Naslov
Dentoalveolarni kompenzatorni mehanizmi kod otvorenog zagriza
(Dentoalveolar comensatory mechanism in high- angle malocclusions)

Autori
Rafaj, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.07

Godina
2003

Stranica
78

Mentor
Meštrović, Senka

Ključne riječi
kompenzatorni mehanizmi; otvoreni zagriz
(comensatory mechanism; high- angle malocclusions)

Sažetak
Skeletni otvoreni zagriz nastaje u najvećoj mjeri kao posljedica vertikalnog rasta. Razvija se na temelju nasljeđa, a posebno značajan faktor u razvoju otvorenog zagriza imaju genetski faktori vezani za skeletalni rast i morfologiju ove anomalije. U manjoj mjeri mogu utjecati i epigenetski faktori. Oni pak imaju odlučujuću ulogu kada se radi o morfologiji dentoalveolarnih struktura, što u tom slučaju može dovesti do razvoja dentoskeletalnog ili samo dentalnog otvorenog zagriza.Svrha istraživanja bila je utvrditi skeletalne karakteristike u ispitanika sa skeletnim otvorenim zagrizom, odnosno povećanim mandibularnim kutem ; povezanost dubine prijeklopa s vrijednostima veličine kuta mandibularne baze, kuta maksilarne baze i međučeljusnog kuta ; povezanost dubine prijeklopa s vrijednostima prednje i stražnje visine lica ; dentoalveolarne kompenzatorne mehanizme kod vertikalnog tipa rasta. Kriterij za izbor ispitanika bio je mandibularni kut m-go-ar >127.5° +/-5.0°, iznikli svi trajni zubi osim trećih molara. Svi ispitanici imali su kraniofacijalne anomalije i skeletna odstupanja u sagitalnoj dimenziji. Uzorak se sastojao od 77 laterolateralnih redntgenkefalograma ispitanika sa skeletnim otvorenim zagrizom oba spola dobi od 13 do 18 godina. Ženskih ispitanika bilo je 54 (70.1%), a muških 23 (29.9%). Utvrđeno je da je 50.5% ispitanika sa skeletnim otvorenim zagrizom kompenzirano, tj. 41.6% ima normalni prijeklop, a 9.1% duboki zagriz, a 49.4% ispitanika ima otvoreni zagriz. Ne postoji povezanost dubine prijeklopa s vrijednostima veličine kuta mandibularne baze, maksilarne baze i međučeljusnog kuta.Prednja donja visina (spa-gn) i ukupna prednja visina lica (n-gn) statistički su značajno manje u grupi ispitanika s dubokim prijeklopom u odnosu na grupu otvorenog.Kod grupe ispitanika s dubokim zagrizom pronađeno je statistički značajno samnjenje udaljenosti vrha kvržice gornjeg prvog molara (ms-NL, srednja vrijednost 22.86 mm, ) i apeksa (msa-NL, srednja vrijednost 3.5mm) od baze maksile u usporedbi s grupom s otvorenim zagrizom. U području inciziva kao i u području prvog donjeg molara nisu pronađene statistički značajne razlike između grupa.Dubina zagriza u negativnoj je korelaciji sa stražnjom visinom lica i donjom prednjom visinom lica. Od dentoalveolarnih varijabli u negativnoj korelaciji je s varijablama: iia-ML (udaljenost apeksa donjeg inciziva od baze mandibule), ms-NL (udaljenost mezijalne kvržice gornjeg prvog molara od baze maksile), msa-NL (udaljenost apeksa mezijalnog korijena gornjeg prvog molara od baze maksile), mi-ML (udaljenost mezijalne kvržice donjeg prvog molara od baze mandibule), te mia-ML (udaljenost apeksa mezijalnog korijena donjeg prvog molara od baze mandibule).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA