiv korupcije i nepravde, stoga predstavljaju pravu mo u izazivanju vlada i civilnog druatva u odr~ivom na inu ~ivota promovirajui reporta~e koje govore o okoliau i druatvenim pitanjima. U skladu s tim, potrebno je naglasiti i stanje medija u Republici Hrvatskoj, te njihov utjecaj na promiviranje elemenata koncepta odr~ivog razvoja. U rezultatima istra~ivanja koje je proveo International Research & Exchanges Board Independent Media tijekom 2003., pod nazivom  Media Sustainability Index 20031 -The Development of Sustainable Media in Europe in Euroasia navodi se zanimljiv podatak da je Republika Hrvatska najbli~a nezavisnoj medijskoj odr~ivosti za 2003, s najveim prosje nim rezultatom od bilo koje ispitane zemlje. Drugim rije ima, ovaj projekt koji je proveden u 20 zemalja ju~noisto ne Europe i Euroazije pokazuje vrlo visok stupanj prisutnosti elemenata koncepta odr~ivosti unutar nezavisnih sistema medija i to upravo u Hrvatskoj. Istaknuti su sljedei elementi:sloboda govora, pluralnost medija dostupnih graanima, standardi profesionalnog novinarstva, poslovna odr~ivost medija i djelotvornost institucija u podupiranju nezavisnih medija. Mediji unutar odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj Odgoj i obrazovanje za okolia/odr~ivi razvoj zahtjeva, u skladu s Agendom 21, najzna ajnijim dokumentom koji govori o planiranju i ugraivanju elemenata odr~ivog razvoja u sve razine druatvene stvarnosti na globalnom i lokalnom nivou - unoaenje, razmatranje i komuniciranje o elementima odr~ivosti. U odgojno-obrazovnom sustavu zahtjeva unoaenje istih elemenata na sve razine formalnih oblika odgoja i obrazovanja. Na isti na in zahtjeva i unoaenje elemenata odr~ivosti i kroz cijeli vrtiki/akolski kurikulum, odnosno u sve elemente vrtikog/akolskog kurikuluma (znanje, interdisciplinarno u enje, okolia, metode u enja i pou avanja, vrijednosti i dr.). Unoaenje koncepta odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj kroz predakolsko i osnovnoakolsko obrazovanje i kurikulume na nivou dodiplomskog obrazovanja, nastavi daje posebnu va~nost.  U enje o odr~ivosti nu~no treba postati sredstvo ruaenja zidova meu znanostima i disciplinama, i to mo~da fokusirajui se na jedan jedini stvaran svjetski problem - pitanje kojeg e razmatrati s razli itih glediata. Kako bi se omoguio takav interdisciplinarni pristup ovome pitanju, postojei obrazovni standardi morati e se nu~no mijenjati i razmatrati kako bi prihvatili klju ne elemente odr~ivosti. Na isti na in, obrazovanje za odr~ivi razvitak i interdisciplinarni pristup ne bi trebalo promatrati i poticati samo u okviru formalnog obrazovanja ve kako sastavni dio svih podru ja obrazovanja. Neformalno obrazovanje u tom smislu odnosi se i na oblike u enja u neformalnom kontekstu, poput u enja iz medija, na radnom mjestu i aktivnostima u zajednici. Svi oni koji u e - i djeca i odrasli - moraju spoznati veze i odnose izmeu znanja i svakodnevnog ~ivota i kvalitete ~ivljenja kako bi odgovorili izazovu suvremenog druatva i njegovom kretanju prema odr~ivom razvoju. Kao glavni i osnovni instrument za postizanje tih ciljeva nedvojebeno se nameu mediji - sredstva prenoaenja informacija, komunikacije i obrazovanja. Informacije o postojeim modelima i programima koncepta odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj mogu se promovirati kroz razli ita sredstva javnog  medijskog priopavanja, putem multimedijskih tehnologija, informacijskih slu~bi i drugih izvora, na nacionalnom i meunarodnom nivou. Podru je najzna ajnijih i najveih promjena u suvremenom druatvu upravo je podru je informacijskih i komunikacijskih tehnologija tzv. ICT. Ono stoga podrazumijeva, i promjenu postojeih na ina pou avanja i u enja, a u svjetlu novog infomati kog druatva, i prilagoavanje uloge odgajatelja/u itelja/pedagoga novim metodama i novim tehnologijama. Koncept ICT, izmeu ostalog, postavlja pred odgojno-obrazovne djelatnike zahtjeve za informati kom pismenoau te promjenu postojeih tradicionalnih oblika pou avanja. U skladu s tim, zahtjevati e se i promjena uloga odgojno-obrazovnih djelatnika u procesima u enja i pou avanja, koja e za razliku od dosadaanje, obuhvaati druge vjeatine i obveze poput u itelja kao stru njaka u distribuciji obrazovnih materijala, sadr~aja u enja, tehnika u enja, virtualnog voditelja i organizatora u njihovoj primjeni i procesima u enja uporabom informati ke tehnologije. Novi zahtjevi koje budui odgojno-obrazovni djelatnici i oni unutar svoje profesije moraju savladati su izmeu ostaloga: podjela izvora u enja, podjela prostora za u enje, promoviranje kolaborativnog u enja i promoviranje autonomnog u enja. Kona no, stvarati e dodatne poticaje i promjene te utjecati na profesionalno obrazovanje i usavraavanje samih u itelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Mediji kao posrednik u stjecanju ekoloakih spoznaja i iskustava U postizanju ciljeva odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj u kontekstu predakolskog i osnovnoakolskog odgoja i obrazovanja, uloga medija mo~e se definirati dvojako: kao sredstva za prikupljanje informacija ili drugim rije ima kao jedan od izvora ekoloakih tema i sadr~aja, te drugo kao metode ili pristupa interaktivnog u enja, stjecanja znanja, vrijednosti, sposobnosti. U jednom ili drugom smislu mediji se mogu smatrati posrednikom u stjecanju ekoloakih spoznaja djece, u enika, u itelja. U svojoj knjizi Djeca i okolia (1999.) V. Uzelac posebno isti e vrijednost neposrednih i posrednih iskustva kao izvora ekoloakih spoznaja djece, uklju ujui u posredne izvore gledanje filmova, itanje knjiga i lanaka. Meutim, danas u svjetlu novih tehnoloakih dostignua koja su uvelike uala u domove, vrtie i akole, kao jedan od najzna ajnijih posrednih izvora za stjecanje ekoloakih spoznaja djece, u prvom redu mo~emo promatrati informati ko-komunikacijsku tehnologiju, odnosno ra unalnu tehnologiju i world wide web, odnosno Internet. Internet, televizija pa na kraju tek dnevni tisak smatraju se najveim distributerom informacija o okoliau i odr~ivosti. Pitanja koja se postavljaju u tome kontekstu su slijedea: Budi li u nama potreba za spoznavanjem globalnih ekoloakih problema istovremeno i interes za upoznavanjem efikasnijih sredstava informiranja i komunikacije? Ili su sami mediji ti koji utje u na naau potrebu za boljim upoznavanjem informati ke tehnologije, a u smislu dola~enja do veeg broja sadr~aja i informacija o ekoloakoj problematici? Dalo bi se zaklju iti da je to njihovo djelovanje uzajamno. Poti ui naa interes za odreene ekoloake sadr~aje poti u istovremeno i interes za ovladavanje informati kim vjeatinama ije je poznavanje, slobodno govorei, u posljednjih nekoliko godina gotovo postalo svojevrsan odgojno-obrazovni imperativ modernih obrazovnih sustava. Distance-learning ili u enje na daljinu, e-learning, u enje ICT tehnologijom i posebice multimedijsko obrazovanje novi su oblici u enja i pou avanja koje nam nameu tehnoloaka dostignua 21. stoljea te prije svega novi mediji. Multimedijalno obrazovanje kao novi na in u enja i pou avanja mo~e biti visoko interaktivno i to putem koriatenja animacija, audio i video fajlova, igara i diskusija i rasprava putem www-a, ali unutar istog programa ili prezentacije. Svaka od aktivnosti mo~e se provoditi neograni eno mnogo puta, u neograni eno vrijeme i na neograni enom broju mjesta i bez potrebe vanjskog voditelja radionice ili aktivnosti. Multimedijsko obrazovanje demonstrira principe uspjeanog pou avanja i u enja koji su nu~no potrebiti dio reorjentacije obrazovanja k odr~ivoj budunosti. Drugim rije ima, upuuje na injenicu, da ovaj tip stjecanja znanja nastoji osigurati da sam medij za u enje predstavlja i dio poruke u enja. U smislu postizanja tog cilja, iskustva u enja multimedijskom tehnologijom ispoljavaju odreene zna ajke poput akademske to nosti, eksperimentalnog u enja i refleksije. Akademska to nost omoguava stjecanje znanja o glavnim pitanjima koja se odnose na globalnu stvarnost i teme odr~ivog razvoja iz brojnih disciplina. Istovremeno isklju uje kulturoloake i socioloake utjecaje te politi ke i lokalne pristranosti, a mnogobrojni linkovi na internet stranicama omoguavaju razli ita glediata o postojeim problemima i poti u i upuuju na ato vei broj informacija i njihovo kriti ko promialjanje. Eksperimentalno u enje, koje predstavlja osnovu procesa u enja multimedijskom tehnologijom, poti e u enika na analiziranje i interpretaciju informacija u njihovim razli itim oblicima, propitivanje postojeeg i novog znanja u svjetlu novih informacija i postojeeg razumijevanja, ali omoguavajui i novo razumijevanje, razvijanje vjeatina u airim i ato razli itijim strategijama pou avanja i u enja i usvajanje novih ideja i vjeatina za izvraavanje prakti nih obrazovnih zadataka. Refleksija kao integralni dio u enja odnosi se na proces mialjenja koji istovremeno predstavlja prakti an na in u enja i mogunost uvida u to ato se nau ilo, ideje i planove te kako ih primijeniti u stvarnim situacijama i mogunosti za promialjanje o postojeem i nau enom. Neka od pitanja mogu postati i po etna odnosno motivacijska to ka u sadr~ajima za u enje i pou avanje u enika. U enje multimedijskom tehnologijom nudi raznovrsne mogunosti, kao naprimjer: od pronalaska odgovarajueg programa na webu do samostalnih jedinica za u enje i pou avanje ili odabir jednog modula unutar programa koji se mo~e integrirati u postojei predmet-kolegij koji se bavi odreenom temom ili na isti na in odabir i integracija viae modula unutar programa u ostale predmete-kolegije koji se bave odreenom obrazovnom temom uz dopunske sadr~aje. Na isti na in, mogu se pronai programi koji su uvijek dostupni na webu ili se mogu prou avati na CD romu, pri emu nije va~no da li e se to initi u vrijeme nastave kao pred ili poslije u ioni ka aktivnost ili kao potpuno samostalno iskustvo u enja. Upravo zbog svog jedinstvenog formata, proces u enja multimedijskom tehnologijom omoguava u eniku neograni enost njegove uporabe, odnosno u enici viae ne moraju ekati da se organizira po etak seminara ili radionice u njihovoj akoli ili zajednici, ato predstavlja est problem. Osim toga, mo~e se prou avati samostalno, timski ili u grupi, ak i u akoli u informati koj u ionici ili zbornici. Taj osjeaj neovisnosti i osobne odgovornosti kojim rezultira ovaj na in u enja, poti e na novi smisao i interes u u enju i pou avanju, a time sna~no utje e i na porast statusa u itelja ija uloga u ovakvom procesu u enja prerasta u ulogu organizatora, voditelja, motivatora, dok je uloga u enika - uloga onoga koji je sam postaje odgovoran za svoje u enje. Ovakav inovativan na in u enja i pou avanja postavlja nove okvire unutar procesa u enja jer izaziva promjenu od u itelja kao centra u enja k u eniku kao centru u enja. On-line learning kojeg omoguuje internet, pravilnim na inom koriatenja ove tehnologije upuuje na promialjanje odnosa sa samim procesom u enja. Ono omoguuje mnoatvo informacija i mogunosti za interakciju, mo~e poveati i poticati edukativne potencijale i iskustva te prostor za suradni ko djelovanje i akciju u pokuaaju rjeaavanja ekoloakih problema. On-line learning na neki na in  ruai granice dostupnosti informacijama i sadr~ajima putem poruka, e-maila, slanjem slika, zvukova, podataka, tekstova koji predstavljaju osnovu takve telekomunikacije, a time i u enja. Distance learning predstavlja zapravo moderniziranu verziju tradicionalnih te ajeva, predavanja, seminara, vje~bi koji se sada izvode u on-line okoliau. U tom na inu u enja uvijek je prisutan voditelj koji individualno komunicira s u enikom. Nepostojanje komunikacije  licem u lice mo~e se iskazati kao odreen nedostatak ovog na ina u enja. Meutim, trebalo bi naglasiti da u svijetu ve postoje mnogobrojni projekti distance-learninga, a  U.S. Department of Educations Office of Educational Reasearch and Improvement je razvio  infobazu namjenjenu upravo ovim projektima na osnovnoakolskoj i srednjoakolskoj razini, zatim te ajeve za u enike, obrazovanje u itelja, broj stranica koje sudjeluju u projektima, popis informacija koje se koriste i na in na koji dolaze do u ionica. Meutim, novi oblici u enja, inovacije i metodologija zahtijevaju i novi na in obrazovanja u itelja i odgojno-obrazovnih djelatnika. Pitanja koja se javljaju na temelju ovog su sljedea: kako omoguiti adekvatno obrazovanje u itelja i ovladavanje vjeatinama nove tehnologije i jesu li svi obrazovni sistemi u mogunosti primijeniti ovakve inovacije u procesima u enja? Na ta pitanja tek e se morati pronai odgovor. Sadr~aji i mogunosti odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj i novi mediji Projekt odgoja i obrazovanja za okolia i komunikacije iniciran je prije aest godina od strane USAID iji je glavni cilj bio prou avanje druatvenog marketinga i komunikacijskih tehnika koje su se pokazale uspjeanima na podru juT V Z \ ^ l     8 ﵦss_9Jh}Yh9Ch4i CJOJQJaJcHdhdhdhrSgHmHnHu'h}Yh4i CJOJQJaJmHnHuh}Yh4i CJOJQJaJh}YhCJOJQJaJ)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJh}Yh9CCJOJQJaJh}Yh9C5CJOJQJaJh}Yhy5CJOJQJaJhy5CJOJQJaJh95CJOJQJaJh}Yh95CJOJQJaJ<V X Z \ n zL^`&&&&&&  7dgdR]y d`gdR]y $da$gdR]y $da$gdy $da$gd9/hAD02\^F}jUjBj$h}YhCJOJQJaJmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}Yh9CCJOJQJaJmHsHh}Yh9CCJaJGh}Yh9Ch4i CJOJQJaJcHdhdhdhrSgHmHsHh}YhR]yCJaJmHsH$h}Yh4i CJOJQJaJmHsH+h}YhFCJOJQJaJmHnHsHu+h}Yh9CCJOJQJaJmHnHsHu FJX^ݻlY@Y Y>jHhoSh}Yh4i 0JCJOJQJUaJmHsH1HhnSh}Yh4i CJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsHXh}Yh9ChgCJOJQJcHdhdhdhmSmHsHmSƃ*aJmHsHCh}Yh9ChgCJOJQJaJcHdhdhdhmSmHsHCh}Yh9ChgCJOJQJaJcHdhdhdhnSmHsHCh}Yh9Ch4i CJOJQJaJcHdhdhdhnSmHsH v^`dL N "#`#b#d#&&,,,*-v-x--ڣmm\\m\\E-jh}Yh{ti0JOJQJUaJmHsH h}Yh{tiOJQJaJmHsH%jh}Yh9C0JOJQJUaJ#h}Yh9C5OJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsHCh}Yh{tih4i OJQJaJcHdhdhdhrSgHmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH$h}Yh4i CJOJQJaJmHsH`b#.*2/\0666J7AE IBSDSHSNSSVW&&&& &&&&&dgdR]y$ da$gdR]y $da$gdR]y$ 7da$gd $ 7da$gd  7dgdR]y--2/4//$0\0^000"5^5`5b5555,66666˸˸lT<.h}Yh{ti5CJOJQJaJmHnHsHu.h}Yh9C5CJOJQJaJmHnHsHuFh}Yh9Ch4i 5OJQJaJcHdhdhdhrSgHmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}Yh{tiCJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH$h}Yh CJOJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsH h}Yh{tiOJQJaJmHsH6H799t;;==A@A~AC6DEEtFFFF8GJG`GG I"J(J*J4Jج؛yhWJWh}Yhy8OJQJaJ h}Yhy8OJQJaJmHsH h}Yh OJQJaJmHsH h}YhFOJQJaJmHsH h}YhsPOJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsH1jh}Yh9C0JCJOJQJUaJmHsH$h}Yh{tiCJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH'h}Yh9C5CJOJQJaJmHsH4J8JRJTJVJZJjJlJzJ|JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKK K KKKK*K,K6K8KNKPKRKTK`KbKrKtK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKh}Yhy8OJQJaJ h}Yhy8OJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsHh}Yh9COJQJaJMKKKK LLLL&L(L:Lh}Yh9Ch4i 5OJQJaJcHdhdhdhrSgH;h}Yh9Ch4i OJQJaJcHdhdhdhrSgHh}Yhy8OJQJaJ h}Yhy8OJQJaJmHsHh}Yh9COJQJaJ h}Yh9COJQJaJmHsH-LSPSSTT@ZBZJZ^ZxZzZZZZZZZ[[l]^_`aa~ddfffh i4i6i|jjjjνάάάάάάάάάάΙssss^)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}YhaJCJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH$h}YhFBCJOJQJaJmHsH h}Yh7OJQJaJmHsH h}Yhy8OJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsH#h}Yh9C5OJQJaJmHsHh}Yh95OJQJaJ$W\j]`b~dru{JȆ46:6&&&& &&&& &&&&&$ 7@da$gdFB $da$gdR]y$ 7da$gdFB$ 7da$gd$ 7da$gdFB  7dgdR]yj k~klnnnnnbodo4rrruuu{{{bdʆ̆@B468jjW$h}YhR]yCJOJQJaJmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}YheCJOJQJaJmHsH$h}YhCJOJQJaJmHsH h}YhOJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsH$h}YhFBCJOJQJaJmHsH$h}YhaJCJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH8:fh<&bdX8(,Vf6HǴwf h}YheOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmH sH $h}YheCJOJQJaJmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJU$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH'h}Yh9C5CJOJQJaJmHsHGh}Yh9Ch4i CJOJQJaJcHdhdhdhrSgHmHsH$ zdravlja i podru ju okoliaa. Posebna pozornost unutar projekta posveena je ekoloakoj komunikaciji, odgoju i obrazovanju za okolia i javnom sudjelovanju. U zaklju ku projekta naveli su zanimljive postavke o odgoju i obrazovanju za okolia po pitanju ekoloake komunikacije. Osim toga, naglaaavaju razliku formalnog odgoja i obrazovanja za okolia od druatvenog marketinga i ekoloake komunikacije u smislu da ponajprije ono u i u enika na koji na in da razmialja, a ne ato da razmialja. Krajnji cilj je potaknuti u enika na znanje o okoliau, pozitivne stavove spram okoliaa, kompetenciju i osjeaj. Unutar ovog istra~iva kog projekta istra~iva i su iznijeli nekoliko vrlo zanimljivih modela od kojih je najzna ajniji Ekoloaki komunikacijski model kojeg je postavio dr. Peter Sandman koji kombinira edukacijski i reklamni model na temelju kojeg je bila zasnovana i nacionalna kampanja promoviranja procesa recikliranja. Slijedei model reklamiranja, on ekoloake poruke koristi kao zna ajan motivator u poticanju javnosti da se bave problemom i indiciraju promjenu ponaaanja. Drugim rije ima, sama ekoloaka poruka i informacija nije dovoljna za promjenu ponaaanja, ali zna ajno je da je dovela do promjene stavova koji mogu lako dovesti i do promjene ponaaanja. Meutim, bez motivacije i inicijalnog djelovanja za kreiranjem kognitivne disonance i iniciranjem informacije koja potra~uje odreeni proces, niata od toga ne bi moglo biti mogue. Zna aj ovog modela le~i upravo u tome ato prije svega barata edukacijskim modelom u enja koji bi se na isti na in mogao primijeniti i u formalnim oblicima u enja i pou avanja. Poti ui u enike na neki zna ajan ili manje zna ajan ekoloaki problem, inicira se potreba za znanjem ili upoznavanje stanja problema koji uzrokuje odreeno ponaaanje, indicira kognitivnu disonancu, potra~nju za informacijama, oblikuje stav i indicira ponaaanje. Na isti na in mo~e se provoditi i u enje multimedijskom tehnologijom. Internet ili world wide web nudi bezbroj stranica s ekoloakom tematikom. Stranice kreirane prema na elima popularnosti i reklamiranja u svrhu privla enja ato veeg broja posjetitelja uglavnom nude mnoatvo razli itih informacija koje prema svom vlastitom interesu mo~e izabrati svaki u enik. U iteljeva zadaa u svakom slu aju je organizacija i ponuda za u enike odgovarajuih stranica i adresa, te eventualna pomo u eniku u svladavanju tehnologije. Osim toga, osim sadr~aja i informacija, ponekad web stranice nude i pomo u eniku, ali i u itelju u svladanju ra unalnom tehnologijom. Mnoatvo stranica kreirano je na taj na in da upuuje samog u enika/u itelja na specifi nu metodiku rada, linkovima i interaktivnim sadr~ajima poput edukativnih igara, aktivnosti, modula, itanje enciklopedijskih lanaka i nabavku knjiga te na taj na in omoguuje svojevrsnu integraciju razli ite vrste sadr~aja i informacija.. Drugim rije ima, medij u ovom slu aju - ra unalo i world wide web, istovremeno su instrument prikupljanja podataka odnosno izvor informacija, ali i podru je u enja - metoda i sadr~aj, omoguavajui istovremeno u enje i pou avanje i u enika i u itelja te njihovo profesionalno usavraavanje. U mnoatvu takvih ekoloako-edukacijskih interaktivnih stranica izdvojiti u dvije odnosno dva programa vrijedna pozornosti i zna aja u okviru problematike odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj. Posebno mjesto zauzima Unesco-v program profesionalnog usavraavanja u itelja i odgojno-obrazovnih djelatnika koji je razvijen u skladu s postojeim zahtjevima nove vizije odgoja i obrazovanja za odr~ivi razvoj. Ovaj program posebice stavlja naglasak na nu~nost obrazovanja odgojno-obrazovnih djelatnika u podru ju informati ko-komunikacijske tehnologije, ra unalnu pismenost te stavlja fokus na razmatranje upravo nove uloge u itelja/odgojno-obrazovnih djelatnika u procese u enja, nastave ICT-om. 25 modula i aktivnosti multimedijskog projekta profesionalnog obrazovanja u itelja U enje i pou avanje za odr~ivu budunost koje lako mo~emo integrirati u obrazovne programe neformalnog i formalnog, informalnog odnosno profesionalnog razvoja u itelja svojim temeljnim zna ajkama i vrijednostima, interdisciplinarnim pristupom svim podru jima humanog civilizacijskog sklopa podr~avaju suvremeni zahtjev za konceptom cjelo~ivotnog ekoloakog u enja. Na to ki kontinuiteta u enja tijekom cijelog ~ivota stvaraju most izmeu planskog i organiziranog u enja u obrazovnim institucijama, radnih sklopova i neformalnih procesa, procesa samou enja o okoliau: u akolskim i neakolskim oblicima odgoja i obrazovanja, u svim ~ivotnim razdobljima, unutar svakog podru ja u enja, na raznim mjestima. . Unutar samog koncepta, s obzirom na Memorandum Europskog vijea o cjelo~ivotnom u enju, ovi moduli i aktivnosti zadovoljavaju njegove glavne zna ajke: u pou avanju novih i temeljnih vjeatina za sve i inovacija u u enju i pou avanju  novim metodama pou avanja i u enja, svojim multimedjiskim pristupom i tzv. ICT-ovoj tehnogiji (komunikacijska i informacijska tehnologija), ostvaruju zahtjev za informati kom pismenoau, istodobno i pribli~avanje mjesta obrazovanja mjestu stanovanja i rada; promoviraju vrijednosti obrazovanja-poativanje neovisnosti, ljudskih prava, bioraznolikosti, poatovanja jednakosti i osnovnih ljudskih potreba u smislu multikulturanog svjetonazora, te osna~uju budue u itelje i u itelje u profesiji na kontinuirano promialjanje uloge vodstva i savjetovanja u obrazovanju . Druga vrlo zna ajna stranica i na njoj ponueni programi pod nazivom Global Vision-Communicating Sustainability takoer su razvijeni i sponzorirani od strane UNESCO-a, UNDP-a, UNEP-a, UNICEF-a i WHO-a, a dio su meunarodne edukacijske medijske kampanje s ciljem promoviranja koncepta odr~ivosti kao globalnog cilja. Sam projekt financirala je Global Vision korporacija, nevladina neprofitna organizacija utemeljena joa 1982. Stranica nudi pregrat edukativnih materijala koji se odnose prije svega na odgoj i obrazovanje za okolia/odr~ivi razvoj nudei lanke, dijelove knjiga, nabavku istih, filmove s ekoloakom tematikom, izjave i poeziju poznatih knji~evnika i aktivista s podru ja ekologije, a posebice video intervjue s poznatim znanstvenicima i ekolozima predstavljene u linkovima. Najzna ajniji dio ovih stranica, prije svega, posveen je u enicima kojima se nudi akcijski pribor za prou avanje odr~ivosti koji sadr~i video filmove, knjige, promotivne videospotove i mjesto za vlastite biljeake na istoj stranici. Ovaj akcijski paket smatra se prvim globalnim kurikulumom o rjeaenjima svjetskih problema, a namijenjen je za distribuciju u 185 zemalja svijeta unutar 2005. godine. Stranice sli ne ovima, na webu se nude u razli itim varijacijama, namjenjene odraslim ita ima, u iteljima i u enicima, a i predakolskoj djeci. Ra unalo kao medij, u tom smislu, nudi neiscrpno bogatstvo informacija i sadr~aja za u enje postajui istovremeneo i sam sadr~ajem u enja. U Republici Hrvatskoj, na~alost, joa uvijek u dovoljnoj mjeri ne mo~emo govoriti o ovakvim oblicima i metodama u enja, iako se posljednjih godina ubrzano radi na razvijanju novijih i inovativnijih metoda u enja u institucionalnom i izvaninstitucionalnom okru~ju. Pomaci su mali, ali postoje, a to se vidi i u unaprijeivanju i ubrzanom informati kom opremanju predakolskih ustanova, osnovnih i srednjih akola. Prema nacionalnom izvjeau o provedbi strategije  Informacijska i komunikacijska tehnologija  Hrvatska u 21. stoljeu u izdanju Ministarstva znanosti i tehnologije, provodi se i financira projekt pod nazivom  ICT kurikulum , iji je naglaaen cilj stvaranje kataloga obrazovnih sadr~aja iz podru ja informacijske i komunikacijske tehnologije . Prema izvjeau, joa se 2003. godine krenulo u izradu novih nastavnih planova i programa za osnovnu i srednju akolu, koji su rezultirali obveznim predmetom informatike u srednjim akolama, a izbornim u osnovnim akolama. Istovremeno, izraen je program osposobljavanja i odgojno-obrazovnih djelatnika te  & osnovani su i regionalni centri za informati ku izobrazbu nastavnika (Zagreb, Slavonski Brod, Vara~din, `ibenik, Split i Rijeka),&  . Meutim, ato se sadr~ajne dimenzije ti e joa uvijek nisu uo eni konkretniji i dovoljno brzi pomaci u razvijanju informati ko-komunikacijskih vjeatina kao metodologije rada u prikupljanju informacija, razvijanju novih procesa u enja na podru jima odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvoj te promoviranju elementa odr~ivosti kao na ina ~ivota u suvremenom informati kom druatvu. Zaklju ak Temeljem ovih razmatranja dalo bi se zaklju iti da je uloga medija danas od krucijalnog zna aja za postizanje elemenata odr~ivog razvoja, a u budunosti njihova uloga e joa viae porasti i biti joa zna ajnija. Bez obzira na definiranje te uloge kao pozitivne ili negativne, bez nje novi koncepti i strategije odr~ivog na ina ~ivljenja jednostavno nee biti mogui. Educiranjem i oblikovanjem javnog mialjenja u proteklih nekoliko desetljea mediji su i omoguili da elementi odr~ivosti u manjoj ili veoj koli ini dou do svijesti organizacija i grupa u druatvu, a prije svega ulazak u odgojno-obrazovne institucije kao temelj za razvijanje koncepta odr~ivog razvoja. Prema Agendi 21, odgoj i obrazovanje osnova su za promoviranje odr~ivih na ina ~ivljenja i to edukacijom upravo kroz medije kao najmonijeg i najsna~nijeg imbenika oblikovanja mialjenja, stavova i ponaaanja na druatvenoj i globalnoj razini. ICT, multimedijalno obrazovanje, distance-learning, internet odnosno ra unalo kao mono sredstvo razmjene neograni enih i neprestano novih informacija, dostupnih preko modema, bilo kojem odgojno-obrazovnom djelatniku, u itelju, u eniku i djetetu svijeta, u bilo kojem mjestu na svijetu, ve samo po sebi govori o obilju materijala i sadr~aja koji se mogu promovirati i uporabiti u akolskom i izvanakolskom pou avanju i u itelja i studenata i u enika, i pomou kojih se mo~e osvjestiti i obrazovati ato vei broj pojedinaca i zajednica za nu~nost promjena u na inima ~ivota i funkcioniranja druatava usmjerenih k odr~ivoj budunosti. Literatura A New Model of Environmental Communication for Europe from Consumption to use of Information. European Environment Agency. Information for improving Europes environment Learning for Sustainable Future. Teacher Center (Definitions).  HYPERLINK http://www.schoolnet.ca/vp-pv/learning/teacher/concept/content_en.htm http://www.schoolnet.ca/vp-pv/learning/teacher/concept/content_en.htm Breaking barriers in education and training: How can we make E-learning in Education and Training Transfereble, Scaleble and Sustainable? (April, 2004). Delphi.. Day, B. A. Chapter 11. Media Campaigns. . U: Handbook for international Practitioners: Fundamental Concepts in Environmental Education and Communication for a Sustainable World (EE&C). Education for Sustainbility-Introduction.(2001.). Chapter 1- A Program for Change. Global Vision-Communicating Sustainability.  HYPERLINK http://www.global-vision.org/indeX2.html http://www.global-vision.org/indeX2.html Koair, M., Zgrablji, N., Ranfl. R. (1999). }ivot s medijima. Zagreb: Doron. Biblioteka Medijska istra~ivanja. Lievrouw i Finn (1990.) U: Nitz, M. The Media as a Tool for Communication on the Environment and Sustainability. University of Idaho. The Millenium Conference on Enviromemntal Education and Communication.  HYPERLINK http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ Media Sustainabiliy Index 2003: The Development of Sustainable Media in Europe in Euroasia. IREX-Supporting Independent Media.  HYPERLINK http://www.irex.org/msi/ http://www.irex.org/msi/ Monroe, C. M., Day, A. B., Grieser, M. Chapter 1.GreenCOM Weaves Four Strands. U: Handbook for international Practitioners: Fundamental Concepts in Environmental Education and Communication for a Sustainable World (EE&C). Section 1. Nacionalno izvjeae o provedbi strategije  Informacijska i komunikacijska tehnologije-Hrvatska u 2. stoljeu (2003.). Zagreb: Ministarstvo znanosti i tehnologije. Nitz, M. The Media as a Tool for Communication on the Environment and Sustainability. University of Idaho. The Millenium Conference on Enviromemntal Education and Communication.  HYPERLINK http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ Rohwedder, W.J. "Rocky", Alm, A. Using Computers in Environmental Education: HYPERLINK "contents.html"Interactive Multimedia and On-Line Learning. Department of Environmental Studies and Planning, Sonoma State University Contributing Author (On-Line Learning), Institute for Global Communications. Section II. Interactive Multimedia. http://eelink.umich.edu/Computers/computers.htm Sustainable Development Networking Programme.  HYPERLINK http://www.sdnp.undp.org/about/ http://www.sdnp.undp.org/about/ Seitel, F. (1998.). U: Nitz, M. The Media as a Tool for Communication on the Environment and Sustainability. University of Idaho. The Millenium Conference on Enviromental Education and Communication.  HYPERLINK http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ Shanahan, J.,&McComas,K. (1997). U: Nitz, M. The Media as a Tool for Communication on the Environment and Sustainability. University of Idaho. The Millenium Conference on Enviromental Education and Communication.  HYPERLINK http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ UNESCO: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. (2002.). Teaching and Learning for Sustainable Future  A Multimedia Teacher Education Programme.  HYPERLINK http://www.unesco.org/education/tlsf http://www.unesco.org/education/tlsf Uzelac, V., Star evi, I.(1999.). Djeca i okolia. Rijeka: Adami. Wheeler, S.. (2000.). The Role of the Teacher in the Use of ICT. Keynote Speech delivered to The National Czech Teachers Conference University of Western Bohemia, Czech Republic. (Telematic Research).  HYPERLINK http://www.fae.plym.ac.uk/tele/roleteach.html http://www.fae.plym.ac.uk/tele/roleteach.html Dunja Ani, research novice Faculty of Philosophy Rijeka University of Rijeka Croatia MEDIA IN PROMOTING A NEW CONCEPT OF UPBRINGING AND EDUCATION FOR ENVIRONMENT/SUSTAINABLE DEVELOPMENT Abstract The revolution of computer science, promoting the availability of computer science, sustainable media, as well as new media and new technologies; all these factors have contributed to the formation of new education methods. In relation to this, considerable changes took place in promoting a new concept for environmental education and sustainable development. Consequently, it has affected opinions and attitudes, forming knowledge and influencing the values of organisations and group formations within the society  significant elements of our society such as educational system at all levels of schooling and particularly adapting them to suit new requirements in communication, distribution and various information sources and their contents, thus at the same time introducing new ways of educating and teaching methods. Key words: Computer - communication technology (ICT), media, upringing and education for environment/sustainable development  Sustainable Development Networking Programme.  Media Sustainabiliy Index 2003. The Development of Sustainable Media in Europe in Euroasia. IREX-Supporting Independent Media. http://www.irex.org/msi/  Koair, M., Zgrablji, N., Ranfl. R. (1999). }ivot s medijima. Zagreb: Doron. Biblioteka Medijska istra~ivanja.  Isto.  Isto.  A New Model of Environmental Communication for Europe from Consumption to use of Information. European Environment Agency. Information for improving Europes environemnt.  Isto.  Isto.  