Pregled bibliografske jedinice broj: 158406
Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu
Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu // Migracijske i etničke teme, 20 (2004), 2-3; 243-258 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 158406 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aspekti integracije i adaptacije hrvatskih iseljenika u Čileu
(THE ASPECTS OF INTEGRATION AND ADAPTATION OF CROATIAN IMMIGRANTS IN CHILE)
Autori
Perić, Marina
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 20
(2004), 2-3;
243-258
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski iseljenici; iseljenicka skupina; prekooceanske migracije; integracija
(Croatinan immigrants; immigrants groups; transoceanic migration; integration)
Sažetak
Iseljavanje Hrvata u Čile vezano je uz prekooceanske migracije koje su se događale krajem 19. i početkom 20. st. Hrvatska se tada nalazila u sastavu Austro - ugarske monarhije. Najznačajnije područje iseljavanja bila je Dalmacija, poglavito otok Brač. Iseljavanje se provodilo stihijski, bez određene iseljeničke politike i zakonodavstva. Glavni pravci iseljavanja bili su sjeverni (Antofagasta i Tarapaca) i južni dijelovi (pokrajina Magallanes) Čilea U novom društvenom okruženju, zemlji imigracije - Čileu, hrvatski iseljenici prolaze čitav niz procesa integracije i adaptacije. Otvorenost čileanskog društva i politika kulturnog pluralizma omogućila im je slobodu izražavanja i prakticiranja etničnosti. S druge strane čileanski zakon nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, te su stoga djeca useljenika automatski postajali Čileanci. Hrvatski useljenici u početku njeguju mehanički oblik solidarnosti, budući lančano iseljavaju i žive u rodbinskim ili prijateljskim skupinama. Tek nakon što su osigurali materijalne uvjete za život osnivaju svoja društva, i postaju prepoznatljivi prema vani, u odnosu na druge useljeničke skupine. S vremenom dolazi i do socijalnog raslojavanja među njima. Žive u suživotu s brojnim useljeničkim skupinama. Privlačene su im sve slavenske useljeničke skupine, a i dobre odnose ostvaruju i sa Čileanacima. Mješani brakovi, najviše sa Čileankama/cima ubrzavaju proces asimilacije i dovode do gotovo potpunog gubitka hrvatskog jezika. U ovom radu na osnovi dosadašnjih istraživanja hrvatskih ili čileanskih autora, povijesnih izvora i novinskih priloga analiziraju se procesi integracije iseljenika u odnosu na tri društvene razine: unutar čileanskog društva, vlastite iseljeničke skupine i u odnosu sa drugim iseljeničkim skupinama. Utvrđuju se faktori koji su osporavali ili pospješili procese integracije, načini na koji su se procesi odvijali, okolnosti i učinak koji su proizveli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0076001
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Profili:
Marina Perić Kaselj
(autor)