Pregled bibliografske jedinice broj: 15858
Utjecaj steriliziranog kozjeg i kravljeg mlijeka na kakvoću jogurta tijekom skladištenja
Utjecaj steriliziranog kozjeg i kravljeg mlijeka na kakvoću jogurta tijekom skladištenja // Zbornik sažetaka 32. hrvatskog simpozija mljekarskih strucnjaka / Volarić, Vera (ur.).
Zagreb: Hrvatsko mljekarsko društvo, 1996. str. 25-25 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 15858 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj steriliziranog kozjeg i kravljeg mlijeka na kakvoću jogurta tijekom skladištenja
(The influence of sterilized goats and cows milk on yoghurt quality during storage)
Autori
Božanic, Rajka ; Tratnik, Ljubica ; Marić, Olivera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 32. hrvatskog simpozija mljekarskih strucnjaka
/ Volarić, Vera - Zagreb : Hrvatsko mljekarsko društvo, 1996, 25-25
Skup
32. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 28.11.1996. - 30.11.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kravlji jogurt; kozji jogurt; fermentacija; cuvanje; viskoznost
(cows yoghurt; goats yoghurt; fermentation; storage; viscosity)
Sažetak
Poznato je da su fermentirani mlijecni napici vece nutritivne vrijednosti nego mlijeko iz kojeg su proizvedeni radi djelovanja bakterija mlijecne kiseline. Na zdravstveno-nutritivnu vrijednost fermentiranih mlijecnih napitaka znatno utjece i vrsta mlijeka. S obzirom da je kozje mlijeko izrazenijih bakteriocidnih i imunoloskih odlika te bolje probavljivosti, u ovom je radu analiziran utjecaj steriliziranog kozjeg i kravljeg mlijeka te njihove mješavine (1:1) na kakvocu jogurta tijekom devet dana cuvanja pri temperaturi +8 C. Viskoznost jogurta od kravljeg mlijeka tijekom svih devet dana cuvanja bila je najmanja, dok je najveca bila viskoznost od mješavine mlijeka (1:1). Najbrzi pad pH vrijednosti bio je u uzorku jogurta od kozjeg mlijeka, a najsporiji u uzorku od mješavine mlijeka, gdje je bio i najmanji porast kolicine mlijecne kiseline. Broj zivih bakterija bio je najveci nakon 24 sata cuvanja jogurta u svim uzorcima (Nmax = 4, 7 x 10 na 9 - 6, 9 x 10 na 9 st/ml). Tijekom cuvanja u uzorcima od kravljeg i mješavine mlijeka bilo je više laktobacila nego streptokoka, dok je jogurtu od kozjeg mlijeka omjer laktobacila i streptokoka treceg i šestog dana cuvanja iznosio 1:1, 63 i 1:1, 60. Senzorska ocjena jogurta nije pokazala znacajnu razliku između uzoraka jogurta od kravljeg, kozjeg i mješavine mlijeka.
Izvorni jezik
Hrvatski