Isto.  Media Sustainabiliy Index 2003. The Development of Sustainable Media in Europe in Euroasia. IREX-Supporting Independent Media.  HYPERLINK http://www.irex.org/msi/  Isto.  United Nation: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO). New Role of Education.  HYPERLINK http://www.unesco.org/education/esd/english/education/orient.shtml http://www.unesco.org/education/esd/english/education/orient.shtml  UNESCO: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. (2002.). Teaching and Learning for Sustainable Future  A Multimedia Teacher Education Programme. Rohwedder, W.J. "Rocky", Alm, A. Using Computers in Environmental Education: HYPERLINK "contents.html"Interactive Multimedia and On-Line Learning. Department of Environmental Studies and Planning, Sonoma State University Contributing Author (On-Line Learning), Institute for Global Communications. Section II. Interactive Multimedia. http://eelink.umich.edu/Computers/computers.htm  Isto.  Day, B. A. Chapter 11. Media Campaigns. . U: Handbook for international Practitioners: Fundamental Concepts in Environmental Education and Communication for a Sustainable World (EE&C).  UNESCO: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. (2002.). Teaching and Learning for Sustainable Future  A Multimedia Teacher Education Programme.   Global Vision-Communicating Sustainability.  HYPERLINK   Nacionalno izvjeae o provedbi strategije  Informacijska i komunikacijska tehnologije-Hrvatska u 2. stoljeu (2003.).Zagreb: Ministarstvo znanosti i tehnologije. http://www.mzt.hr  Isto. H "$JN.Lr*HHJv LNRDF`b,pl𥳐$h}Yh-33CJOJQJaJmHsH)jh}Yh9C0JCJOJQJUaJ$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH h}Yh-33OJQJaJmHsHh}Yh-33OJQJaJ%jh}Yh9C0JOJQJUaJ h}Yh9COJQJaJmHsH1lnr0 &&&&&&&& &y&P$ 7@dEƀiSa$gd  7dgdFB  7dgdR]y$ 7da$gdFB$ 7@da$gdFB lpt&HJﻪ}rgWHWh}Yh9CCJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJh}Yh-33CJaJh}Yh9CCJaJh}YhR]yCJaJ h}YhOJQJaJmHsH h}YhR]yOJQJaJmHsH h}Yh-33OJQJaJmHsH h}Yh9COJQJaJmHsH#h}Yh9C5OJQJaJmHsH h}YhOJQJaJmHsH h}YhFBOJQJaJmHsH2 4 6       è銨s^N>/h}YhCJOJQJaJh}Yh6CJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJ)HhiSh}Yh9CCJOJQJaJ-HhiSh}Yh9C0JCJOJQJaJ;jHhiSh}Yh9C6CJOJQJUaJ5jHhiSh}Yh9C6CJOJQJUaJKHhiSh}Yh9Chg6CJOJQJaJcHdhdhdhiS,HhiSh}Yh9C6CJOJQJaJ   A&[$ & F dEƀgS.^`a$gdR]yb$ EƀiSa$gdR]yoiSd& & Fd^` " Z f n ~      " & ( |      >@B *񚰉vbvRh}YhFB6CJOJQJaJ'h}Yh9C6CJOJQJaJmHsH$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH h}Yh9C0JCJOJQJaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJ%jh}Yh9CCJOJQJUaJh}YhFBCJOJQJaJh}YhFCJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJh}Yh9CCJOJQJaJ  ( &J&]$ & F 7dEƀgS.^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS.^`a$gdR]y( B &O&W$ & FdEƀgS.^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS.^`a$gdR]y*dh468Rj8D³yѳcyѳѳѳTh}YhCJOJQJaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJ h}Yh9C0JCJOJQJaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJ%jh}Yh9CCJOJQJUaJh}Yh9CCJOJQJaJh}YhFBCJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJh}Yh6CJOJQJaJh}YhCJOJQJaJ &O&W$ & FdEƀgS .^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS.^`a$gdR]y:&O&9&$ & Fd^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS .^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS .^`a$gdR]yDL|~NPR$¯™ydLdd.jh}YhV6CJOJQJUaJ(jh}Yh9C6CJOJQJUaJh}YhCJOJQJaJ h}Yh9C0JCJOJQJaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJ%jh}Yh9CCJOJQJUaJh}Yh9CCJOJQJaJh}Yh6CJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJh}YhCJOJQJaJ$RT0<^`~ T  !!!ܳɢܓsdNɢܓs+jh}Yh9CCJOJQJUaJh}YhCJOJQJaJh}Yh6CJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJh}YhCJOJQJaJ h}Yh9C0JCJOJQJaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJ%jh}Yh9CCJOJQJUaJh}Yh9CCJOJQJaJ(h}Yh9C>*B*CJOJQJaJphb&&1&W$ & FdEƀgS.^`a$gdR]y[$ & F h>dEƀgS .^`a$gdR]y$ & F h>d^`a$gd!!!!!!"F#H#########@$\$`$n$ֵyőiUBUB$h}Yh9CCJOJQJaJmHsH'h}Yh9C6CJOJQJaJmHsHh}YhR]y6CJOJQJaJ.j h}Yh9C6CJOJQJUaJ(jh}Yh9C6CJOJQJUaJh}Yh9CCJOJQJaJh}Yh9C6CJOJQJaJ h}Yh9C0JCJOJQJaJ%jh}Yh9CCJOJQJUaJ+jh}Yh9CCJOJQJUaJb!#&J&]$ & F 7dEƀgS.^`a$gdR]yW$ & FdEƀgS.^`a$gdR]yn$p$~$$$%&&&&&&&&&'˼r[A2h}Yh56CJOJQJaJmH nH sH tH ,hy56CJOJQJaJmH nH sH tH  h}Yh0JCJOJQJaJ+j h}YhCJOJQJUaJ%jh}YhCJOJQJUaJh}Yh6CJOJQJaJh}YhCJOJQJaJh}Yh6CJOJQJaJh}Yh9CCJOJQJaJ)HhiSh}YhgCJOJQJaJ#$&&&&&&,'f'''''n(&&&&&&&y&$a$gdgd$ & F 7d^`a$gd]$ & F 7dEƀgS.^`a$gd'd'''l(n((/H/|///0^0`0b0穒kZO7.jHhQ3Fh{tihV0JCJUaJh{tihVCJaJ!HhO3Fh{tihVCJaJ.jHhO3Fh{tihV0JCJUaJh}Yh9CCJOJQJaJ,h}Yh}YCJOJQJaJmH nH sH tH ,h}YhCJOJQJaJmH nH sH tH $h}YhCJOJQJaJnH tH 'h}Yh5CJOJQJaJnH tH /h}Yh5CJOJQJaJmH nH sH tH n(p((0)L*////`01~22223 44,455v678&&&&&&&&^&^&^&^&^&^&^&^&^&^&^gd9C gd4i ooSd&FC$ $da$gdR]ygd}Ygdb0d0b1f111114262|2~222222λΰt\K6)jh{tihV0JCJOJQJUaJ!HhoSh{tihVCJaJ.jHhoSh{tihV0JCJUaJ3h{tihVh4i CJaJcHdhdhdhoS!HhD3Fh{tihVCJaJ!jh{tihV0JCJUaJh{tihVCJaJ%HhR3Fh{tihV0JCJaJjh{tihVCJUaJ!HhR3Fh{tihVCJaJ!HhQ3Fh{tihVCJaJ22222`33333 4 44444,4.4paPE/*jHh/3FhsPhV0JCJUhsPhVCJaJ!jhsPhV0JCJUaJHhf3FhsPhVCJ*jHhf3FhsPhV0JCJUHhe3FhsPhVCJ*jHhe3FhsPhV0JCJU hsPhVHhc3FhsPhVCJHhb3FhsPhVCJ*jHhb3FhsPhV0JCJUh{tihVOJQJh{tihVCJOJQJaJ.404.505H5J5L5|5~5555555v6x6777˽Ԭԥ|k`Q`?Q#j hsPhVCJUaJjhsPhVCJUaJhsPhVCJaJ!jhsPhV0JCJUaJhVHh53FhsPhVCJ*jHh/3FhsPhV0JCJU hsPhV!Hh43FhsPhV0JCJj5 hsPhVUhsPhVCJjhsPhVCJUHh43FhsPhVCJHh/3FhsPhVCJ777777889B999999(:*:,:;qaLa4LaLaq.jhVhV6CJOJQJUaJ(jhhV6CJOJQJUaJhhV6CJOJQJaJhhVCJOJQJaJ6jHh 3FhhV0JCJOJQJUaJ hghV Hhf:fhghV6CJHh(:fhghV.jHh(:fhhV0JCJUaJhsPhVCJaJjhsPhVCJUaJhsPhV0JCJaJ;<v<x<<<<<<<=>>> >>b?ɽveTA$Hh^3FhhV6CJaJ!Hh^3FhFBhVCJaJ!Hh]3FhFBhVCJaJ.jHh]3FhFBhV0JCJUaJhhV6hhV6CJ hV6CJ hVCJjhV0JCJUhVHh3FhVCJ$jHh3FhV0JCJUhhVCJOJQJaJ(hhV>*B*CJOJQJaJph8v<<>>j??VAfAhAjA&PS&^&^&v:&^&^ $da$gdR]yC$ $da$gd b?h?j?l?n????????ϷtZ8t-hFBhVCJaJBj.hFBhVhgCJUaJcHdhdhdhhS3hFBhVhgCJaJcHdhdhdhhS<jhFBhVhgCJUaJcHdhdhdhhS$Hh\3FhhV6CJaJ!Hh\3FhFBhVCJaJ.jHh\3FhFBhV0JCJUaJhhV6CJaJHjhhVhg6B*CJUaJcHdhdhdhhSph ???@@^@`@@@AAA.ATAVAXAdAfAhAjAıjYUQBh}Yh9CCJOJQJaJhyhV!Hh8:fhFBhVCJaJ.jHh8:fhFBhV0JCJUaJhFBhVCJaJ!HhP:fhFBhVCJaJ$HhP:fhhV6CJaJ$HhO:fhhV6CJaJ$HhN:fhhV6CJaJ!Hh/:fhFBhVCJaJ.jHh/:fhFBhV0JCJUaJ&P:p/ =!n"#o$%DyK Fhttp://www.schoolnet.ca/vp-pv/learning/teacher/concept/content_en.htmyK http://www.schoolnet.ca/vp-pv/learning/teacher/concept/content_en.htmDyK )http://www.global-vision.org/indeX2.htmlyK Rhttp://www.global-vision.org/indeX2.html:DyK 1http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/yK bhttp://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/DyK http://www.irex.org/msi/yK 2http://www.irex.org/msi/:DyK 1http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/yK bhttp://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/DyK Fcontents.htmlDyK  http://www.sdnp.undp.org/about/yK @http://www.sdnp.undp.org/about/:DyK 1http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/yK bhttp://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/:DyK 1http://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/yK bhttp://www.projekte.org/millenium/papers/paper7/ DyK %http://www.unesco.org/education/tlsfyK Jhttp://www.unesco.org/education/tlsf.DyK .http://www.fae.plym.ac.uk/tele/roleteach.htmlyK \http://www.fae.plym.ac.uk/tele/roleteach.htmlDyK http://www.irex.org/msi/yK 2http://www.irex.org/msi/DyK Chttp://www.unesco.org/education/esd/english/education/orient.shtmlyK http://www.unesco.org/education/esd/english/education/orient.shtmlDyK Fcontents.htmlDyK )http://www.global-vision.org/indeX2.htmlyK Rhttp://www.global-vision.org/indeX2.html@@@ NormalOJQJ_HmHsHtHZ@Z g Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ j@j Heading 2$$@&C$`a$$5OJQJWa:fmHsHtH uZ@Z Heading 4$<@&5CJOJQJmHsHtH uDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 0Z@0 Plain Text@V@@ FollowedHyperlink>*B* @&@@ Footnote ReferenceH*HB@"H Body Text$a$CJOJQJtH u0U@10 Hyperlink>*B*N@BN  Footnote TextOJQJmHsHtH uHRH g Balloon TextCJOJQJ^JaJ4/@b4 gList^` |^ & qYr1e? AHcTZbd 1AIQ<Dzikt .ef%%%e''** ,Z-?.69%=d?xBDDpDGKQnRbTZE_a`fkg7il5nnootp!rrsuNwwyJzQR QYa҅UVG @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0o@ 0o@ 0o@ 0o@ 0o@ 0o@ 0o@ 0o@ 0 o@ 0 o@ 0 o@ 0 o@ 0 o@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0עQZ[\]^ikt .efh %%%%%e''** ,Z-?.69%=d?xBDDDpDGKQnRbTZE_a`ffffkg7ill5nnootpp!rrsptuNwwyJzP{{|||||||}}#}$}%}}}}}y~ӀԀQR QYai#҅UVG 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000080 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0 l 0 l 0 l 0 l 0 l 0l 0l 0l 0l00000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 08ۢQZ[\]^ikt .efh %%%%%e''** ,Z-?.69%=d?xBDDDpDGKQnRbTZE_a`ffffkg7ill5nnootpp!rrsptuNwwyJzP{{|QR QYai#҅ 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000080 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0 l 0 l 0 l 0 l 0 l 0l 0l 0l 0l@0o0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00gϢF-64JKMOQLSj8Hl *D$!n$'b02.47;b??jAJMNOQRSTUVWXZ[`W (  b#n(8jAKPYhALmm3npIprpqqrrrr"u`uuuu'v|wwwxxyyzHzz({M{\|||XXXXXXXXXXX<XXXX8@0(  B S  ? _Hlt76958870 _Hlt76958865 _Hlt76958891 _Hlt76958898 _Hlt76958929 _Hlt76959040uuwwwMw uvwNwNwNw "T$"d|| }} 9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity  Y]^./|~^`tu & ( prij-/YZdi:;TUbd !!!!)!-!5!6!=!>!@!A!C!D!G!H!K!L!R!S!T!U!V!W![!]!^!_!`!a!h!i!n!o!w!x!{!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " """""(")"1"2"4"5">"?"B"C"J"L"M"Q"Y"Z"a"b"d"e"s"t"z"{"~"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""### # # ###### #!#$#%#*#+#.#/#3#4#5#6#<#=#B#C#D#E#K#L#O#P#T#U#Z#[#\#]#i#j#t#u##########################################$$$$$$$$$"$#$'$($)$*$1$2$;$<$F$G$H$I$L$M$S$T$Y$Z$c$d$j$k$t$u$w$x$|$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%% %%%%%&%'%(%)%1%2%4%5%=%>%@%A%N%O%Z%[%\%]%b%c%i%j%o%p%q%r%x%%%%k&m&e'f''''' )")%)&)=)>)G)H)N)O)t)v)))**** ,,,,Z-[-?.@.s0u00000M1N1r1s111738333556666778899%='=>>d?f? A"AGBHBTBUBxByBBBDDpDqDpEqEGGH HSHTHIIFJHJKKNNNNOOWPXPPPPPPPPP QQQQ~QQQQQQnRoRbTeTxW{WWWWWZZZZ]]]]D_F_[_]_______a`b`w`y```aaaabbbb8c9cccccdde effffkglggggg7i8ifjgjwjxjllllllllllllllllmm mmmm"m#m)m+m6m7m:m;mDmOmZm[mcmdmgmhmsm|mmmmmm5n=n>nFnGnInJnSnTnWnXn`nbnenfninjnlnmnqntn|n}nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo!o"o/o1o.@.6699$='=c?f?wByBDDoDqDGGKKQQmRoRaTdTZZD_F_``b`ffffjglg6i8illll4n5nnnoooopJpsptpppqq r!rrrrrssotpt"uauuuMwNw|wwwwxxyyyzIzJzz){O{Q{{{\|||||}}}"}}}RT"PSX[`chk߄"%хӅTX 6I 3_u6ui%%ffllnnoJpTqiqssBtptttvw8xMx~yy){s{{{{{|||RQw  ||R DunjaUzelacd%ےA3\* {GH lq 1r?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F>VlData H1TablerlWordDocument(zSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q