Pregled bibliografske jedinice broj: 157990
Laboratorijska ispitivanja novih materijala za obradu otpada iz naftnog rudarstva
Laboratorijska ispitivanja novih materijala za obradu otpada iz naftnog rudarstva // Zbornik radova 2. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o naftnom rudarstvu / Zelić, Mirko (ur.).
Zagreb: INa-Industrija nafte d.d., 2004. str. 1-10 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 157990 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Laboratorijska ispitivanja novih materijala za obradu otpada iz naftnog rudarstva
(Laboratory Investigation of New Materials for Petroleum Waste Treatment)
Autori
Durn, Goran ; Gaurina-Međimurec, Nediljka ; Veronek, Boris ; Mesić, Sanja ; Froschl, Heinz ; Čović, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 2. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o naftnom rudarstvu
/ Zelić, Mirko - Zagreb : INa-Industrija nafte d.d., 2004, 1-10
Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom rudarstvu
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 30.09.2003. - 03.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
proizvodnja nafte i plina; opasni otpad; centralne otpadne jame; organofilna glina
(oil and gas production; hazardous waste; central waste pits; organophilic clay)
Sažetak
U tehnološkom procesu proizvodnje nafte i prirodnog plina nastaje tehnološki otpad (talozi iz rezervoara i tehnoloških posuda, zauljena zemlja i dr.) dio kojeg, na temelju svojstava i štetnih sastojaka koje sadrži, spada u opasni otpad. Za njegov prihvat, privremeno odlaganje, predobradu, obradu i trajno odlaganje izgrađeni su objekti - Centralne otpadne jame (COJ). Prije odlaganja u COJ takav otpad se obrađuje živim vapnom i kroz proces stabilizacije/solidifikacije pretvara u slabo topivi – inertni materijal, te odlaže u dijelu COJ-a koji je za tu svrhu predviđen. Zbog akumuliranja inertnog materijala i ograničenog kapaciteta na lokaciji COJ-a, postavlja se problem lokacije trajnog zbrinjavanja većih količina obrađenog otpada. U svijetu, stabilizacija/solidifikacija živim vapnom koristi se kao tehnika obrade i organskog i anorganskog tehnološkog otpada. Svjetska iskustva međutim pokazuju da ako se ova tehnika koristi kod obrade organskog tehnološkog otpada, ili otpada koji sadrži i organske i anorganske onečišćivače kod njene primjene se mora biti jako oprezan jer ne dolazi do dovoljnog reduciranja kretanja onečišćivača u okoliš. Za materijale koji sadrže organske ili anorganske i organske onečišćivače razvijaju se nove tehnike obrade. U radu se prikazuju rezultati laboratorijskih istraživanja novih načina predobrade i obrade tehnološkog otpada iz naftnog rudarstva. Uzorci tehnološkog otpada iz COJ-Vinkovci u laboratorijskim uvjetima su obrađivani primjenom pojedinačnih materijala (cement, organofilna glina, damolin - kalcinirana Moler glina) ili kombiniranom primjenom nekoliko različitih materijala. Za usporedbu rezultata korišten je uzorak tehnološkog otpada obrađen vapnom. Dobiveni rezultati jasno ukazuju da se opasni tehnološki otpad može tretirati puno efikasnije, uz upotrebu primjerenijih materijala (npr. organofilna glina) čime se može bitno reducirati otpuštanje onečišćivača iz tako obrađenog otpada u okoliš. Na taj način mogao bi se riješiti problem trajnog odlaganja obrađenog otpada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb