ࡱ>     q`bjbjqPqP .::13& 8Г\,2"&$h((=V Aʳ\& S02x#&##D((^IQAQ SUSTAV PROPISIVANJA KAZNE ZATVORA U KAZNENOM ZAKONU I KAZNENOM ZAKONIKU (DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA) Dr. sc. Leo Cvitanovi, docent UDK: Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu Ur.: 14. srpnja 2004. Pr.: 28. srpnja 2004. Pregledni znanstveni lanak Relativno je malo znanstvenih i stru nih radova koji obrauju temu zakonskog propisivanja kazne zatvora. Ne ulazei a priori podrobnije u razloge zaato je tome tako, valja se zadr~ati na konstataciji da u hrvatskoj znanstveno-stru noj bibliografiji posljednji rad ove vrste datira iz kasnih osamdesetih godina proalog stoljea i od onda se o tome viae nije pisalo. To bi trebalo zna iti da je odnosna tema apsolvirana i da viae nema potrebe njome se posebno baviti. No je li stvarno tako? Analiza sustava sankcija Kaznenog zakona (s osvrtom na posljednju, ukinutu novelu) pokazuje da to nije slu aj. Koji su onda stvarni razlozi njezinom zanemarivanju i s kakvim posljedicama? Klju ne rije i: kazneno pravo, kriminalna politika, zakonsko propisivanje kazne 1. Uvod Iako to (i) danas mnogi zanemaruju, problematika propisivanja kazni u kaznenom zakonodavstvu jedno je od klju nih, vjerojatno i najzna ajnijih, pitanja suvremene politike suzbijanja ka~njivih ponaaanja i kaznenopravnog sustava, pri emu pod pojmom kaznenopravnog sustava u najairem smislu valja razumjeti ne samo sustav kaznenog ve neizostavno i prekraajnog prava, koji u kriminalnopoliti kom smislu zajedno ine funkcionalnu cjelinu. Teorijski primat kaznenopravne dogmatike imao je, izmeu ostaloga, za posljedicu djelomi nu marginalizaciju ove problematike, koja po mnogima  izvorno i nije problematika kaznenoga prava s obzirom da u kona nome svojom politi kom dimenzijom zna ajno nadilazi znanstveni segment. U tome, meutim, i jest problem. Tijekom aestogodianjeg (1991.-1997.) razdoblja rada na donoaenju pozitivnog Kaznenog zakona Republike Hrvatske, sa injeno je to no osam razli itih verzija nacrta prijedloga Kaznenog zakona RH. I dok se u dogmatskoj komponenti mogao osjetiti jasan kontinuitet rada, to s obzirom na prvu verziju i u njoj sustav propisanih kaznenih sankcija, u prvome redu kazni, nije bio slu aj. U ovom su segmentu daljnje intervencije u pravilu naruaavale temeljni koncept zakonskog sustava sankcija, i svaka je verzija bila sve udaljenija od prvotnih pozicija zakonopisca. Takvim intervencijama, meutim, veinom nisu prethodile odgovarajue znanstvene analize. Nepobitna je injenica da u posljednje vrijeme nema opse~nijih istra~ivanja odnosa zakonskog i sudskog izbora vrste i mjere kaznenopravnih sankcija, napose kazne, niti kriminalnopoliti kih studija njihove opravdanosti. To se odrazilo i u kasnijim izmjenama Kaznenog zakona (NN 129/00. i 51/01.) posebno u dijelu koji se odnosi na visinu propisanih kazni za pojedina kaznena djela, kao i u najnovijem tekstu Kaznenog zakonika (iz srpnja 2003. g., ukinute u studenome iste godine). 2. Opa kaznenopravna i kriminalnopoliti ka problematika sustava zakonskog izbora vrste i mjere kazne i njegove zna ajke u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu Problematika zakonskog izbora vrste i mjere kazne uobi ajeno obuhvaa dva komplementarna aspekta: kaznenopravni i kriminalnopoliti ki. Oba aspekta valja sagledati u najairem smislu, ato e rei s obzirom na sva ka~njiva ponaaanja (uklju ujui prekraaje i njihovu diferencijaciju od kaznenih djela), te u njihovoj multidisciplinarnoj dimenziji. Kriminalna politika ili politika suzbijanja ka~njivih ponaaanja nezamisliva je bez kaznenopravnog instrumentarija, no kazneno pravo, i kaznenopravne znanosti u cjelini ne mogu ostvariti svoju funkciju bez jasnog kriminalnopoliti kog koncepta njegovih ciljeva. Takoer, unutar svakog od tih segmenata postoji kompleksnost odnosa razli itih kaznenopravnih sadr~aja, kao i njihova odnosa s drugim znanstvenim disciplinama, u prvom redu kaznenih znanosti (kriminologije i penologije). Spomenuta problematika u okviru znanstvene studije zakonske politike ka~njavanja podrazumijeva nekoliko glavnih skupina pitanja: 1. Pitanje definiranja kriminalnopoliti ke, kaznenopravne i penoloake svrhe ka~njavanja u svjetlu suvremenih relativnih teorija, pri emu je svaka dimenzija prevencije (generalne i specijalne) u tom smislu razli ito aspektirana. Sasvim je nepotrebno u okviru ove teme detaljnije eksplanirati dobro poznate teorijske postavke o svrsi ka~njavanja, no glede aktualne tendencije ja anja generalnopreventivne orijentacije u suvremenom kaznenom zakonodavstvu valja primijetiti da se ona ostvaruje upravo kroz segment zakonskog propisivanja kazni. I dok u kriminalnoj politici pojam generalnopreventivnog nije nu~no vezan uz ja anje represije, u kaznenome pravu, u pravilu, radi se upravo o tome. Glede sustava zakonskog odmjeravanja kazni, ova se tendencija o ituje kroz poveanje posebne najvee mjere kazne zatvora, te napose poveanje njezine posebne najmanje mjere. S obzirom na poznatu injenicu o tzv. blagoj kaznenoj politici i svojevrsnoj 'inertnosti' sudova, zakonodavcu se ovo nerijetko ini jedinim prikladnim instrumentom utjecaja na sudsko izricanje kazni. S druge strane, tradicionalni pojam inkapacitacije (njem. Unschdlichmachung), kao jedan od najzna ajnijih specijalnopreventivnih u inaka ka~njavanja, openito je preformuliran u smislu o ekivanja da po initelj nakon izdr~ane kazne ubudue poatuje pravni sustav. Niata viae, no niti manje od toga. To je, istodobno, i vladajua pozicija domae teorije. Svrha ka~njavanja zapravo je primarna kategorija, odnosno kriterij izbora vrste i mjere kazne openito, ne samo s obzirom na sferu zakonske ve podjednako sferu sudske kaznene politike. 2. Pitanje zakonskog propisivanja ka~njivih ponaaanja, od najlakaih do najte~ih, i njihova meusobna odnosa jedno je od najslo~enijih pitanja suvremene kriminalne politike i kaznenoga prava. Sustav zakonskog propisivanja kazni izravno je povezan s razli itim kriterijima nomotehni ke konstrukcije zakonskog opisa, to nije zakonskog bia kaznenog djela. Radi se o diferencijaciji razli itih oblika ka~njivih ponaaanja (kaznenih djela): razlikovanje temeljnih od kvalificiranih i privilegiranih kaznenih djela, posebno prema stupnju ugro~avanja ili povrede zaatienog dobra, razlikovanje kaznenih djela prema kriteriju stupnja odnosno oblika krivnje (namjera-nehaj), razlikovanje s obzirom na stadij (pripremanje-pokuaaj-dovraeno djelo) te druge posebne okolnosti (posebne uvjete ka~njivosti). Propisana kazna mora pravilno odra~avati navedene kriterije raa lambe te s obzirom na njih biti odgovarajue balansirana. Navedeni kriteriji u izravnoj su korelaciji s doktrinarnim ureenjem opeg dijela kaznenog zakonodavstva, opetovano u segmentu povezanim s ka~njavanjem  kroz primjenu institucije bla~eg ka~njavanja kao i institucije osloboenja od kazne. Dakako, sustav propisivanja kazne zatvora mora uzeti u obzir i normativne uvjete primjene tzv. parapenalnih sankcija, od kojih na prvome mjestu uvjetne osude sa zaatitnim ili bez zaatitnog nadzora, te alternativnim sankcijama kao opeprihvaenim modelima supstitucije kazne zatvora. Problematika propisivanja kazni iscrpljuje se nadalje pitanjem primjene institucija rehabilitacije, pomilovanja, pravnih posljedica osude te, napose, zastare. 3. Pitanje meuodnosa zakonskog i sudskog izbora vrste i mjere kazne za pojedina ka~njiva ponaaanja kao pitanje meuodnosa apstraktne i konkretne te~ine djela. Apstraktna te~ina djela, prima facie, izra~ena je sukladno kriterijima pod 2., a iskazuje prije svega kriminalnopoliti ku dimenziju zakonske kaznene politike. Upravo u ovom segmentu aspekt politi kog u najmanju ruku ekvivalentan je po svom zna enju aspektu normativnog, pravnog ureenja sustava ka~njivih ponaaanja te je utoliko kazneno pravo nezamislivo bez politike suzbijanja ka~njivih ponaaanja i, dakako, kaznenih znanosti, napose kriminologije. Sekundarna te~ina djela izra~ava se kao konkretna te~ina i operacionalizira se u postupku sudskog izbora vrste i mjere kazne. Pitanje sudskog izbora vrste i mjere kazne odnosno, openito, uloge suda u postupku izbora zakonom propisane vrste i mjere kazne komplementarno je i nedovojivo od problematike zakonskog izbora vrste i mjere kazne. Zakonska diferencijacija ka~njivih ponaaanja i propisanih kazni svoj naravni slijed ostvaruje individualizacijom kazne od strane suda (da bi se okon ala u penoloakoj sferi). Pri tome, odnos zakonskog i sudskog izbora vrste i mjere kazne u kaznenopravnom smislu definiran je funkcionalnim na elom zabrane dvostrukog vrednovanja okolnosti relevantnih za taj izbor. Dakle, sudski odabir vrste i mjere kazne ostvaruje se izvan okolnosti koje egzistiraju kao zakonska obilje~ja kaznenog djela, ime je, kona no, definiran tzv. 'spielraum' (njem.), prostor u kojem se kree sud odlu ujui se za konkretnu kaznu. Temeljni kriteriji zakonskog izbora (svrha ka~njavanja, podredno na elo razmjernosti stupnju krivnje odnosno ja ini ugro~avanja ili povrede zaatienog dobra) egzistiraju i kao sekundarni kriteriji sudski odmjerene kazne matemati ki izra~ene jedinicom vremena (dan, mjesec, godina), a doktrinarno kroz odnos najmanje i najvee mjere kazne (kao poseban omjer ili koeficijent kazne). Jasno je da se tako individualizirana kazna nikada ne mo~e poistovjetiti s pukom formulom koja bi egzaktno izra~avala odnos objektivnih i subjektivnih kriterija takvog jednog izbora, iako ima takvih pokuaaja. Uobi ajeno se isti e da se u odnosu zakonske i sudske kaznene politike ova potonja ostvaruje kao korektiv, u smislu njezina ubla~avanja. ini se da je tu ulogu sudskoj kaznenoj politici neizravno namijenio ve Anselm Feurbach svojom teorijom 'psiholoake prisile', tj. jednom od najpoznatijih klasi nih teorija generalne prevencije s po etka 19. st. Dapa e, od tada mnogi teoreti ari kaznenoga prava rezignirano zaklju uju o 'blagoj' i 'preblagoj' kaznenoj politici sudova, poput primjerice, naaeg istaknutog enciklopedista kaznenoga prava  Marijana Deren ina  koji 1879. u svojoj glasovitoj  Osnovi zapisuje da  neda se tajiti, da je kaznena naaa praksa kod odmjerivanja kaznah udarila preblagim pravcem, koj je u mnogih probudio opravdanu bojazan, da bi taj pravac u daljem razvoju mogao akoditi ugledu zakona i sigurnosti dru~tva , smatrajui ovu praksu  nekorektnom, jer je sudac pozvan da zakona uporavlja, a ne da ga izpravlja . Istodobno, sudska je praksa (i tada) esto bila sklona izvjesnom konzervativizmu, inertno ustrajui na ustaljenim tzv. 'tarifama' kazne za odreena kaznena djela, bez obzira na mo~ebitne izmjene zakonskih okvira. Tako je jedno prete~ito teorijsko pitanje (odnosa apstraktne i konkretne te~ine djela) postalo, pa i danas predstavlja u dobrom dijelu, prakti no i politi ko pitanje za zna ajnim posljedicama. 4. Posljednje, no ne najmanje va~no pitanje iz ovog kompleksa jest pitanje zakonskog izbora vrste i mjere kazne promatrano kroz prizmu ostvarivanja penoloakih sadr~aja, kao najdiskretnijeg segmenta kaznenog pravosua. Na elo individualizacije u kona nome se ostvaruje na razini izvraenja kaznene sankcije, ma kakva ona bila, te tzv. postinstitucionalnog prihvata. Opetovano valja istaknuti da pitanje politike ka~njavanja nije jedino, ak ni primarno, pitanje vremenskog trajanja kazne, ve prije svega njezina sadr~aja. Drugim rije ima, valja se ponovno zapitati da li su opravdana punitivna o ekivanja temeljena na u incima koji proizlaze iz same te~ine odnosno duljine kazne, ato svakako treba imati na umu pri zakonskoj odmjeri kazne, napose njezine posebne najmanje mjere. 3. Temeljne zna ajke koncepta zakonskog izbora vrste i mjere kazne u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu i njegova kriti ka analiza 3.1. Opi aspekti povijesnog razvitka koncepta zakonskog izbora vrste i mjere kazne u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu Problematika zakonskog odnosno sudskog izbora vrste i mjere kazne u suvremenom je kaznenom pravu dio ukupne problematike izbora vrste i mjere kaznenih sankcija, dakle ne isklju ivo kazne, ve i drugih sankcija kaznenoga prava. Iako kazna ve viae od jednog stoljea nije ekskluzivna kaznenopravna sankcija, a u posljednjim desetljeima izgubila je i primat formalno najva~nije sankcije kaznenoga prava (imajui u vidu njezin udio u ukupnoj strukturi izre enih odnosno primijenjenih sankcija), u kriminalnopoliti kom smislu joa uvijek joj pripada taj atribut. Povijest izbora vrste i mjere kazne mo~e se u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu pratiti od samog po etka razdoblja koje se uobi ajeno naziva razdobljem modernog hrvatskog zakonodavstva i politike suzbijanja kriminala. Nedvojbeno je da on u cijelosti korelira s europskim trendovima koncem 18. stoljea, kada se pod sna~nim utjecajem filozofije racionalizma i prosvjetiteljstva izgrauje klasi ni sustav kaznenoga prava. Autonomno hrvatsko kazneno pravo, koje je taj pridjevak zadr~alo u svim, pa i u relativno nesklonim politi kim okolnostima, nije u tom pogledu bilo iznimka. Dakako, ne samo stoga ato se u odreenom po etnom razdoblju i formalno temeljilo na stranim izvorima, ve i stoga ato je svojim ukupnim kaznenopravnim nasljeem kao i osebujnim detaljima u potpunosti odgovaralo obrascu razvitka europskog kontitnentalnog kaznenog zakonodavstva u spomenutom razdoblju. Povijesni pregled ove problematike u hrvatskom se, kao uostalom uope europskom kaznenom pravu, preciznije mo~e temeljem razli itih kriterija podijeliti u odgovarajua razdoblja: 1. prema spomenutom kriteriju ekskluzivnosti kazne kao kaznenopravne sankcije na razdoblje do uvoenja novih supsidijarnih kaznenopravnih sankcija i nakon toga (po etkom 20. stoljea); 2. prema kriteriju zakonske vrste kazne na razdoblje do i nakon afirmacije kazne oduzimanja slobode te, 3. prema kriteriju zakonskog koncepta kazne zatvora, na razdoblje pluralisti kog i monisti kog koncepta ove kaznene sankcije. Apstrahirajui dugo razdoblje koje mu prethodi, razvitak hrvatskog modernog kaznenog zakonodavstva mogue je odrednicom pravnih izvora pratiti od 1788. godine odnosno  Opchinske naredbe od zlocsinstvah i njihovih pedepsah i  Skupozakonika od 1804. (pod kojim nazivljem se krije Constitutio Criminalis Josephina, poznat i pod nazivom  Sanctio criminalis universalis ili  Opi red za kaznene sudove Josipa II. /u njem. originalu:  Allgemeines Gesetz ber Verbrechen und derselben Bestrafung / odnosno austrijski kazneni zakon -  Codex poenalis criminibus , Franje I. - od 3. rujna 1803. godine objavljen pod nazivom  Skupozakonik iliti naredbe cesarske kraljeve varhu zlo instva i pedipse odredjen protiva zlo incem u Zadru 1804. godine). Taj se razvitak dalje mo~e slijediti preko dobro poznatog noveliranog austrijskog  Kaznenog zakonika o zlo instvih, prestupcih i prekraajih iz 1852. godine, koji se u Hrvatskoj primjenjivao sve do 1. sije nja 1930. kada stupa na snagu Krivi ni zakon Kraljevine Jugoslavije. U meuvremenu, od 1916. godine, hrvatsko kazneno zakonodavstvo poznaje kao sankciju uvjetnu osudu (na kojem se projektu radilo ve od 1905. godine). Sustav tzv. 'dvostrukog kolosjeka' (njem. Zweispurigkeit) privremeno je napuaten 1945. godine donoaenjem Zakona o vrstama kazni, odnosno donoaenjem Opeg dijela Krivi nog zakonika od 4. prosinca 1947., koji nisu poznavali sigurnosne mjere (dok je potonji poznavao uvjetnu osudu). U ud~beni koj literaturi govorilo se tada o  socijalisti kom osnovu odmjerivanja kazne . Situacija se promijenila donoaenjem Krivi nog zakonika FNRJ 1951. godine, ime je zavraen desetogodianji 'kaznenopravni intermezzo' u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu i kaznenopravnoj znanosti 20. stoljea. Posljednji stadij u njezinu razvitku obuhvaa razdoblje od donoaenja Krivi nog zakona SFRJ, odnosno temeljem ustavnog na ela podijeljene nadle~nosti Krivi nog zakona SRH 1977. godine, pa do hrvatskog dr~avno osamostaljenja 1990. godine i po etka izgradnje sustava novog hrvatskog kaznenog prava okon anog 1. sije nja 1998. stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona. Za razliku od procesa diferencijacije kazne i uvoenja novih kaznenopravnih sankcija zapo etog po etkom stoljea, glede kazne oduzimanja slobode odvijala se suprotna tendencija  tendencija unifikacije, no koja je ostvarena tek 1977. godine, kada se definitivno uspostavlja samo jedna vrsta te kazne  kazna zatvora (ne kao do tada: zatvora i strogog zatvora, odnosno joa ranije, razli itih varijanti kazne oduzimanja slobode uz prisilni rad ili pak samo prisilni rad). Ovo su, dakle, bile glavne povijesne injenice relevantne za problematiku izbora vrste i mjere kazne i drugih kaznenopravnih sankcija. 3.2. Teorijski koncept zakonskog izbora vrste i mjere kazne u aktualnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu Polazni teorijski koncept zakonskog izbora vrste i mjere kazne u aktualnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu obuhvaa dva meusobno povezana sustava: sustav kaznenih sankcija u opem dijelu i sustav zakonskog izbora vrste i mjere kazne u u~em smislu, tj. sustav propisivanja kaznenih sankcija u posebnom dijelu. Na spomenuta dva sustava, kao njihova svojevrsna sinteza, nadovezuje se trei sustav  sustav sudskog izbora vrste i mjere kaznenih sankcija. Zakonski izbor vrste i mjere kazne u u~em smislu ili tzv. zakonsko odmjeravanje kazne zakonodavna je djelatnost propisivanja kazni za pojedina kaznena djela u posebnom dijelu kaznenog zakona. Polazei od relevantnih opih konstatacija glede pozitivnog hrvatskog kaznenog zakonodavstva (de lege lata) valja ponoviti da se radi o sustavu relativno odreenih kazni zatvora i nov anih kazni te sustavu alternativno propisanih kazni tih dviju vrsti kazne, ato je zna ajka gotovo svih poznatih sustava suvremenog kaznenog zakonodavstva. Posebne se konstatacije odnose na injenicu da je kazna zatvora u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu (Kaznenom zakonu, NN 110/97., 27/98., 129/00., 51/01.) propisana u rasponu od 30 dana do 15 godina, uz postojanje kazne dugotrajnog zatvora od 20 do 40 godina, dok je zakonski raspon nov ane kazne, temeljen na sustavu dnevnih dohodaka, propisan u odnosu od 10 do 300 dnevnih dohodaka, a izuzetno i 500 dnevnih dohodaka kada se radi o kaznenim djelima po injenim iz koristoljublja. Daljnja posebnost odnosi se na mogunost zamjene kazne zatvora tzv. radom za ope dobro na slobodi, odnosno mogunost zamjene nov ane kazne kaznom zatvora. Propisana kazna openito izra~ava stupanj apstraktne te~ine kaznenog djela prema njegovoj pogibeljnosti ('druatvenoj opasnosti'), nazna enu kroz njezinu opu ili posebnu najmanju mjeru te opu ili posebnu najveu mjeru te, eventualno, alternativno propisanom nov anom kaznom. Kombinacijom ovih mjerila sva se kaznena djela (to nije: sve inkriminacije u posebnom dijelu kaznenog zakonodavstva) mogu svrstati u odreen broj kategorija ili skupina kaznenih djela razli ite pogibeljnosti (opasnosti), ato je istodobno i njihova najuo ljivija kriminalnopoliti ka differentia spcecifica. Na taj je na in mogue kaznena djela primarno podijeliti na tzv. lakaa i te~a, a svaka se od ovih kategorija mo~e razlikovati prema daljnjim kriterijima: Lakaa kd Kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do aest mjeseci (koja in abstracto spadaju u kategoriju kaznenih djela za koja je propisana kratkotrajna kazna oduzimanja slobode); Kaznena djela za koja je mogue izrei sudsku opomenu (s posebnom najveom mjerom od jedne godine), Kaznena djela za koja je mogue izrei nov anu kaznu (s posebnom najveom mjerom do tri godine), Kaznena djela za koja se mo~e izrei uvjetna osuda (s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do pet godina), Te~a kd Kaznena djela s posebnom najveom mjerom iznad pet (npr. osam, deset ili dvanaest) a do petnaest godina zatvora, Najte~a kaznena djela svakako su ona za koja se mo~e izrei kazna dugotrajnog zatvora. Izmeu navedenih postoji niz prijelaznih kategorija, pri emu za meusobno razlikovanje pojedinih kaznenih djela prema njihovoj apstraktnoj te~ini dolazi u obzir primjena dva kriterija: propisana najvea mjera kazne ili propisana najmanja mjera kazne te eventualno alternativno propisana nov ana kazna. Ne radi se samo o legislativnotehni kim ve, prije svega, o kriminalnopoliti kim zna ajkama. Primjerice, propisivanjem posebne najvee mjere iznad pet godina zatvora na elno se ograni uje primjena uvjetne osude kao najzna ajnije parapenalne, nekustodijalne kaznenopravne sankcije. Doziranjem posebne najmanje mjere odreuje se mogunost ubla~avanja kazne ispod propisane najmanje mjere itd. U smislu primjene bla~eg zakona hrvatska sudska praksa prednost daje kriteriju propisane najmanje mjere. Bla~i je zakon koji propisuje ni~u najmanju mjeru kazne. Utoliko, mogue je istaknuti nekoliko temeljnih pravila: a) kod kaznenih djela s istim propisanim kaznama ili s propisanom istom najmanjom mjerom kazne bla~e je ono kazneno djelo kod kojega se ubla~avanjem kazne mo~e izrei manja mjera kazne zatvora ili nova ana kazna, b) kaznena djela za koja je novim zakonom propisana ni~a najmanja mjera, a viaa najvea mjera, bla~a su, s time da stvarno izre ena kazna ne smije prelaziti posebnu najveu mjeru propisanu ranijim zakonom, c) kaznena djela za koja je po novom zakonu propisan viai minimum a ni~i maksimum stro~a su, s time da stvarno izre ena kazna ne smije prelaziti posebnu najveu mjeru propisanu novim zakonom te d) kod ostalih kaznenih djela sud treba, uzimajui u obzir odredbe o ubla~avanju kazne, zamjeni kazne zatvora, odredbe o mjerama upozorenja, ako se odlu i na primjenu tih institucija  imajui u vidu na elo alternativiteta - ocijeniti koji je zakon u cjelini bla~i. Novi zakon pru~a mogunost bla~eg ka~njavanja optu~enika s obzirom na ni~u posebnu najmanju mjeru kazne propisanu za konkretno kazneno djelo. Tako npr. kazneno djelo teako ubojstva iz l. 91. to . 3. KZ bla~e je od kaznenog djela ubojstva iz l. 34. st. 2. to . 2 bivaeg KZRH zbog manje najmanje mjere propisane kazne zatvora. Prema na elnom programu kriminalnopoliti kih i legislativnotehni kih standarda izgradnje sustava propisivanja kazni, njegovo oblikovanje i ostvarenje trebalo bi se temeljiti na sljedeim premisama: I. Sustav propisanih kazni trebalo bi zasnivati na rasporedu kaznenih djela u odreeni broj skupina prema njihovoj apstraktnoj druatvenoj opasnosti koja se izra~ava propisivanjem najmanje i najvee posebne mjere kazne zatvora. Na taj na in afirmira se na elo zakonitosti te se istodobno omoguuje individualizacija u ka~njavanju; II. Opu najmanju mjeru kazne zatvora na elno bi valjalo propisivati kod najlakaih kaznenih djela, pri emu valja voditi ra una o distinkciji u odnosu na prekraajnu zonu, a opu najveu mjeru kod najte~ih kaznenih djela; III. Sukladno trendu suvremenih zakonodavaca k smanjenju ukupnog broja varijanti kaznenih okvira (barem deklarativno), valjalo bi izostaviti one varijante kaznenih okvira koje se primjenjuju samo za jednu inkriminaciju ili za sasvim mali broj kaznenih djela, ako se ne radi o posebnim razlozima koji opravdavaju takve izuzetnosti; IV. Raspon kazne odnosno raspon kaznenog okvira trebao bi se temeljiti na odgovarajuim kriminalnopoliti kim postulatima, posebno uva~avajui na elo individualizacije u ka~njavanju. Mogunost individualizacije upravno je proporcionalna odnosno obrnuto proporcionalna veli ini raspona (ato vei raspon, to je ve mogunost individualizacije, a ato je raspon manji, manja je i mogunost individualizacije). `to se pak ti e zakonitosti kazne kao izvjesnosti o tome kojom e vrstom i mjerom kazne po initelj kaznenog djela biti ka~njen i individualizacije, odnos je sasvim druga iji. `to je vea mogunost individualizacije, to je izvjesnost o mjeri kazne koja e se po initelju izrei u konkretnom slu aju manja, i obrnuto, ato je manja mogunost individualizacije, to je izvjesnost mjere kazne vea. Utoliko sustav mora biti relativno uravnote~en, napose glede propisivanja najmanje mjere kazne i mogunosti njezine individualizacije kroz odnos njezine najmanje i najvee mjere. V. Nov ana kazna, kao alternativna kazna, trebala bi u pravilu biti propisana za sva lakaa kaznena djela, tj. kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do tri godine. A. Kazneni zakon  aktualno stanje Ove ope konstatacije polaziate su za kriti ku analizu sustava propisanih kazni u nekom kaznenom zakonodavstvu. Sustav propisanih kazni za pojedina kaznena djela u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, prema primarnom kriteriju propisane najmanje mjere nov ane kazne i kazne zatvora, mogue je prikazati kako slijedi:  Propisana kazna Broj inkriminacija % Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 Kazna zatvora do pet godina 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 2 0,30 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 67 10,04 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 35 5,24 Kazna zatvora od est mjeseci do jedne godine 1 0,15 Kazna zatvora od est mjeseci do tri godine 16 2,39 Kazna zatvora od est mjeseci do pet godina 93 13,94 Kazna zatvora od est mjeseci do osam godina 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do tri godine 3 0,45 Kazna zatvora od jedne do pet godina 20 2,99 Kazna zatvora od jedne do osam godina 23 3,34 Kazna zatvora od jedne do deset godina 56 8,39 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina 1 0,15 Kazna zatvora najmanje jednu godinu 8 1,19 Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,34 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina 3 0,45 Kazna zatvora najmanje tri godine 28 4,19 Kazna zatvora najmanje pet godina 20 2,99 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 UKUPNO 667 100,00  Markantnije skupine inkriminacija: kaznena djela za koja se mo~e izrei nov ana kazna kaznena djela s posebnom najmanjom mjerom kazne zatvora od tri mjeseca kaznena djela s posebnom najmanjom mjerom kazne zatvora od aest mjeseci kaznena djela s posebnom najmanjom mjerom kazne zatvora od jedne godine kaznena djela s posebnom najmanjom mjerom kazne zatvora od tri godine kaznena djela za koja se mo~e izrei kazna dugotrajnog zatvora Prema sekundarnom kriteriju, propisane najvee mjere kazne zatvora, sustav inkriminacija u pozitivnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu izgleda ovako:  Propisana kazna Broj inkriminacija % Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 2 0,30 Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine 1 0,15 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 67 10,04 Kazna zatvora od aest mjeseci do tri godine 16 2,39 Kazna zatvora od jedne do tri godine 3 0,45 Kazna zatvora do pet godina 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 35 5,24 Kazna zatvora od est mjeseci do pet godina 93 13,94 Kazna zatvora od jedne do pet godina 20 2,99 Kazna zatvora od est mjeseci do osam godina 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do osam godina 23 3,44 Kazna zatvora od jedne do deset godina 56 8,39 Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,34 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina 1 0,15 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina 3 0,45 Kazna zatvora najmanje jednu godinu 8 1,19 Kazna zatvora najmanje tri godine 28 4,19 Kazna zatvora najmanje pet godina 20 2,99 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 UKUPNO 667 100,00  Markantnije skupine inkriminacija: kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do jedne godine kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do tri godine kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do pet godina kaznena djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do deset godina kaznena djela s najveom mjerom kazne zatvora do petnaest godina kaznena djela za koja se mo~e izrei kazna dugotrajnog zatvora Iz prikazanih podataka proizlazi: 1. Za ukupno 667 inkriminacija (apstrahirajui varijante koje uklju uju pokuaaj) propisano je 27 razli itih varijanti kaznenih okvira; 2. Najbla~a propisana kazna - nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca - propisana je za 9 inkriminacija (1,34%), dok je najte~a propisana kazna - kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora  propisana za 13 inkriminacija (1,94%); 3. Varijanta propisana za najvei broj inkriminacija, kao naj eai kazneni okvir - nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine - propisana je za 133 inkriminacije (19,94%); 4. U aest slu ajeva jedna varijanta kaznenog okvira propisana je isklju ivo za jednu inkriminaciju(!): Kazna zatvora do pet godina  l. 145. st. 2. Objavljivanje sadr~aja dr~avne ili vojne tajne Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine  l. 201. st. 2. Iznoaenje osobnih ili obiteljskih prilika Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina  l. 99. st. 2. Teaka tjelesna ozljeda Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina  l. 173. st. 2. Zlouporaba opojnih droga Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora  l. 173. st. 3. Zlouporaba opojnih droga Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora  l. 90. Teako ubojstvo; 5. Udio alternativno propisane nov ane kazne (kaznena djela s propisanom najveom mjerom kazne zatvora do tri godine bez propisane posebne najmanje mjere) iznosi 37,93% (253 inkriminacije); Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 6. Udio kaznenih djela za koja se ubla~avanjem mo~e izrei nov ana kazna (ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najveom mjerom od tri godine ili manje, bez obzira na posebnu najmanju mjeru, umjesto kazne zatvora mo~e se izrei nov ana kazna, l. 57. st. 2. to . a) KZ) iznosi 13,34% (89 inkriminacija odnosno 5 razli itih varijanti kaznenih okvira). Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 2 0,30 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 67 10,04 Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine 1 0,15 Kazna zatvora od aest mjeseci do tri godine 16 2,39 Kazna zatvora od jedne do tri godine 3 0,45 7. Udio kaznenih djela za koja se ubla~avanjem mo~e izrei najmanja zakonska mjera kazne zatvora od 30 dana (ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora u trajanju od jedne godine ili manje, a kao posebna najvea mjera viae od tri godine zatvora, kazna se mo~e ubla~iti do najmanje zakonske mjere kazne zatvora, l. 57. st. 2. to . b) KZ) iznosi 35,53% (237 inkriminacija). Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 35 5,24 Kazna zatvora od aest mjeseci do pet godina 93 13,94 Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do pet godina 20 2,99 Kazna zatvora od jedne do osam godina 23 3,44 Kazna zatvora od jedne do deset godina 56 8,39 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina 1 0,15 Kazna zatvora najmanje jednu godinu 8 1,19 8. Udio kd za koja se ubla~avanjem mo~e izrei kazna zatvora od najmanje 6 mjeseci (ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od najmanje dvije godine, kazna se mo~e ubla~iti do najmanje aest mjeseci zatvora, l. 57. st. 2. to . c) KZ) iznosi 0% (!), tj. ne postoji varijanta kaznenog okvira s propisanom najmanjom mjerom kazne zatvora od dvije godine. 9. Udio kaznenih djela za koja se ubla~avanjem mo~e izrei kazna zatvora od najmanje 1 godine (ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili viae, kazna se mo~e ubla~iti do jedne godine zatvora", l. 57. st. 2. to . d) KZ) iznosi 13,04% (87 inkriminacija): Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,34 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina 3 0,45 Kazna zatvora najmanje tri godine 28 4,19 Kazna zatvora najmanje pet godina 20 2,99 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 10. Udio kaznenih djela za koja se mo~e primijeniti sudska opomena (kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja mo~e primijeniti prema po initelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do jedne godine ili nov ana kazna, l. 66. st. 1. KZ) iznosi 26,98% (180 inkriminacija): Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 11. Udio kd za koja se mo~e primijeniti uvjetna osuda (Uvjetna osuda mo~e se primijeniti prema po initelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, l. 67. st. 3. KZ) iznosi 73,16% (488 inkriminacija): Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 Kazna zatvora do pet godina 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 2 0,30 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 67 10,04 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 35 5,24 Kazna zatvora od est mjeseci do jedne godine 1 0,15 Kazna zatvora od est mjeseci do tri godine 16 2,39 Kazna zatvora od est mjeseci do pet godina 93 13,94 Kazna zatvora od jedne do pet godina 20 2,99 12. Udio kaznenih djela za koja se ubla~avanjem mo~e primijeniti uvjetna osuda (Uvjetna osuda mo~e se primijeniti prema po initelju kaznenog djela /.../ za koje je propisana kazna /zatvora/ do deset godina ako su primijenjene odredbe o ubla~avanju kazne, l. 67. st. 3. KZ), iznosi 13,34% (89 inkriminacija): Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do osam godina 23 3,44 Kazna zatvora od jedne do deset godina 56 8,39 Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,34 13. Udio kaznenih djela s posebnom najveom mjerom kazne zatvora do aest mjeseci, tj. kaznenih djela za koja je zakonom propisana kratkotrajna kazna oduzimanja slobode iznosi 7,04% (47 inkriminacija): Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 14. Udio kaznenih djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora iznosi 4,04% (27 inkriminacija): Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 15. Udio lakaih i najlakaih kaznenih djela (sva kaznena djela s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora ispod pet godina) iznosi 51,27% (342 inkriminacije): Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 2 0,30 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 67 10,04 Kazna zatvora od est mjeseci do jedne godine 1 0,15 Kazna zatvora od est mjeseci do tri godine 16 2,39 Kazna zatvora od jedne do tri godine 3 0,45 16. Udio teakih i najte~ih kaznenih djela (sva kaznena djela s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora od pet ili viae godina, s propisanom opom najveom mjerom kazne zatvora odnosno propisanom kaznom dugotrajnog zatvora) iznosi 48,72% (325 inkriminacija): Kazna zatvora do pet godina 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 35 5,24 Kazna zatvora od est mjeseci do pet godina 93 13,94 Kazna zatvora od jedne do pet godina 20 2,99 Kazna zatvora od est mjeseci do osam godina 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do osam godina 23 3,44 Kazna zatvora od jedne do deset godina 56 8,39 Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,34 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina 1 0,15 Kazna zatvora najmanje jednu godinu 8 1,19 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina 3 0,45 Kazna zatvora najmanje tri godine 28 4,19 Kazna zatvora najmanje pet godina 20 2,99 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 17. Poseban problem, s obzirom na mogunost individualizacije kazne, predstavlja raspon pojedinih varijanti propisane kazne zatvora. Za potrebe ove analize prvi je put primijenjen kriterij odnosa (tj. omjera) najmanje i najvee mjere propisane kazne zatvora, na na in da se posebna najmanja mjera kazne zatvora ozna i kao temeljna veli ina (1). Tako primjerice, propisana kazna zatvora od aest mjeseci do pet godina podrazumijeva omjer 1:10 - tj. propisana najmanja mjera kazne zatvora deset je puta manja od propisane najvee mjere. Varijacije koje uklju uju nov anu kaznu i dugotrajni zatvor pritom nisu uzete u obzir. Tako su dobiveni sljedei omjeri (raspona kazne): Propisana kazna Raspon Br.in. % Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 9 1,34 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 38 5,69 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 133 19,94 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,04 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 66 9,89 Kazna zatvora do pet godina (1:60) 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine (1:4) 2 0,30 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine (1:12) 67 10,04 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina (1:20) 35 5,24 Kazna zatvora od est mjeseci do jedne godine (1:2) 1 0,15 Kazna zatvora od est mjeseci do tri godine (1:6) 16 2,39 Kazna zatvora od est mjeseci do pet godina (1:10) 93 13,94 Kazna zatvora od est mjeseci do osam godina (1:16) 1 0,15 Kazna zatvora od jedne do tri godine (1:3) 3 0,45 Kazna zatvora od jedne do pet godina (1:5) 20 2,99 Kazna zatvora od jedne do osam godina (1:8) 23 3,44 Kazna zatvora od jedne do deset godina (1:10) 56 8,39 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina (1:12) 1 0,15 Kazna zatvora najmanje jednu godinu (1:15) 8 1,19 Kazna zatvora od tri do deset godina (1:3,33) 9 1,34 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina (1:4) 3 0,45 Kazna zatvora najmanje tri godine (1:5) 28 4,19 Kazna zatvora najmanje pet godina (1:3) 20 2,99 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora 12 1,79 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora 13 1,94 667 100,00 Vidljivo je da su ti rasponi vrlo aaroliki i kreu se od 1:1,50 (kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora) do 1:60 (kazna zatvora do pet godina). Ako se zanemare varijacije s alternativno propisanom nov anom kaznom odnosno kaznom dugotrajnog zatvora, ekstremni rasponi kreu se od 1:2 (kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine) do 1:60 (kazna zatvora do pet godina). Potonji omjeri zastupljeni su samo po jednom inkriminacijom. Prosje na mjera raspona iznosi 1:10,76. * Kriti ke primjedbe: Ad. 1. i 4. Na elna primjedba odnosi se na tzv. nesustavna rjeaenja. Od propisanih dvadeset i sedam razli itih varijanti kaznenih okvira aest varijanti propisano je samo za jednu inkriminaciju (v. 4.), ato je openito neprihvatljivo. Nije upitno da se radi o rijetkim varijantama propisanih kazni gotovo nasumce preuzetih iz starog (ili eventualno nekog drugog zakonodavstva) ili, jednostavno, kreiranih samo za pojedini slu aj. Uope, takvih ad hoc intervencija bilo je napretek u posljednjoj fazi donoaenja novog hrvatskog kaznenog zakonodavstva (tijekom rasprave u tijelima Vlade i Sabora, kao i prilikom saborske rasprave uo i izglasavanja zakona 1997. godine), a potom i naknadnih novela 2000. i 2001. godine. U pravilu, njima nisu prethodile relevantne kriminoloake i napose kriminalnopoliti ke studije opravdanosti, niti se vodilo ra una o unutarnjoj konzistentnosti sustava propisanih kazni (otuda 'nesustavnost'). Dobro je podsjetiti da je teorijski model propisivanja kazni predlo~en u nas krajem osamdesetih, polazio od dvanaest standardnih varijanti propisanih kazni. I tada upozoreno je da djelatnost modeliranja odgovarajueg sustava propisivanja kazni obuhvaa uspostavljanje nove hijerarhije krivi nih djela po njihovoj druatvenoj opasnosti, izostavljanje nekih od postojeih ka~njivih ponaaanja (dekriminalizaciju), unoaenje novih krivi nih djela i podrobno, prije svega, znanstveno vrednovanje kriminalnopoliti kog smisla odnosa zabranjenosti odreenog ponaaanja, njegove apstraktne druatvene opasnosti i nekog od predlo~enih standarda za propisivanje kazni. To znanstveno vrednovanje mora se, izmeu ostalog, temeljiti i na istra~ivanju dosadaanje primjene krivi nopravne represije u suzbijanju svakoga kriminalnog ponaaanja. Konfrontacija tzv. kaznene politike zakonodavca i sudske kaznene politike ima pri tome smisla samo ako se obje te 'politike' racionalno i potpuno objektivno definiraju i spoznaju. Istina je, meutim, da je takvo ato u hrvatskim uvjetima uglavnom izostalo, pa i danas izostaje. Znanstvena studija zakonske politike ka~njavanja, tj. zakonskog izbora vrste i mjere kazne, mora se primarno temeljiti na tri glavne sastavnice: studiji fenomenologije ka~njivih ponaaanja ili fenomenologije kriminala, studiji sudske politike ka~njavanja ili sudskog izbora vrste i mjere kazne (posebno se to odnosi na nu~nost sustavnog a ne sporadi nog i sasvim fragmentarnog) praenja ukupne kaznene politike) te odgovarajuoj penoloakoj studiji odnosno raa lambi pojedinih aspekata izvraavanja kaznenih sankcija, posebno kazne zatvora, nov ane kazne te primjene parapenalnih (prije svega uvjetne osude) i alternativnih sankcija kaznenoga prava. Sistemski zakoni, meunarodnopravni aspekti, komparativno pravo, zakonska raa lamba otegotnih i olakotnih, odnosno kvalificirajuih i privilegirajuih okolnosti temeljena prije svega na iskustvima sudske prakse, odnos kaznenih djela i prekraaja itd. samo su neka od pitanja koja pritom valja analizirati. Razumljivo da i stav lai ke javnosti, no znanstveno verificiran, mora u tom kompleksu dobiti odgovarajuu pozornost. Takve studije u ovom trenutku nedostaju, i to je zapravo potencijalni generator 'nesustavnosti' zakonskih rjeaenja. S druge strane, komparativna rjeaenja (drugih kaznenih zakonodavstava) valja preuzimati vrlo oprezno i kriti ki. Tim viae, jer je svaki takav sustav (ili bi to trebalo biti) samostojna, konzistentna i koherentna cjelina: tako npr. njema ko kazneno zakonodavstvo poznaje devetnaest varijanti propisanih kazni, austrijski dvadeset i tri, dok avicarsko kazneno zakonodavstvo predvia ak etrdeset i tri varijante propisanih kazni (uklju ivo i samo nov anu kaznu). Niti za jedan od njih ne mo~e se unaprijed rei da je dobar ili loa, ili pak bolji ili loaiji od hrvatskog modela, a takoer to se ne mo~e a priori tvrditi za pojedina na rjeaenja preuzeta iz bilo kojega od njih. To stoga, jer se pretpostavlja da su zasnovani na sasvim specifi nim i realtivno teako usporedivim teorijskim i empirijskim kriminalnopoliti kim i kaznenopravnim polaziatima. Ne treba, meutim, dvojiti da je koncept zakonske politike ka~njavanja nu~no u odreenoj mjeri podlo~an klasi nom politi kom utjecaju, po evai od opeg kriti kog stava prete~ito lai ke javnosti glede pojedina nih ili na elnih rjeaenja, stava pojedinih interesnih skupina, pa sve do stava tzv. 'slu~bene politike'. No, i u tom slu aju valja razlikovati vulgarni aspekt 'politi kog' od onoga ato se uobi ajeno naziva aspektom 'znanstvene politike' ili 'politi ke znanosti'. Utoliko je koncept zakonske kaznene politike uvijek bio i bit e vrlo osjetljiv na utjecaj imbenika izvan tipi nog znanstveno-stru nog kruga. Nesumnjivo da, primjerice, upravo stav lai ke javnosti prema ukupnoj kaznenoj politici ili jednom njezinom segmentu predstavlja zna ajnu kriminalnopliti ku odrednicu, jer radi se o korektivu koji ne smije biti zanemaren u suvremenoj politici suzbijanja ka~njivih ponaaanja, no svakako valja izbjei da se ta politika kreira i ostvaruje u funkciji efemerne 'dnevnopoliti ke' svrhe. Jasno je da e to u pravilu rezultirati spomenutim 'nesustavnim', in extremis neznanstvenim i atetnim rjeaenjima. Uz ove na elne primjedbe glede nesustavnosti, nije upitna potreba brisanja spomenutih aest varijanti kaznenih okvira predvienih za samo aest pojedina nih inkriminacija. Nema doista niti jednog razloga za njihovo zadr~avanje. Pri tome, to treba u initi na sljedei na in: u l. 145. st. 2. (Objavljivanje sadr~aja dr~avne ili vojne tajne) umjesto propisane kazna zatvora do pet godina valjalo bi propisati kaznu zatvora od aest mjeseci do pet godina; u l. 201. st. 2. (Iznoaenje osobnih ili obiteljskih prilika) umjesto kazne zatvora od aest mjeseci do jedne godine valjalo bi propisati kaznu zatvora od tri mjeseca do jedne godine; u l. 99. st. 2. (Teaka tjelesna ozljeda) umjesto kazne zatvora od aest mjeseci do osam godina na elno dolaze u obzir dvije mogunosti  poveati posebnu najmanju mjeru sa aest mjeseci na godinu dana, dakle propisati kaznu zatvora od jedne od osam godina, ili smanjiti posebnu najveu mjeru s osa" 6 j l *<\ P)R)++++1@111h3j3`6b6< <BBHH(R*R|Y~Y____``bcdv wLwwxxxyyJzvzxzühv56>*\jhv0J>*U hv6>*hv56>*jhv0J6>*U\]hv6>*\]hv5>*eh@r@ hv>* hv5>*A X *, R(4`A\$d]d^a$gdv$a$gdv$a$gdvgdv~8\bbbcccdpth,.BF"$4 $ & Fa$gdvgdv$a$gdv$ hh^ha$gdv $ ha$gdvțΝܝbl*0 ¢ʰ̰^`8:<NʹʲʜhvB*phhv5B*\ph hv5\ hvCJjhvCJU hvCJ h~hv hv56jhv0JUhv hv5>*hv6>*]hv56>*\hv5>*\ hv>*jhv0J>*U3ƢȢdfFH<$a$gdvgdv$a$gd~ $h^ha$gdv$a$gdvgdv$a$gdv $ & Fa$gdvN?VT9: (dRgdvgdvgdvgdv$a$gdvN?^NRTVrXY .0<>BHtZ<>   ( D  hv]hv6CJ]jhv0JU hv0JhvB*phhv5B*\phjhvCJUhv5CJ\jDhvCJUhvB*phjhvCJUhv hvCJ;:rj ^_f "N $ & Fa$gdvgdv$a$gdv$a$gdvgdvgdvNPRVxPRr>,gh*degdvgdv$a$gdv$a$gdvYZO4 00024x & Fgdv$a$gdvgdv$a$gdvxz(*2hjNPB`gdv`gdv`gdvgdv & FgdvgdvBDB2<']>?@^gdv(dR`gdv`gdv`gdv`gdvgdvgdv$a$gdv/bR` b   D F  "h^hgdv`gdv`gdv`gdvgdvf/0gn<>~4E 2!"Z"$ &V*/0f001111112@2222233"3333444K4X4i444444+575B5q5~5555566C6O6¹ hv5\hv6CJ\ hv6CJhv6CJ]hv5CJ\ hvCJhvB*CJphhvhv5B*\ph hvCJFf3q0ghn\<>~68Th^hgdv hh^h`hgdvgdvgdv`gdv`gdv`gdvTEFNP 2!!"Z"""#K#L# & &<&y&&&/'`gdv`gdv`gdvgdv`gdv/'g'''(I((((:)))V*X*//00122234334gdvgdv(dR`gdv`gdv4i444B5556a666-7n778A8888C9999$:>>gdv (dRgdvgdvgdvO6666667!7U7b77777*868h8t888889.90989f999999999 :$::.;><>V>AAAANMPMUU \\]]TfjfffnUhvB*ph hv6h~jhv0JU hv56 hv6]hv5CJaJhv56CJ\ hvCJ\hv6CJ]hv5CJ\ hvCJ hv5\hv<>><>>>NXW^fhBjk68pjb$a$gdvgdv$a$gdv & Fgdvgdv$a$gdvm na pet godina, dakle propisati kaznu zatvora od aest mjeseci do pet godina (preporu ljivo); u l. 173. st. 2. (Zlouporaba opojnih droga) umjesto kazne zatvora od jedne do dvanaest godina takoer na elno dolaze u obzir dvije mogunosti  smanjiti posebnu najmanju mjeru s dvanaest na deset godina, dakle propisati kaznu zatvora od jedne do deset godina (preporu ljivo), ili pak poveati posebnu najveu mjeru s dvanaest na petnaest godina, dakle propisati kaznu zatvora od jedne do petnaest godina ili kaznu zatvora najmanje jednu godinu. Ovo je sukladno svojedobno izra~enom mialjenju da se izostavljanjem posebnog maksimuma od dvanaest godina zatvora i razvrstavanjem inkriminacija (ovo se odnosi i na tri inkriminacije s propisanom kaznom od tri do dvanaest godina) za koja je sada propisana ta kazna kao poseban maksimum u grupu sa deset ili petnaest godina zatvora kao posebnim maksimumom ne mijenja bitno kriminalnopoliti ki smisao propisivanja kazne. u l. 173. st. 3. (Zlouporaba opojnih droga) umjesto kazne zatvora najmanje tri godine ili kazne dugotrajnog zatvora valjalo bi propisati kaznu zatvora najmanje pet godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. Naime, posebna najmanja mjera od tri godine (uz opu najveu mjeru) uz alternaciju dugotrajnog zatvora ukazuju na izvjesnu nedore enost kriminalnopoliti ke ocjene odnosnog kaznenog djela. Kaznu dugotrajnog zatvora trebalo bi alternirati isklju ivo s kombinacijama posebne najmanje mjere od pet ili deset godina; stoga i u l. 90. (Teako ubojstvo) umjesto kazne zatvora najmanje osam godina ili kazne dugotrajnog zatvora valjalo bi propisati kaznu zatvora najmanje deset godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. Daljnje intervencije odnosile bi se na varijante propisane kazne zatvora koje nisu u skladu s odgovarajuim standardima raspona (v. ad 17.). Ad. 5. Udio od 37,93% inkriminacija s alternativno propisanom nov anom kaznom zna ajno (viae od 4x) nadilazi udio takvih inkriminacija u nekadaanjem OKZRH-KZRH (9,3%) i u europskim je komparacijama relativno visok. Na ovom mjestu nu~no je ukazati na dimenziju sudske kaznene politike. Posljednjih godina ona o ekivano prati ovaj trend, naime, udio izre enih nov anih kazni u ukupnoj strukturi izre enih kaznenopravnih sankcija u RH gotovo je udvostru en (od 10, 47% 1998. do 19,63% 2002. godine). Zasigurno, unato  nekim nedostacima u primjeni, upravo je novi koncept nov ane kazne osigurao njenu (re)afirmaciju. Problem propisivanja nov ane kazne u kaznenom pravu namee odgovarajue pitanje njezina propisivanja u prekraajnom pravu i, dosljedno tome, propisivanja samih ka~njivih ponaaanja (inkriminacija kaznenih djela i prekraaja), gdje joa uvijek postoji znatna kriminalnopoliti ka disharmonija, no to je tema koja zaslu~uje posebnu razradu. Vidljivo je da Kazneni zakon nije iaao slijedom svojedobnog prijedloga da se  u skupini s maksimumom od tri godine ne propisuje poseban minimum od tri odnosno aest mjeseci jer se time osim vizualnih dojmova ne posti~e kriminalnopoliti ki efekt . Sada je za ukupno 83 inkriminacije (12,43%) s propisanom posebnom najveom mjerom od tri godine zatvora propisana posebna najmanja mjera od tri (67 ili 10,04%) odnosno aest (16 ili 2,39%) mjeseci. Pitanje uklanjanja donjih granica kod svih kaznenih okvira s najveom posebnom mjerom od tri godine zatvora ili manje ( esto rjeaenje u europskm kaznenim zakonodavstvima), sukladno na elnom programu kriminalnopoliti kih i legislativnotehni kih standarda, valja rjeaavati uzimajui u obzir diferencijaciju prekraajnopravne i kaznenopravne zone, ali i raspon propisane kazne (v. ad 17.). Taj se raspon, naime, kod navedenih inkriminacija bitno razlikuje. Ad. 6-9. Institucijom ubla~avanja kazne iz l. 57. st. 2. to . a)-d) tehni ki je obuhvaen velik broj inkriminacija: prema l. 57. st. 2. to . a) - 89 odnosno 13,34%; prema l. 57. st. 2. to . b)  ak 237 inkriminacija odnosno 35,53%; prema l. 57. st. 2. top. d)  87 inkriminacija odnosno 13,04%. Odredba l. 57. st. 2. to . c) u ovome trenutku predstavlja samo mrtvo slovo na papiru jer, kao ato je upozoreno, ne postoji varijanta kaznenog okvira s propisanom najmanjom mjerom kazne zatvora do dvije godine. Upitno je, meutim, da li je propisivanjem posebne najmanje mjere od jedne godine kazne zatvora trebalo ostaviti mogunost ubla~avanja kazne (do najmanje zakonske mjere kazne zatvora) i onda kada se radi o inkriminacijama za koje je propisana kazna zatvora s posebnom najveom mjerom od dvanaest i napose opom mjerom od petnaest godina zatvora (ukupno 9 inkriminacija odnosno 1,34%). In abstracto, s obzirom na relativno zna ajan raspon spomenutih kaznenih okvira (v. ad 17.), posebno u potonjem slu aju  uz istodobnu nemogunost primjene uvjetne osude - takva je mogunost kriminalnopoliti ki osjetljiva. Ad. 10-12. Zna ajan udio inkriminacija (180  26,98%) za koje je mogue izrei sudsku opomenu, ali istodobno relativno zanemariv broj izre enih sudskih opomena u sudskoj praksi  u petogodianjem razdoblju 1998.-2002. nikada taj broj nije prelazio 3% u strukturi ukupno osuenih  ukazuje na potrebu konceptualnog redefiniranja ove kaznenopravne sankcije. Isto to, na svoj na in, odnosi se na uvjetnu osudu. Za ak 488 (73,16%) inkriminacija mogue je primijeniti ovu sankciju, i doista, gotovo da je taj postotak dostignut kada se radi o njezinoj primjeni u sudskoj praksi. U spomenutom petogodianjem razdoblju on je pojedinih godina prelazio 70% u ukupnoj strukturi osuenih osoba. Ipak, od 1998. uo ljiv je izvjestan pad broja osuenika prema kojima je primijenjena uvjetna osuda 1998.  74,16%, a 2002.  63,49%. Postaju li sudovi oprezniji, uvajui se nekriti ke primjene ove sankcije, ili se ipak radi o blagom zaoatravanju kaznene politike, teako je rei. Zanimljiv je u tom kontekstu svojedoban prijedlog Dr~avnog odvjetniatva RH za izmjenu l. 67. KZ na na in da se omogui primjena uvjetne osude uvijek kada zakon propisuje mogunost osloboenja od kazne, ime bi se  na mala vrata uvela mogunost primjene uvjetne osude za niz inkriminacija teakih kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora s posebnom najveom mjerom iznad deset godina. Kao ato je poznato u opem dijelu mogunost fakultativnog osloboenja od kazne (sukladno odredbi l. 58. st. 2.) propisana je u l. 29. st. 3. (Nu~na obrana) l. 33. st. 3. (Pokuaaj), l. 34. st. 1. (Dragovoljni odustanak), l. 36. st. 4. (Ka~njavanje sudionika), l. 37. st. 3. (Poticanje) te l. 59. (Posebni slu ajevi osloboenja od kazne za kaznena djela po injena iz nehaja), a u posebnom dijelu izmeu ostalih u l. 173. st. 8. (Zlouporaba opojnih droga). Dosljedno tome, temeljem primjene spomenutih institucija opega dijela doala bi u obzir primjena uvjetne osude za viae od 80 inkriminacija u posebnom dijelu ija posebna najvea mjera propisane kazne prelazi deset godina, izmeu ostalih i za kazneno djelo iz l. 173. st. 2. (propisana kazna zatvora od jedne do dvanaest godina) i st. 3. (propisana kazna zatvora najmanje tri godine, ili kazna dugotrajnog zatvora). Tijekom rasprave o moguim konzekvencama prihvaanja takvog prijedloga ukazano je na njegovu kriminalnopoliti ku, ali i doktrinarnu, neopravdanost, pa je prijedlog veinom glasova odba en. Rije  je o o itom primjeru nerazumijevanja kriminalnopoti ke i pravne naravi ove mjere upozorenja. Iako to pitanje zahtijeva posebnu znanstvenu i stru nu raa lambu, nema sumnje da je upravo uvjetna osuda ona sankcija ije su kriminalnopoliti ke mogunosti relativno neiskoriatene, kako glede koncepta posebnih obveza uz nju tako i glede elementa nadzora uz odnosno kroz uvjetnu osudu. Ad. 13-16. Promatrajui sustav propisanih kazni u cijelosti, uo ljiva je njegova relativna izbalansiranost i na konceptualnoj razini, isto tako relativno dosljedno provedeno na elo ograni enja kaznenopravne prisile. Samo je za 27 odnosno 4,04% inkriminacija alternativno propisana najte~a kazna dugotrajnog zatvora. Suprotno tome, za 47 ili 7,04% inkriminacija propisana je kazna zatvora s posebnom najveom mjerom do aest mjeseci (kratkotrajna kazna oduzimanja slobode). Udio lakaih i najlakaih kaznenih djela (ona s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora ispod pet godina) i udio teakih i najte~ih kaznenih djela (s propisanom posebnom najveom mjerom od pet ili viae godina odnosno opom mjerom od petnaest godina zatvora te propisanom kaznom dugotrajnog zatvora) otprilike su izjedna eni: u prvoj skupini svrstano je 342 inkriminacija ili 51,27%, a u drugoj skupini 325 inkriminacija ili 48,72%. Ad. 17. Jedno od najva~nijih pitanja sustava zakonskog propisivanja kazni povezano je, meutim, s mogunoau ostvarivanja na ela individualizacije u ka~njavanju (premisa IV.). Propisani rasponi pojedinih varijanti pokazuju zna ajna odstupanja, ato je neprihvatljivo: u jednom slu aju prostor za individualizaciju kazne preuzak je, dok je u drugom preairok. Po~eljno bi bilo da raspon bude izra~en minimalno omjerom 1:4, izuzetno 1:3, a maksimalno 1:12 (ukoliko ne postoji koji drugi razlog zbog kojega bi ovaj omjer bio neodgovarajui). Slijedom tog kriterija ne udovoljava cijeli niz varijanti propisane kazne zatvora. Opetovano valja istaknuti da se ova primjedba ne odnosi na posebne slu ajeve odnosno varijacije s alternativno propisanom nov anom kaznom ili kaznom dugotrajnog zatvora. Spomenutom zahtjevu tako ne bi odgovarale ove varijante propisane kazne zatvora: Kazna zatvora do pet godina (1:60) 1 0,15 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina (1:20) 35 5,32 Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine (1:2) 1 0,15 Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina (1:16) 1 0,15 Kazna zatvora najmanje jednu godinu (1:15) 8 1,21 ak tri od pet navedenih varijanti propisane su samo za po jednu inkriminaciju, jedna od njih propisana je za osam, a jedna za trideset i pet inkriminacija (ukupno 46 inkriminacija ili 7% od njihovog ukupnog broja). U etiri slu aja ti su rasponi nedopustivo airoki (1:15, 16, 20 odnosno ak 60), a u jednom raspon je preuzak (samo 1:2). Primjerice, istaknuto je da bi opa najmanja mjera kazne zatvora (30 dana) trebala biti propisana za najlakaa i lakaa kaznena djela, a to svakako nije kazneno djelo za koje je propisana najvea mjera kazna zatvora pet godina. Osim toga, valja se slo~iti s onima koji smatraju da kazneni okviri kod pojedinih djela ne bi smjeli biti preairoki, jer to u suatini predstavlja prenoaenje ovlaatenja zakonodavca u ka~njavanju na suca. Drugim rije ima, tradicionalne metode odnosno instrumentarij izbora mjere (odmjeravanja) kazne ne omoguuje sofisticiranost takvog stupnja. Napokon, takav kazneni okvir indicira nepostojanje jasnog kriminalnopoliti kog stava glede odreenog kaznenog djela. Nasuprot tome, raspon kaznenog okvira u omjeru 1:2 (kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine) do te je mjere uzak da ne udovoljava minimalnim zahtjevima ostvarivanja na ela individualizacije. Sli na konstatacija odnosi se i na raspon 1:3, pa ak i 1:4 (radi se o varijanti s posebnim maksimumom od petnaest odnosno deset godina, pri emu je u prvom slu aju neodgovarajua posebna najmanja mjera od jedne odnosno u drugom slu aju od tri godine). Stoga bi valjalo predlo~iti barem sljedee najva~nije korekcije: u skupini inkriminacija s propisanom opom najveom mjerom kazne zatvora od petnaest godina valjalo bi brisati posebnu najmanju mjeru od najmanje jedne godine (1:15) . To no je naime da su u grupi s posebnim maksimumom od petnaest godina samo dva posebna minimuma potrebna - od tri i od pet godina Radi se o osam inkriminacija za koje je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu; u skupini inkriminacija s propisanom posebnom najveom mjerom kazne od osam godina brisati posebnu najmanju mjeru od aest mjeseci (1:16), a ostaviti samo posebnu najmanju mjeru od jedne godine. Samo je jedna takva inkriminacija; u skupini s propisanom najveom mjerom od pet godina brisati kombinacije s posebnom najmanjom mjerom od tri mjeseca (1:20), te napose, propisanu opu najmanju mjeru kazne zatvora uz ovaj maksimum (1:60). U prvom slu aju radi se o 35, a u drugom o samo jednoj inkriminaciji; u skupini s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora od jedne godine neizostavno brisati posebnu najmanju mjeru od aest mjeseci (1:2). Radi se takoer o samo jednoj takvoj inkriminaciji. Takoer, u skupini s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora od deset godina brisati varijantu s posebnom najmanjom mjerom od tri godine (raspon 1:1,3), a zadr~ati samo varijantu s propisanom kaznom zatvora od jedne do deset godina. Isto tako nije prihvatljiv prijedlog o ostavljanju ope najmanje mjere kazne zatvora u kombinaciji s posebnom najveom mjerom od deset godina; u skupini s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora od tri godine brisati varijantu s posebnom najmanjom mjerom od jedne godine (1:3). To bi zna ilo da u skupini varijanti s omjerom 1:3 ostaje samo varijanta s propisanom najmanjom mjerom od pet godina te opom najveom mjerom od petnaest godina zatvora. B. Kriti ki osvrt na koncept propisivanja vrste i mjere kazne u Kaznenom zakoniku Sustav zakonskog izbora vrste i mjere kazne (prema propisanoj kazni, broju inkriminacija i relativnom udjelu izra~enom u postotku) u ukinutom Kaznenom zakoniku izgledao je ovako: Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 8 1,14 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 26 3,71 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 111 15,85 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,00 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 90 12,85 Kazna zatvora do pet godina 1 0,14 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine 1 0,14 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine 66 9,42 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina 37 5,28 Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine 1 0,14 Kazna zatvora od aest mjeseci do tri godine 16 2,28 Kazna zatvora od aest mjeseci do pet godina 94 13,42 Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina 1 0,14 Kazna zatvora od aest mjeseci do deset godina 5 0,71 Kazna zatvora od jedne do tri godine 3 0,42 Kazna zatvora od jedne do pet godina 31 4,42 Kazna zatvora od jedne do osam godina 33 4,71 Kazna zatvora od jedne do deset godina 59 8,42 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina 1 0,14 Kazna zatvora od jedne do petnaest godina 2 0,28 Kazna zatvora najmanje jednu godinu 5 0,71 Kazna zatvora od tri do deset godina 9 1,28 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina 3 0,42 Kazna zatvora od tri do petnaest godina 28 4,00 Kazna zatvora najmanje tri godine 13 1,85 Kazna zatvora od pet do petnaest godina 3 0,42 Kazna zatvora najmanje pet godina 17 2,42 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna do~ivotnog zatvora 1 0,14 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna do~ivotnog zatvora 14 2,00 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna do~ivotnog zatvora 14 2,00 UKUPNO 700 100,00 Temeljem iznijetih podataka mogue je izvesti nekoliko glavnih zaklju aka: 1. Kaznenim zakonikom povean je broj propisanih inkriminacija sa 667 na 700 te je za njih propisano 30 razli itih varijanti kaznenih okvira. Uvedene su etiri nove varijante raspona propisanih kazni odnosno kaznena okvira: - kazna zatvora od aest mjeseci do deset godina, 5 inkriminacija, 0,71% - kazna zatvora od jedne do petnaest godina, 2 inkriminacije, 0,28% - kazna zatvora od tri do petnaest godina, 28 inkriminacija, 4,0% - kazna zatvora od pet do petnaest godina, 3 inkriminacije, 0,42% Istodobno, brisan je kazneni okvir - kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora, propisana do tada samo za jednu inkriminaciju. Spomenute nove varijante s maksimumom od petnaest godina (koji ovdje predstavlja posebnu najveu mjeru kazne zatvora), posljedica su uvoenja nove zakonske ope najvee mjere kazne zatvora od dvadeset godina (izmijenjen l. 53. st. 1.). Kombinacija posebnih najmanjih mjera kazne zatvora od jedne, tri i pet godina, s opom najveom mjerom od dvadeset godina zatvora (ukupno 35 inkriminacija, 5,0%), nesumnjivo upuuje na zaklju ak o intenciji pooatravanja zakonske politike ka~njavanja. 2. Najbla~a propisana kazna - nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca - propisana je za 8 inkriminacija (1,44%) (Kazneni zakon /KZ/ 9, - 1,34%), dok je najte~a propisana kazna - kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora  propisana za 14 inkriminacija (2,0%)(KZ 13, - 1,94%); 3. Varijanta propisana za najvei broj inkriminacija, kao naj eai kazneni okvir  nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine  propisana je za 111 inkriminacija (15,85%) (KZ 133  19,94%); 4. Kazneni zakonik i dalje poznaje varijante kaznenog okvira propisane isklju ivo za jednu inkriminaciju: u odnosu na Kazneni zakon brisana je ve spomenuta varijanta propisane kazne zatvora od najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora (supstituiranog u Kaznenom zakoniku kaznom do~ivotnog zatvora), te je istodobno za samo jednu inkriminaciju propisana kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine. Na taj na in nije ispravljen propust nesustavnosti u Kaznenom zakonu, ato je neizostavno trebalo u initi. 5. Neznatno je smanjen broj inkriminacija za koje je alternativno propisana nov ana kazna (kaznena djela s propisanom najveom mjerom kazne zatvora do tri godine bez propisane najmanje mjere): ranije 253 (37,93%), sada 242 (34,57%). Dakako, da i ovo nesumnjivo sugerira pooatravanje zakonske kaznene politike. 6. Kako je istaknuto pod 1., varijanta u Kaznenom zakonu propisane kazne zatvora od najmanje jednu godinu (8 inkriminacija, 1,19%) postaje u Kaznenom zakoniku varijanta s novom opom najveom mjerom od 20 godina (5 inkriminacija, 0,71%), pa su stoga uvedeni novi okviri: kazna zatvora od jedne do petnaest godina (2 inkriminacije, 0,28%), od tri do petnaest (28 inkriminacija, 4,0%) te od pet do petnaest godina zatvora (3 inkriminacije, 0,42%), pri emu spomenuti maksimum predstavlja novu posebnu najveu mjeru kazne zatvora. Ve je upozoreno na kriminalnopoliti ku manjkavost varijanti s propisanom kaznom zatvora od jedne do dvanaest (1 inkriminacija) odnosno od jedne do petnaest godina, a sada se uvodi i trea varijanta  najmanje jednu godinu s opom najveom mjerom od ak dvadeset godina zatvora. Spomenutim je varijantama obuhvaeno ukupno 8 inkriminacija ili 1,14%. Neprihvatljivo, s obzirom na ranije iznesene argumente glede institucije ubla~avanja kazne in abstracto. 7. Udio kaznenih djela za koja se mo~e primijeniti sudska opomena po Kaznenom zakoniku iznosi 145 (20,71%) (KZ 180  26,98%). Takoer, u relativnom smislu, smanjen je broj inkriminacija za koje se mo~e primijeniti uvjetna osuda: Kaznenim zakonikom predviena je ta mogunost za ukupno 494 inkriminacije (70,57%) (KZ 488  73,16%). I ovaj podatak svjedo i o spomenutoj intenciji izvjesnog zaoatravanja kaznene politike zakonodavca, neovisno o injenici da je istodobno neznatno povean udio kaznenih djela za koja se uvjetna osuda mo~e primijeniti nakon prethodnog ubla~avanja kazne: Kazneni zakonik 107  15,28%; KZ 89  13,34%. 8. Smanjen je udio kaznenih djela s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora do aest mjeseci sa 7,04% (47 inkriminacija) na 4,85% (34 inkriminacije). Istodobno, neznatno je povean udio kaznenih djela za koja je propisana kazna do~ivotnog (ranije dugotrajnog) zatvora (KZ 27 inkriminacija odnosno 4,04% - Kazneni zakonik 29 inkriminacija odnosno 4,14%). Uope, udio lakaih i najlakaih kaznenih djela (sva kaznena djela s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora ispod pet godina) smanjen je s 51,27% (342 inkriminacije) na 47% (329 inkriminacija), dok je istodobno udio teakih i najte~ih kaznenih djela (s propisanom posebnom najveom mjerom kazne zatvora od pet ili viae godina, s propisanom opom najveom mjerom kazne zatvora odnosno propisanom kaznom do~ivotnog zatvora) povean sa 48,72% (325 inkriminacija) na 53% (371 inkriminacija), ime je naruaen dosadaanji odnos ovih skupina kaznenih djela! Sve to upuuje na zaklju ak o pomaku k generalnopreventivnim obrascima kaznene represije. 9. Kona no, Kazneni zakonik nije rijeaio problem neodgovarajuih raspona kaznenih okvira (v. ad. 17), ve je  suprotno tome  uveo joa dvije neprihvatljive varijante s rasponom omjera 1:20. Rije  je o varijanti propisane kazne zatvora od aest mjeseci do deset godina (5 inkriminacija, 0.71%), odnosno nominalno staroj varijanti propisane kazne zatvora od najmanje jednu godinu, sada u kombinaciji s novom opom najveom mjerom kazne zatvora od dvadeset godina, ato je vidljivo iz prilo~ene tabele: Propisana kazna Nov ana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do tri mjeseca 8 1,14 Nov ana kazna do sto pedeset dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do aest mjeseci 26 3,71 Nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine 111 15,85 Nov ana kazna ili kazna zatvora do dvije godine 7 1,00 Nov ana kazna ili kazna zatvora do tri godine 90 12,85 Kazna zatvora do pet godina (1:60) 1 0,14 Kazna zatvora od tri mjeseca do jedne godine (1:4) 1 0,14 Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine (1:12) 66 9,42 Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina (1:20) 37 5,28 Kazna zatvora od aest mjeseci do jedne godine (1:2) 1 0,14 Kazna zatvora od aest mjeseci do tri godine (1:6) 16 2,28 Kazna zatvora od aest mjeseci do pet godina (1:10) 94 13,42 Kazna zatvora od aest mjeseci do osam godina (1:16) 1 0,14 Kazna zatvora od aest mjeseci do deset godina (1:20) 5 0,71 (!) Kazna zatvora od jedne do tri godine (1:3) 3 0,42 Kazna zatvora od jedne do pet godina (1:5) 31 4,42 Kazna zatvora od jedne do osam godina (1:8) 33 4,71 Kazna zatvora od jedne do deset godina (1:10) 59 8,42 Kazna zatvora od jedne do dvanaest godina (1:12) 1 0,14 Kazna zatvora od jedne do petnaest godina (1:15) 2 0,28 Kazna zatvora najmanje jednu godinu (1:20) 5 0,71 (!) Kazna zatvora od tri do deset godina (1:3,3) 9 1,28 Kazna zatvora od tri do dvanaest godina (1:4) 3 0,42 Kazna zatvora od tri do petnaest godina (1:5) 28 4,00 Kazna zatvora najmanje tri godine (1:6,6) 13 1,85 Kazna zatvora od pet do petnaest godina (1:3) 3 0,42 Kazna zatvora najmanje pet godina (1:4) 17 2,42 Kazna zatvora najmanje tri godine ili kazna do~ivotnog zatvora 1 0,14 Kazna zatvora najmanje pet godina ili kazna do~ivotnog zatvora 14 2,00 Kazna zatvora najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora 1 0,15 Kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna do~ivotnog zatvora 14 2,00 700 100,00 Temeljem izlo~enoga, sam se po sebi namee zaklju ak da Kaznenim zakonikom, uz openito ja anje generalnopreventivnih represivnih tendencija, nije otklonjen niti jedan nedostatak Kaznenog zakona glede propisivanja kazne zatvora. 3. Zaklju ak Sustav propisivanja kazne zatvora u aktualnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu obilje~ava 'nesustavnost' u kriminalnopoliti kom, kaznenopravnom i nomotehni kom smislu. Nedovoljno afirmirano na elo znanstvenosti i nedosljedno provedeno na elo konzistentne diferencijacije kaznenih djela po te~ini temeljne su zna ajke kriminalnopoliti ke 'nesustavnosti'. Zakonska politika ka~njavanja u izvjesnom je dijelu sporadi na i improvizirana. Za niz inkriminacija propisana kazna improvizirana je tradicionalnim naslijeem, dnevnopoliti kom svrhom ili o ekivanjima, ato ini dvojbenom njihovu kriminalnopoliti ku opravdanost. Posljedica je to izostanka multidisciplinarne analize pojedinih kaznenih djela (uope ka~njivih ponaaanja), po evai od utvrivanja same potrebe i odgovarajueg na ina njihova propisivanja, pa do za njih propisane vrste i mjere kazne. Nedostaju pravi kriteriji temeljem kojih bi se kaznenopravne inkriminacije svrstavale u pojedinu kategoriju prema njihovoj apstraktnoj te~ini s uravnote~enim prostorom za sudsku individualizaciju kazne. Istodobno, u kaznenopravnom smislu, ne postoji uvijek definiran odnos na ela zakonitosti i na ela individualizacije, napose onaj izra~en u omjerima raspona kaznenog okvira. Dimenzija pogibeljnosti djela esto je zakonski nedefinirana ili nedovoljno dobro definirana, pa se njezino odreenje konstituira kao primarno sudski temelj za izbor vrste i mjere kazne. Sustav propisivanja kazni s viae istan anosti treba uzeti u obzir kriminalnopoliti ke i kaznenopravne aspekte pretpostavki primjene mjera upozorenja. To se u odreenoj mjeri odnosi i na nov anu kaznu kao i va~nu instituciju ubla~avanja kazne, koncept koje u zakonu nije sasvim dosljedno proveden. U nomotehni kom smislu nepotrebna heterogenost propisanih kaznenih okvira (ponekad samo za jednu jedinu inkriminaciju) ukazuje na izostanak cjelovitog koncepta ureenja odnosne materije. Ostaje dojam da se doista nitko posebno ne bavi ovim problemom, iako je teako rei koji su stvarni razlozi njegova zanemarivanja. Ove se ocjene podjednako odnose na Kazneni zakon kao i ukinuti Kazneni zakonik, kojega bi valjalo ocijeniti i negativnije. Cijeli niz pitanja, koja su samo usputno spomenuta, ali koja su organski povezana s materijom zakonskog propisivanja kazne zatvora, ostaje otvoren. Kako je istaknuto, napose se to odnosi na ureenje nov ane kazne, sudske opomene i uvjetne osude, s posebnim osvrtom na problematiku diferencijacije kaznenopravne i prekraajnopravne zone, te problematiku odnosa zakonske i sudske politike ka~njavanja koje ovoga trenutka dopuataju zaklju ak o 'dvije paralelne kaznene politike': one zakonske, posebno prema projektu Kaznenog zakonika inspirirane zna ajnom, ali neizdiferenciranom generalnopreventivnom tendencijom ja anja kaznenopravne represije, i one sudske, na liniji specijalnopreventivne tendencije odnosno openito mnogo bla~eg, dosljednijeg, ali ve pomalo prevladanog, obrasca kaznenopravne reakcije. Sve to u funkciji smanjenja generalnopreventivnih pritisaka, s izravnim reperkusijama na zakonsku kaznenu politiku. Ostaje injenica da u nas nije zamialjen i ostvaren plan odgovarajuih istra~ivanja kaznene politike, napose sudske kaznene politike, na temelju kojega bi kona no bilo mogue postaviti hipoteze koje predmnijeva ozbiljna, dakle znanstvena politika suzbijanja ka~njivih ponaaanja u segmentu zakonskog izbora vrste i mjere kazne. Vjerojatno bismo tada bili korak bli~e 'apsolviranju' tog problema. Pred novim zakonopiscem ostaje zadaa ureenja ove problematike barem u okvirima predlo~enoga u ovom lanku. U protivnom, dovodi se u pitanje ne samo ostvarivanje deklarativno navedene ope svrhe propisivanja kaznenopravnih sankcija i posebne svrhe svake od njih, ve i realan kriminalnopoliti ki u inak njihova izricanja odnosno primjene. Summary IMPRISONMENT AS A SANCTION IN CRIMINAL ACT AND CRIMINAL CODE (DE LEGA LATA AND DE LEGE FERENDA) There is relatively a small number of scientific and expert papers dealing with imprisonment as a legal sanction. Without prior interpretation of reasons for this fact, it is important to note that the last paper of this kind in Croatian scientific-expert bibliography is published in late 80's of the last century and the topic was not tackled ever since. This would mean that the topic has been exhausted and that there is no need for its further elaboration. Is it really so? Analysis of sanctioning system in the Criminal Act (with overview of last, repealed revision) demonstrates that this is not the case. What are, then, the real reasons for neglecting the topic and what are the consequences? Key words: criminal law, criminal policy, imprisonment as a legal sanction. Zusammenfassung fali Sommario SISTEMA DI REGOLAMENTAZIONE DELLA PENA DELLA CARCERAZIONE NELLA LEGGE PENALE E NEL CODICE PENALE (DE LEGE LATA E DE LEGE FERENDA) C relativamente un piccolo numero di lavori scientifici e specialistici che affrontano il tema della regolamentazione legislativa della pena della carcerazione. Senza una precedente interpretazione delle ragioni di questo fatto, importante notare che l ultimo lavoro di questo tipo nella bibliografia scientifico-specialistica croata pubblicato negli ultimi anni  80 del secolo scorso e da allora il tema non stato pi trattato. Questo significherebbe che il tema stato esaurito e non c bisogno della sua ulteriore elaborazione. realmente cos? L analisi del sistema delle sanzioni nella Legge penale (con lo sguardo all ultima, abrogata versione) dimostra che non questo il caso. Quali sono le ragioni reali per trascurare il tema e quali sono le conseguenze? Parole chiave: diritto penale, politica criminale, regolamentazione legislativa della pena.  Horvati, }eljko: Sustav propisivanja kazni u Krivi nom zakonu SR Hrvatske (de lege lata i de lege ferenda), Naaa zakonitost, 43/1989.(2-3):238-255.  `to, eo ipso, ne pori e retributivnu dimenziju suvremene kazne, s odgovarajuim implikacijama na sustav zakonske kaznene politike: v. Horvati-Novoselec, Kazneno pravo  opi dio, 2001., str. 404.  Iako se, kako je svojedobno zapisao Roxin (Strafrechtliche Grundlagenprobleme, 1973.),  die Frage nach dem Sinn der staatlichen Strafe stellt sich zu allen Zeiten neu (pitanje zna enja /cilja/ i granica dr~avne kazne uvijek postavlja ponovno). Utoliko v. klasi nu ud~beni ku literaturu: domau  `ilovi 1902., 1905., 1929.; Frank, 1950., 1955.; Zlatari 1958., Ba i 1986., 1995., 1998.; Horvati-Novoselec 2001.; inozemnu, u prvome redu njem. govornog podru ja  npr. Jescheck odnosno Jescheck-Weigend 1996.; Roxin 1997.-2003.; Meier 2001.; Triffterer 1994.; Fuchs 1997. itd.; kao i najpoznatije komentare: Schoenke-Schroeder, Lepziger Groskommentar itd. V. takoer Cvitanovi, Svrha ka~njavanja u suvremenom kaznenom pravu, Zagreb 1999.  Trend od devedesetih godina proalog stoljea. O kontroverzama u svezi s tim v. npr. Dlling, Dieter: Generalprvention durch Strafrecht: Realitt oder Illusion?, Zeitschrift fr die gesamte Strafrechtwissenschaf,, 102/1990. (1):1-20.  Hirsch, Andrew von  Jarborg, Nils: Strafmass und Strafgerechtigkeit (Die deutsche Strafzumessungslehre und das Prinzip der Tatproportionalitt), Bonn, 1991., str. 33.  Horvati, }eljko: Pravno utemeljenje i suvremeno tuma enje svrhe izvraavanja kazne oduzimanja slobode, Zakonitost, 45/1991.(6):646-660.  V. npr. StGb  Leipziger Kommentar (Grosskommentar), 11. neubarb. Auflage, 18. Lieferung: 44-51 (Geppert, Hirsch, Gribbohm), herausgegeb. Jhnke  Laufhtte  Odersky), Berlin 1994, str. 87 i dalje.;  Schnke, Adolf  Schrder, Horst: Strafgesetzbuch  Kommentar, 25. neub. Aufl., C.H. Beck'sche Verlagbuchhandlung, Mnchen 1997., str. 635-659.  U domaoj literaturi dva klju na monografska rada koja se posebno bave ovom problematikom datiraju iz osamdesetih godina - v. Horvati, }eljko: Izbor kazne, Informator, 1980., Grubiaa, Mladen: Krivi ni postupak (Postupak o pravnim lijekovima), Informator, Zagreb 1987.; u znanstvenoj i stru noj periodici pojavljuje se joa nekoliko autora (Ba i, Kramari, `eparovi et. al.), a najmanje je radova temeljenih na operativnom istra~ivanju - kao npr. Tabakovi, uro: Odmjeravanje kazne od strane raznih subjekata kao jedan od na ina za utvrivanje odnosa zakonske i sudske linije ka~njavanja - rezultati jednog eksperimenta (koautor: dr. Josipa aval), Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1980.  Znakovit je primjer ameri kog sustava odmjeravanja kazne (sentencing). V. npr.  Federal Sentencing Guideline Manual ( HYPERLINK "http://www.ussc.gov/2001guid/TABCON01.htm" http://www.ussc.gov/2001guid/TABCON01.htm, 01/05/2004), priru nik, svojevrsnu 'tablicu mno~enja' za ameri ke suce. Te~ina djela i stupanj krivnje izravno se dovode u korelaciju s tzv. kriminalnom karijerom po initelja te se iz toga izvodi minimum i maksimum kazne izra~en u mjesecima. O ovoj problematici v. napose Hirsch, Andrew von  Jarborg, Nils: Strafmass und Strafgerechtigkeit (Die deutsche Strafzumessungslehre und das Prinzip der Tatproportionalitt), Bonn, 1991., str. 35-40; U domaoj literaturi ima vrijednih pokuaaja egzaktne valorizacije pojedinih okolnosti relevantnih za odmjeravanje kazne: v. Mr ela, Marin: Obrazlaganje izbora vrste i mjere kazne, zbornik  Aktualna pitanja kaznenog zakondavstva , In~enjerski biro, Zagreb 2003.   Osnova novoga kaznenog zakona o zlo instvih i prestupcih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju , 1879., reprint, Zagreb 1997., str. 206.  V. `aki, V.: Ostvarivanje principa individualizacije u izvraenju krivi nih sankcija, Penoloake teme, 3/1988.(3-4):143-150.  V. Bunata-Blagovi, V.: Postinstitucionalni prihvat kao zadnja faza individualizacije u izvraenju krivi nih sankcija, Penoloake teme 4/1989.(1-2)21-28.  Kao zanimljivost v. Tabakovi, .  Suaanj, Z.  Tur inovi, P.: Mialjenje graana o veli ini kazne u funkciji vremena, Penoloake teme, 6/1991.(1-4):91-96.  Skupozakonik illiti naredbe cesarske kraljeve varhu zlocinstva i pedipse odredjene protiva zlocinczem, U Utistaoniczi olliti stamparij Antona Luigia Battare, kgnixara i utistaocza kraglskogha, u Zadru godista 1804.  Nacionalna i sveu iliana biblioteka u Zagrebu, sign. RIIC-8o-85 a, b. - R 1.206 (st. sig. primj. a). - S.M. 20. D. 8 (st. sig. primj. a).  Frank, Stanko: Kazneno pravo, Izdava ki zavod JA, Zagreb, 1950., str. 135-141.  Zaklju ak sjednice Kaznenog odjela }S u Bjelovaru od 19. studenog 1997., Izbor odluka 1, 224/98.  VS RH, I K~-271/98 od 20. listopada 1998.  VS RH, I K~-768/96 od 12. listopada 1999.  Horvati et al., Rje nik kaznenog prava, 2002., 499-500  Usp. Horvati, 1989, 246  Stanje na dan 1. o~ujka 2004.: Kazneni zakon (NN, 110/97-3461. 27/98-588(ispr.). 50/00-1630-Odluka USRH, br. U-I-241/2000 od 10. svibnja 2000. (ukinute su odredbe l. 204. st. 2. i 3.). 129/00-5022. 51/01-1457.  Usp. Horvati-Novoselec, Kazneno pravo - opi dio, Zagreb, 2001., str. 439.  Tako Horvati, 1989., 242.  Horvati, 1989., 253.  Samo uzgredno, neke komparativne zanimljivosti: U njema kom kaznenom zakonodavstvu ( HYPERLINK "http://www.bib.uni-mannheim.de/bereiche/jura/gesetze/stgb-inh.html" www.bib.uni-mannheim.de/bereiche/jura/gesetze/stgb-inh.html) (29/02/2004) najbla~a propisana kazna je nov ana kazna ili kazna zatvora do aest mjeseci, a najstro~a kazna do~ivotnog zatvora, propisana u pravilu alternativno s kaznom zatvora od najmanje pet odnosno najmanje deset godina. Samo izuzetno (3 inkriminacije) kazna do~ivotnog zatvora propisana je kao isklju iva kazna. Njema ki sustav poznaje varijantu propisane nov ane kazne u alternaciji s kaznom zatvora do dvije, tri ili ak do pet godina (propisana za najvei broj inkriminacija). Poznaje varijante s relativno visokim omjerom raspona: kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina ili, primjerice, od tri mjeseca odnosno od aest mjeseci do deset godina itd. pri emu je varijanta propisane kazne zatvora od tri mjeseca do deset godina propisana za samo jednu inkriminaciju. Opa najmanja mjera kazne zatvora: jedan mjesec; opa najvea mjera kazne zatvora: petnaest godina. U austrijskom kaznenom zakonodavstvu ( HYPERLINK "http://www.sbg.ac.at/ssk/docs/stgb/stgb_index.htm" www.sbg.ac.at/ssk/docs/stgb/stgb_index.htm) (29/02/2004) najbla~a propisana kazna je kazna zatvora od jednog mjeseca ili aezdeset dnevnih dohodaka, a najte~a kazna zatvora od deset do dvadeset godina ili kazna do~ivotnog zatvora odnsno isklju ivo do~ivotnog zatvora (koja je varijanta propisana samo u jednom slu aju). Naj eaa propoisana varijanta je kazna zatvora do tri godine. Nov ana kazna kombinira se uz kaznu zatvora do najviae tri godine, izuzetno za dvije inkriminacije propisana je kumulativno uz kaznu zatvora od aest mjeseci do pet godina. Opa najmanja mjera kazna zatvora: jedan dan; opa najvea mjera kazne zatvora: dvadeset godina. S obziorom na to austrijsko kazneno zakonodavstvo poznaje varijante propisanih kazni s relativno vrlo visokim omjerom raspona (najvei onaj kod varijante propisane kazne zatvora do pet godina). Poznaje, meutim, i varijante s minimalnim omjerom raspona, kao ato je primjerice kazna zatvora od pet do deset godina odnosno deset do dvadeset godina. U avicarskom kaznenom zakonodavstvu ( HYPERLINK "http://www.admin.ch/ch/d/sr/311_0/index.html" www.admin.ch/ch/d/sr/311_0/index.html) (29/02/2004) heterogenost propisanih varijanti je najvea: od nov ane kazne kao najbla~e do kazne do~ivotnog zatvora. `vicarsko zakonodavstvo diferencira kazne oduzimanja slobode razlikujui pritvor (Haft: najmanje jedan dan do najviae tri mjeseca), zatvor (Gefngnis: najmanje tri dana do tri godine) i upuivanje u kazneni zavod (kaznionicu) kao najte~u kaznu oduzimanja slobode odnosno varijantu tzv. strogog zatvora (Zuchthaus: najmanje jednu godinu, najviae dvadeset godina). U pojedinim slu ajevima kazne oduzimanja slobode propisane su alternativno, uklju ivo i varijante s kumulativno propisanom nov anom kaznom (u apsolutnom iznosu najviae do jedan milijun Sfr). Sustav obilje~ava heterogenost i elasti nost s relativno visokim omjerima raspona. U slu aju kada je zakonom propisana varijanta kazne zatvora alternativno uz nov anu kaznu, po initelju je mogue izrei i samo tzv. pritvor. Ponekad su alternirane dvije varijante kazne oduzimanja slobode uz propisanu nov anu kaznu. U pojedinim slu ajevima propisana je samo kazna zatvora ili nov ana kazna, bez odreenja posebne najmanje odnosno najvee mjere itd.  Horvati, 1989., 248.  V. Horvati, }: Novo hrvatsko kazneno pravo, 1997., str. 253.  V.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/" www.dzs.hr (29/02/2004)  Horvati, 1989., 249.   HYPERLINK "http://www.dzs.hr/" www.dzs.hr  V. Zapisnik 1. sjednice Radne skupine za izmjenu hrv. kaznenog zakonodavstva Ministarstva pravosua RH od 15. o~ujka 2000., str. 3  Naime, upravo je element nadzora i njegovo inkorporiranje u sustav kaznenoopravnih sankcija taj koji e presudno odrediti njegov razvitak u ovom stoljeu (kao ato je uvoenje uvjetne osude i sigurnosnih mjera presudno obilje~ilo razvitak sustava sankcija i kaznenoga prava uope krajem 19. i po . 20. stoljea). Kao ato je poznato, u hrvatsko kazneno zakonodavstvo uvjetna je osuda ('uvjetno osuenje') uvedena 1916., a uvjetna osuda sa zaatitnim nadzorom 1977. godine. Znanstvena prognoza daje naslutiti daljnju afirmaciju parapenalnih i napose alternativnih sankcija na ra un kazne zatvora, koja e postupno izgubiti svoje dosadaanje zna enje, ak do te mjere da e u tom obratu i sama postati svojevrsnom 'alternativnom' odnosno sekundarnom sankcijom. V. primjerice  HYPERLINK "http://www.foresight.gov.uk/e-sight.html" www.foresight.gov.uk/e-sight.html (Foresight Project: Cyber Trust & Crime Prevention) (29/02/2004), jedan od specijaliziranih projekata znanstvene prognoze u podru ju kriminalne politike. U tom smislu, znanstvena se prognoza definira kao 'o ekivanje budueg razvitka' i 'utvrivanje prioriteta' temeljem analize znanstvenih i tehnoloakih otkria te suvremenih trendova u (kriminalnoj) politici (Leon Cremonini, Andrew-Rathmell, Caroline Wagner,  Cyber Trusdt& Crime Prevention: Foresight Oveview, RAND Europe prepared for the Foersight Directorate, Office of Science & Technology, 2003., UK, str. 9 Postoji i niz drugih sli nih izvora. Slijedom re enoga, klasi na generalnopreventivna dimenzija, koja je danas opet naglaaena u kaznenom pravu i kriminalnoj politici, trebala bi kona no biti supstituirana novim specijalnopreventivnim modelima temeljenim na djelotvornoj kontroli i nadzoru, sukladno novim znanstvenim i tehnoloakim standardima. Kriminalnopoliti ki trend ja anja kontrole i nadzora ve je uo ljiv u svakodnevnom ~ivotu, ne samo u pravu i kaznenom pravu. Drugo je ato se na taj na in u svoj svojoj kompleksnosti zaoatrava pitanje zaatite temeljnih ljudskih prava i sloboda. Problem nadzora svojedobno je na osebujan na in povezao s kaznenim pravom franc. filozof Michel Foucault (1926.-1984.) u poznatom djelu  Surveiller et punir: naissance de la prison (1975.) (Nadzor i kazna: raanje zatvora, Informator, 1994.). Jedan od onih koji se bavio nadzorom bio je i slovenski kriminolog Janez Pear, u svojim djelima  Formalno nadzorstvo (1988.) i  Neformalno nadzorstvo (1991.) itd. Izlazilo bi, meutim, iz okvira tematike ovoga rada podrobnije raspravljanje o spomenutom problemu.  Razumljivo da sudska kaznena politika pokazuje opre nu distribuciju: tako, primjerice, od 12.911 punoljetnih po initelja osuenih na kaznu zatvora u 2003. godini (ukupno osuenih 16.466) njih je 11.916 ili 92,29% osueno na zatvor do jedne godine, dok je samo jednom po initelju pravomono izre ena kazna dugotrajnog zatvora.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/" www.dzs.hr  V. ad 6-9- (t. 7.).  Tako primjerice Ba i davnih 60-tih (Ote~avajue i pooatravajue okolnosti u ka~njavanju u jugoslovenskom krivi nom pravu, JRKKP, 2/1964.(1):220-231, str. 229.  Osim toga, doktrinarno, varijanta propisane kazne s preairokim rasponom mogue indicira potrebu boljeg odreenja odnosno raa lambe samog zakonskog bia djela, prije svega u smislu diferencijacije njegova temeljnog od kvalificiranog oblika.  Horvati, 1989., 248.  Druga ije Horvati, 1989., 249.  Horvati, 1989., 249.; suprotno premisi II. da bi opu najmanju mjeru kazne zatvora na elno valjalo propisivati isklju ivo za najlakaa kaznena djela.  Kazneni zakonik, NN 111/03., koji se trebalo po eti primjenjivati 1. prosinca 2003., ukinut je u cijelosti Odlukom Ustavnog Suda RH te prestao va~iti dana 27. studenoga 2003. (NN 190/03. od 3. prosinca 2003.)  l. 20. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 111/03.).  V. ad 1. i 4.  V. ad 6-9. (t. 7.)  Uklju ivo i pet inkriminacija za koje je propisana nova varijanta kaznenog okvira: kazna zatvora od aest mjeseci do deset godina.     PAGE  PAGE 13 68FƻȻʻp&(j~d8Rj\x.0z|¬¬¬¬񦝦񦝦 hv5\hv5CJ\ hvCJ*jhv0J5CJOJQJU^JaJhv5CJOJQJ^JaJhvCJOJQJ^JaJ hv6 hv5hvB*phhvjhv0JU;bdj$,"*,.:<$a$gdv$a$gdv & Fgdvgdvgdvgdv.:< <   r " j HJ!!((, ,..<==x>?d@t@@@AAzAABBBB&C4CCC hv5 hv5CJhv5CJaJ hv6 hvCJhv67CJ *hvCJhvB*phhvB*phjhv0J5U hv56 hvCJhvjhv0JU< zxzlN  J  $   r $ $(dRa$gdv$a$gdv$a$gdv$a$gdv$   ,j  HJ6Fhj""n$gdv$a$gdv$a$gdvn$p$$,&,1199<<==x>?? @"@@AA2BBTCCD8EE$a$gdv$a$gdv$a$gdvgdvCRDbDDDD"EEEFFFFG*GGGG,HIPIIIIRJ`J~JJJJKKKLLM0NN(O*OQQo~oooooBuVuuvv(vv֜hv5mHsHhvmHsHhv6mH sH hvmH sH hv56mH sH hv5mH sH  hv56 hvCJhvhv67CJ *hv5CJ *hvCJ hv5CJ hvCJ:E>FFFGGfHHrIIJJKLLM0NNN(O*O,O.O0O2O4Ogdv$a$gdv$(dRa$gdv$a$gdv4OQQQQ Qa&i>lnnnnnnoooo@uBuuuuuvv$a$gdv$a$gdv$a$gdvgdvv vvvv&v(vv0w2wF}H}~~~~6ĀjԊpgdv$a$gdvgdv$n^n`a$gdv $7`7a$gdv$a$gdvvw w*w2wH}f}~~~ ~ ~468DRĀƀjl‰Ԋ֊prdfDFVXRTžĞ02TV"$XZ̤Х׿׷׷תת hv5\ hv0JjhvU hv6 hv\jhv0JUh[whvhv6mHsHhvmHsHhv5mHsHhv56mHsHCDVRž0T"XئlHNN~dgdv$a$gdvХܥئڦ VXΨШz|аҰ TV NP02NP~fdfFhvCJaJjhv0JCJUaJhv0JaJjhvUaJ hvaJ hv0JjhvUjhv0JUhv hv5\Cd,pF.68<>BDHJNPbd &`#$gd'l}gdv$a$gdv$a$gdvFH,.prFH.068:>@DFJLPR^`bdfhtvz|~ϽϽϤh[whX|!0JmHnHuhX|! hX|!0JjhX|!0JUjh'l}Uh'l}hvjhv0JUhv0JCJaJhvCJaJjhvCJUaJ4df~ &`#$gd'l},1h. A!"#$% Ddp#<V  3 C"p#((Ddp#<V  3 C"p#((Ddp#<V  3 C"p#((Ddp#<V  3 C"p#((@@@ vNormalCJ_HaJmHsHtH Z@Z v Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ B@B v Heading 2$@&5CJ\aJL@L v Heading 8$@&5B*CJ\aJphDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4U@4 v Hyperlink >*ph:@: v Footnote TextCJ0>@0 vTitle$a$>*4B@"4 v Body Text$a$@&@1@ vFootnote ReferenceH*4 @B4 X|!Footer  p#.)@Q. X|! Page Number0e %(++@,;9W<eTTU ]v^^||c|OS$+ d  !"#$%&'()*+,-^E1f4~ %]y (Kh "#"c""""t#W-../z000L12m2}2233dijk,Jmnoopqyz m n )rX*g-h-i---c.4V6@@^A_AGJJJ\KK#LLLL McMdMUUyV{VWWXXYY]]x^y^z^^____`m``'ayaaaaa?bbbbcVccccdTddde9e:ereeeeffjff g^g_gggggg(hphhh=i>i?iiiiijjjjj%kgkkkkkMlllmmImmmnnUnnnooIoooo7p8ppp8qqqqqqq%rjrrr7svswsxsss"t#t@uAuuu[vv"wwww7xxxQyyzjzz{{||||?}w}}}?@|;r߃MЄp…G҈ӈ)ĉEu3s)*a؍HIiŏƏ.~͐opnʒ KʓFȕɕ5v#\ϗ?sEƜ˝UV؞%nK֠^*nHIUΤæĦƦڦۦƮh*ݼHItqmn:R9M&'&0 KL|7x8*cNN q,-W"EH I ?@56FJJfX_2u9.'(PQRSTUV<=>KL#O'(/*0*1*2*3*4*<*=***\-]------------- .T.U._1`11111W23667&889><?g@@ABCC9DfDDDDE F(F@FrFJNSS#TcT{TT4UZ]_``Ga:bRbtb cc-d=dSdddddddddddddddde00000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 000 0 0000000000000000000000000x0000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 00000x00000000000000000000000000000000000000000x000000x000000000000000000000000000000000x0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0000000000000000000 0 0 0 00 0 0000000000x0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000x00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000I0I0I0I0I0I0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@003@0I0@0I0@0I0@0I0I01I0 I0 @0@0I0ijk,Jmnoopqyz m n )rX*g-h-i---c.4V6@@^A_AGJJJ\KK#LLLL McMdMUUyV{VWWXXYY]]x^y^z^^____`m``'ayaaaaa?bbbbcVccccdTddde9e:ereeeeffjff g^g_gggggg(hphhh=i>i?iiiiijjjjj%kgkkkkkMlllmmImmmnnUnnnooIoooo7p8ppp8qqqqqqq%rjrrr7svswsxsss"t#t@uAuuu[vv"wwww7xxxQyyzjzz{{||||?}w}}}?@|;r߃MЄp…G҈ӈ)ĉEu3s)*a؍HIiŏƏ.~͐opnʒ KʓFȕɕ5v#\ϗ?sEƜ˝UV؞%nK֠^*nHIUΤæĦƦڦۦƮh*ݼHItqmn:R9M&'&0 KL|7x8*cNN q,-W"EH I ?@56FJJfX_2u9.'(PQRSTUV<=>KL#O'(/*0*1*2*3*4*<*=***\-]------------- .T.U._1`1111eK0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0I0I0K0 I0I0 01 %%%(NO6CvХFsuy}\:NxBT/'4>b$ n$E4Ovddtvwxz{|~ !(!! . X 'c9dEh""""""w&&&...3XXXXXXXXhk+3IQlonqxz l n ()qr02tve h %%%%((W*X***++++@,B,f-i---b.c.1144U6V67788%9'9;9?9W<Y<@@]A_ANDPDtFuFGGtHuHIIJJJJJJJJ[K\KtKuKKKKKLL"L#LLLLLLLLL M MaMdMeThTTTUUxV{VdWeWWWXXYYd[e[ ]]]]v^z^^^__aaaaaabbccddSdTdddddee8e:eqereeeeeff\fafifjfff g g]g_ggggggg'h(hohphhhhh}?}v}w}}}  "#>@{|:;qrރ߃LMτЄop…FGЇևшӈ()ÉĉDEtu23rs(*`a׍؍GIhiďƏ-.}~̐͐npmnɒʒ JKɓʓEF˔̔Ǖɕ45uv"#[\ɗʗΗϗ>?rsDEŜƜKL~ʝ˝ܝݝ "#CMTV~Ȟ̞ўמ؞$%U]bfmnǟȟ-5:=JK{ƠǠȠʠϠՠ֠ GOSV]^Сءݡ#)*S[bgmn$,0@GI?NTU¤ͤΤSU¦Ʀ٦ۦceŮƮKL|~|GIst~OQpq{|ln"*.39:jrx|SUQR89LM%'$&/0 JL{|67wx78|)*bcMNMN pq+- VX!"DFqrqs+-  G I >@]^46EFIJ69=AIJy| ORV\ef038=MX]^  ILQU^_%12[^ditu#&-/89-.~&>OV;>JL##N'O'((.*4*;*------- . .?.@.Q.U.^1`1n1o1111V2Y2e2g23 36666766677%8(888(9*999=<@<<<==??f@i@@@~AABBCCCC8D;DeDhDDDDDDD(E)EEE F F'F*F?FBFqFrFFF#G'G(I)IJJJJ$K(K(L)L(M)M(N)NNNOAOfOjO(Q)Q(R)RSSSS"T%T(TJTTTWTbTeTzTTTTTT3U6U7XoXXXZZ]]_____``````FaIaaa9bb?bbbbbccUcVcccccddSdTdddddee8e:eqereeeeeffifjfff g g]g_ggggggg'h(hohphhhhh}?}v}w}}}>@{|:;qrރ߃LMτЄop…FGшӈ()ÉĉDEtu23rs(*`a׍؍GIhiďƏ-.}~̐͐npmnɒʒ JKɓʓEFǕɕ45uv"#[\Ηϗ>?rsDE~ʝ˝TVמ؞$%mnJKՠ֠]^)*mnGITU¤ͤΤ¦Ħ٦ۦŮƮgh)*ܼݼGIstpqln9:QR89LM%'%&/0 JL{|67wx78)*bcMNMN pq+- VX!"DFG I >@46EFIJIJefQX^_12tu89-.~&>OV;>JL##N'O'((.*4*;***----- . .S.U.^1`1111V2Y23 3666677%8(88899=<@<??f@i@@@~AABBCCCC8D;DeDhDDDDDDDEE F F'F*F?FBFqFrFJJNNSSSS"T%T(TJTbTeTzTTTT4U6UZZ]]___``````FaIa9b        D.        D.        !0f  90X|!u'l}~q>8wv?B[w@xx xx  %-./478ADKMYZ`abghijlqrtuyz|…†‡ˆ‰Š****ppdPPPP(P6P<P@PHPRPbP@PfPpPvPxPPPPPt@PPPP@PPPPP@PPPPPPPP@PPP @PP P PPP$@PPPP8@PPD@P$PL@P*P0P2Ph@P:P>PLPNPfPjPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1F"&-*-*!4$1$12HX ?v2hSUSTAV PROPISIVANJA KAZNE ZATVORA U KAZNENOM ZAKONU I KAZNENOM ZAKONIKU (DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA)leoleo   Oh+'0 $0<L Xd   lSUSTAV PROPISIVANJA KAZNE ZATVORA U KAZNENOM ZAKONU I KAZNENOM ZAKONIKU (DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA)leoNormalleo3Microsoft Office Word@@.؟@^R-՜.+,D՜.+,T hp  5pravo*$1 iSUSTAV PROPISIVANJA KAZNE ZATVORA U KAZNENOM ZAKONU I KAZNENOM ZAKONIKU (DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA) TitleT 8@ _PID_HLINKSA 0v{http://www.dzs.hr/_)http://www.foresight.gov.uk/e-sight.htmlv{http://www.dzs.hr/v{ http://www.dzs.hr/H) -http://www.admin.ch/ch/d/sr/311_0/index.htmlA82http://www.sbg.ac.at/ssk/docs/stgb/stgb_index.htmn0Chttp://www.bib.uni-mannheim.de/bereiche/jura/gesetze/stgb-inh.htmlG@*http://www.ussc.gov/2001guid/TABCON01.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry FXData 1Table;WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q