Pregled bibliografske jedinice broj: 158178
Religijsko pamćenje u tradiciji i postmodernitetu
Religijsko pamćenje u tradiciji i postmodernitetu // Kršćanstvo i pamćenje / Vuleta, Bože ; Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Milan (ur.).
Split : Zagreb: Franjevački institut za kulturu mira ; Hrvatski Caritas, 2004. str. 195-224
CROSBI ID: 158178 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Religijsko pamćenje u tradiciji i postmodernitetu
(Religious Memories in Tradition and Postmodernism)
Autori
Mardešić, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kršćanstvo i pamćenje
Urednik/ci
Vuleta, Bože ; Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Milan
Izdavač
Franjevački institut za kulturu mira ; Hrvatski Caritas
Grad
Split : Zagreb
Godina
2004
Raspon stranica
195-224
ISBN
953-6482-13-4
Ključne riječi
Religijsko pamćenje, tradicija, postmodernitet
(Religious Memories, Tradition, Postmodernism)
Sažetak
Nema dvojbe da je pamćenje i sjećanje nezaobilazna tema gotovo svih religija. To se posebno odnosi na pretpovijesne i arhaične religije u kojima su bogovi stvarali svijet i oblikovali društvene običaje, moralne zakone i obredna pravila. Tko se vraća u prošlost bliži je bogovima. U indijskim religijama tehnike meditacije i pojam reinkarnacije igraju sličnu ulogu. Dapače, najrazvijenije religije kao što su kršćanstvo i islam poznaju kategoriju pamćenja. Zato ne samo teologija nego i mnoge druge znanosti uvode taj isti postupak - iako sekularizan - u svoje učenje. Dovoljno je podsjetiti na Freuda i Junga. Ipak, najviše se osobnim i kolektivnim pamćenjem bavila sociologija. Valja svakako spomenuti ime francuskog sociologa Mauricea Halbwachsa koji se najviše od svih bavio smislom i utjecajem religijskog pamćenja, napisavši više knjiga koje su postale ishodištem svakog razmišljanja o toj temi. Danas u postmodernitetu opada i slabi značenje memorije, pa se govori o zaboravu prošlosti. Tome je posvećeno pretposljednje poglavlje ovog članka. U posljednjem je poglavlju pak riječ o pamćenju u fundamentalizmu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija