ࡱ> 5@bjbj22 8XXNem2xxx& X%X%X%8%%n9L&P&f&f&v&v&v&v&1111C?24s548$$:Rv<X8] v&v&v&v&v&8v&v&(9...v&(v&v&1.v&1... /2/v&@& 2iX%&B"/N/>90n9*/<-<2/<2/v&v&.v&v&v&v&v&88!d.(!Dr. sc. Vinka Uzelac, red. prof. Dr. sc. Aleksandra Pej i, izv. prof. Visoka u iteljska akola Sveu iliata u Rijeci Rijeka Hrvatska OBRAZOVANJE ZA OKOLI` NA STUDIJIMA ZA U ITELJE RAZREDNA NASTAVE I PRED`KOLSKOG ODGOJA Sa~etak Rad predstavlja dio rezultata istra~ivanja provedenog 2001. godine na namjernom uzorku (N=708) koji je obuhvaao dvije skupine ispitanika: studente predakolskog odgoja i studente razredne nastave etiriju sveu ilianih centara u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split). Analizira se kakva su o ekivanja pojedinih skupina ispitanika prema doprinosu relevantnijih nastavnih postupaka u obrazovanju za okolia, odnosno kako procjenjuju u inkovitost pojedinih nastavnih postupaka u poboljaanju kvalitete obrazovanja za okolia. U navedenom se istra~ivanju nekoliko tendencija nastavnoga rada pokazalo aktualnim i bitnim u osmialjavanju obrazovanja za okolia danas i u budunosti. Posebice se to o ekuje od terenske nastave, ekskurzija i rada na projektima. U aspektu slo~enijih statisti kih izra unavanja pokazala se neujedna enost, ato je izra~eno viaim stupnjem slaganja s ponuenim mogunostima nastavnoga rada u obrazovanju za okolia u starijih studenata te u studenata veeg sveu ilianog srediata u odnosu na mlae studente i studente manjih sveu ilianih srediata. U svakom slu aju, visoko suglasje studenata u procjeni svoje aktivne pozicije unutar ponuenih nastavnih postupaka u podru ju obrazovanja za okolia otvara nove mogunosti za odgojno-obrazovne utjecaje u vrijeme studija. Naime, na osnovi poznavanja stavova i mialjenja studenata, mo~e se, s viae ili manje vjerojatnosti, predvidjeti aktivnija pozicija studenata u buduem obrazovanju za okolia, a time i kvalitetnije obrazovanje za okolia. Opi zaklju ak jest: ima razloga optimizmu u razvoju obrazovanja buduih odgajatelja i u itelja za okolia, barem ato se ti e stajaliata studenata. Klju ne rije i: budui odgajatelji i u itelji, obrazovanje za okolia, u inkovitost obrazovanja za okolia, nastavni postupci, oblici i metode rada. 1. Kontekst promjena U opim pedagoako-psiholoakim raspravama o odgoju i obrazovanju esto se govori o djetetu i u eniku u smislu da bi trebali biti subjekti odgojno-obrazovnog procesa te da bi trebali stvarala ki i kreativno u iti, u iti rjeaavati probleme i sl. (B. Marenti -Po~arnik, 2000.). No, joa uvijek nije dovoljno poznato kako treba izgledati aktivna pozicija djeteta i u enika u procesu odgoja i obrazovanja za okolia. Teako je odrediti sve aspekte i komponente aktivne pozicije djeteta i u enika jer je podru je odgoja i obrazovanja za okolia vrlo kompleksno (F. Rauch, 1992.; J. Thonhauser, 1993.; V. Uzelac, 1999.). S obzirom na kakvu-takvu prisutnost aktivnijih modela u enja o okoliau u sadaanjoj praksi vrtia i akola, postavlja se pitanje: mogu li se ubudue o ekivati mnogobrojnije i u inkovitije nastavne mogunosti u odgoju i obrazovanju za okolia, a koje su se dosada uskraivale? Za razliku od tradicionalnog, suvremeni odgoj i obrazovanje za okolia je dinami no podru je (G. Michelsen, 2000.) koje obilje~avaju ne samo sadr~ajne, ve i mnoge druge promjene (V. Uzelac, 1999.; V. Uzelac, 1999.). One pokazuju sve veu disproporciju izmeu razvijenijih i slabije razvijenih odgojno-obrazovnih sustava. Problem komunikacije i aktivne pozicije djeteta i u enika postao je sredianje pitanje razvijenih ekoloako-odgojno-obrazovnih sustava, koje se u svojim strategijama sve viae orijentiraju, uz ostalo, na efikasnije nastavne postupke, oblike i metode rada (J. Knoll, 2000.; V. Uzelac, 2000.). U tom su kontekstu su problemi u iteljskih akola u nas te~i, a njihove perspektive, s obzirom na porast o ekivanja i djelovanje ni~ih odgojno-obrazovnih sustava (V. Mu~i, 2000.) sve ovisnije o razvijenijim odgojno-obrazovnim sustavima. Naravno, svaka od zemalja nosi svoj specifi ni pe at ekoloako-odgojno-obrazovnih promjena, kao ato je to slu aj s Republikom Hrvatskom (G. Suai, 1999.; M.E. `oli, 1999.) za koju se mo~e rei da su ekoloaki uvjeti ~ivota pogoraani (A. B. Bognar, 1999.; M. Matas, 2001.; M. rnjar, 2001.) S tim u vezi, pitanje odgoja i obrazovanja za okolia jedno je od dominantnih pitanja perspektiva hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava i samog hrvatskog druatva. Razvojne perspektive odgoja i obrazovanja za okolia u u iteljskim akolama i na nastavni kim fakultetima ne ovise samo o objektivnim, programskim promjenama, odnosno o ekoloaki vrijednosnoj orijentaciji ve i organizacijskim promjenama - koje osiguravaju ostvarivanje neke efikasnije komunikacije studenata i profesora. Sadaanja razvojna ekoloako-odgojno-obrazovna paradigma mo~e se definirati kao paradigma aktivnije pozicije studenata - buduih odgajatelja, u itelja i nastavnika u obrazovanju za okolia (V. Uzelac, 2001.). Stoga je va~no kako se do~ivljavaju pitanja nastavnih postupaka, oblika i metoda rada: o ekuju li se va~nije promjene u pojedinim u iteljskim akolama odnosno nastavni kim fakultetima s optimizmom ili s izvjesnom nevjericom? U tome emo kontekstu izlo~iti rezultate naaega empirijskog istra~ivanja. 2. Metodologija istra~ivanja U travnju i svibnju 2001. godine provedeno je empirijsko istra~ivanje o razli itim aspektima razvoja obrazovanja studenata u iteljskih akola Republike Hrvatske za okolia. Cilj nam je bio utvrditi ato misle studenti - pripadnici studija predakolskog odgoja i razredne nastave o razvoju svoga obrazovanja za okolia te postoji li meu njima zna ajne razlike u toj procjeni. Sa stajaliata poboljaanja organizacije studija, odnosno kvalitete odgoja i obrazovanja za okolia, od posebnog je zna enja izbor nastavnih mogunosti kojima bi se u tu svrhu trebalo koristiti. U razmatranju ovog problema ograni ili smo se na jedan uobi ajen, iako nepotpun, ali ipak iznimno va~an pokazatelj - mialjenje studenata o pojedinim nastavnim mogunostima rada u poboljaanju aktivnije pozicije studenata u njihovom buduem obrazovanju za okolia. Razvoj ekoloako-aktivne pozicije buduih odgajatelja i u itelja definirali smo, uz ostalo, u primjeni sedam postupaka ili oblika nastavnog rada, i to: raspravge i diskusije o problemima okoliaa, problemsko prou avanje okoliaa, simulacija problema okoliaa, didakti ke igre o okoliau, promatranje i eksperimentiranje, promid~bene akcije o okoliau, ekskurzije u okoliau, terenska nastava, rad na projektima i ostalo. Za svaki postupak ili na in obrazovanja ispitanici su trebali procijeniti kakvu u inkovitost o ekuju u njihovoj primjeni, jednim od ponuenih odgovora: izrazito neslaganje (1), neslaganje (2), neodlu nost (3), slaganje (4) te izrazito slaganje (5). Od ukupno predanih 830 upitnika, 708 upitnika je uala u obradu. Obrada podataka provedena je koriatenjem standardnih statisti kih postupaka. 3. Rezultati istra~ivanja Dobiveni podaci (Tablica 1) pokazuju nekoliko karakteristi nih obilje~ja procjene ekoloako-aktivne pozicije u procesu budueg obrazovanja za okolia. Prosje ne vrijednosti Podaci Tablice 1 omoguuju nam openitu konstataciju: veina ispitanika o ekuje poboljaanje statusa ekoloakih aktivnosti, odnosno poboljaanje kvalitete obrazovanja za okolia u svim navedenim mogunostima nastavnog rada. Uvidom u aritmeti ke sredine za svaku esticu bilo je mogue to i utvrditi. Od deset navedenih tvrdnji u upitniku najviae su od koristi terenska nastava (M = 4,66), ekskurzije u okolia (M = 4,52) i rad na projektima (M = 4,48.). Kao ato vidimo i u svim ostalim slu ajevima, osim kod simulacije problema okoliaa (M = 3,96), postoji visoka suglasnost ispitanika o njihovoj ekoloakoj aktivnosti (vrijednost aritmeti ke sredine je iznad ocjene 4 = slaganje). Tablica 1: Prosje ne vrijednosti  P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 P8 P9 P1O M 4,14 4,19 3,96 4,13 4,30 4,25 4,52 4,66 4,48 3,72 SD ,83 ,73 ,79 ,80 ,76 ,76 ,72 ,59 ,69 ,97 Legenda: M = prosje ne vrijednosti, SD = standardno odstupanje U presjeku - povjerenje u terensku nastavu, ekskurzije i rad na projektima znatno je viae izra~eno nego li u ostale mogunosti nastavnog rada. Ukoliko ovo prihvatimo kao relevantan podatak, onda je to va~an nalaz za osmialjavanje ekoloaki aktivne pozicije studenata te za kvalitetnije obrazovanja o okoliau. Razlike u procjenama izmeu skupina ispitanika Istra~ujui eventualno postojanje razlika u iskazivanju (ne)slaganja s mogunostima nastavnog rada u poboljaanju kvalitete obrazovanja za okolia, izmeu ispitanika, s obzirom na neka njihova obilje~ja, utvreno je nekoliko statisti ki zna ajnih razlika (razlike izmeu ispitanika s obzirom na obrazovni program, godinu studija i mjesnu pripadnost). Razlike u procjeni s obzirom na obrazovni programa S obzirom na obrazovni program, studenti predakolskog odgoja i studenti razredne nastave relativno su podjednako skloni gotovo svim mogunostima nastavnog rada, osim u slu aju "didakti kih igara". Ovim su se dobili novi odnosi izmeu ispitanika. Naime, ustanovljeno je da pripadnici razli itih studijskih programa, uz statisti ku zna ajnost rezultata, pokazuju razli ito slaganje u ovoj tvrdnji (t = 2,76; p <0,01). Vei stupanj slaganja da se didakti kim igrama mo~e poboljaati kvaliteta obrazovanja za okolia pokazuju rezultati studenata predakolskog odgoja (M=4,23) u odnosu na rezultate studenata razredne nastave (M = 4,06). U svakom slu aju, podaci govore o veoj po~eljnosti "didakti kih igara" u ispitanika studijske grupe Predakolskog odgoja. Razlike s obzirom na godine studija Podaci o viaem ili ni~em stupnju slaganja s navedenim mogunostima nastavnog rada u osmialjavanju ekoloako-aktivne pozicije studenata mogu se raspraviti i prema viae drugih skupina ispitanika. Prva je injenica da su utvrene statisti ki zna ajne razlike izmeu starijih i mlaih studenata predakolskog odgoja, u korist starijih studenata. Drugim rije ima, studenti su predakolskog odgoja relativno heterogeni u svojim rezultatima u kriteriju godina studija, i to u sljedee tri tvrdnje: u procjeni "promatranje i eksperimentiranje problema okoliaa" (t= -2,68; p<0,01; (M = 4,38; M = 4,25); u procjeni "promid~bene akcije o okoliau" (t= -2,50; p<0,05; M = 4,38; M = 4,16); u procjeni "rad na projektima". Druga je injenica da su utvrene statisti ki zna ajne razlike izmeu starijih i mlaih studenata razredne nastave, takoer u tri tvrdnje, a to su: u procjeni stupnja "problemsko prou avanje okoliaa" (t= -2,22; p<0,05; M = 4,28; M = 4,12); u procjeni stupnja "didakti ke igre o okoliau" (t= -3,45; p<0,01; M = 4,22; M = 3,95); u procjeni stupnja "rad na projektima" (t= - 3,69; p<0,01; M = 4,56; M = 4,35). Vee slaganje u svim navedenim tvrdnjama pokazuju rezultati ispitanika kategorije starijih studenata razredne nastave u odnosu na mlae. Razlike s obzirom na mjesnu pripadnost Utvrdili smo da su ispitanici razli itih mjesta studiranja, uz statisti ku zna ajnost rezultata, pokazali razli ita slaganja u tri tvrdnje: u procjeni "simulacija problema okoliaa" (F3,700 = 3,77; p<0,05) izmeu ispitanika zagreba kog (M = 4,05) i osje kog podru ja (M = 4,00), s jedne i rije kog podru ja M = 3,80) s druge strane; u procjeni "didakti ke igre o okoliau" (F3,702=6,16;p<0,01) zna ajne su razlike izmeu ispitanika (a) zagreba kog podru ja (M=4,42) te rije kog (M=4,00) i splitskog (M=3,90) podru ja; (b) izmeu ispitanika osje kog (M=4,16) i splitskog podru ja (M=3,90); u procjeni "ekskurzija" (F3,701=4,18;p<0,01) izmeu ispitanika triju podru ja (Rijeka - M=4,55, Zagreb - M=4,56, Osijek - M=4,57) s jedne i ispitanika splitskog podru ja (M=4,29) s druge strane. Podaci pokazuju da je najvee slaganje za navedene tvrdnje zapa~eno u rezultatima ispitanika zagreba kog i osje kog podru ja (u tri tvrdnje), a u ispitanika rije kog i splitskog podru ja samo u po jednoj tvrdnji injenica ato pojedine skupine ispitanika (bilo po obrazovnim programima, godinama studija ili po mjestima studiranja) za neke mogunosti nastavnog rada pokazuju vee slaganje od drugih joa uvijek nije dovoljan pokazatelj komunikacijske pozicije i budue vee u inkovitosti njihova obrazovanja za okolia. Zbog toga i uza sve nu~ne mjere opreza prema tim procjenama ~elimo naglasiti sljedee: rjeaavanje problema razvoja ekoloakih aktivnosti i poveanja kvalitete obrazovanja za okolia posredstvom navedenih nastavnih mogunosti ne bi smjelo biti u jednostavnom zbroju pokazanih rezultata. Bitno je uklju iti sva nastojanja kojima je osnovni cilj doi do odgovora na pitanje poticanja ekoloakih aktivnosti studenata, i to putem svih raspolo~ivih mogunosti. A to zna i da mogunosti nastavnog rada, radi poboljaanja kvalitete obrazovanja za okolia, valja razmotriti znatno aire i u raznim relacijama. Svakako, ocjene aireg kruga buduih odgajatelja, u itelja i nastavnika o svojim aktivnostima u nastavnom radu znatno su kompleksnije od ovoga ato je utvreno naaim istra~ivanjem. Zbog toga temeljitije upoznavanje raznih dimenzija ekoloakih aktivnosti studenata u iteljskih akola i nastavni kih fakulteta podrazumijeva, uz uva~avanje konstatacija ovog istra~ivanja, sustavno prou avanje i istra~ivanje navedenog problema. Faktorska analiza    2 "!#//799<<&>(>>"B$BCD6D8DDDHEJEPEVEEEExFzFHHFILhLRRR:V(>>C4D6D8DDDPD\DhDtDD $If`` p#DDDDDDDDDDDEEE,E:EHEJEVEfEvEEEEEEEFf$IfFf $If`EEEExFzFHHFILLjLNRPRR X$XV[X[l\n\\bbddkk`Ff $If`knnovx $If` $$Ifa$$If` Faktorska analiza pokazuje da je svih 9 estica zasieno jednim faktorom, koji objaanjava 29,71% zajedni ke varijance. Prve 4 eigen vrijednosti iznose 3.37, 1.26, 0.85, 0.78. Tim su faktorom uglavnom zasiene estice koje se odnose na mogunosti nastavnog rada. Iz tablice se mo~e vidjeti da visoko faktorsko zasienje ima estica "Terenska nastava". Niska zasienost ovim faktorom odnosi se na esticu "Rasprava i diskusija o problemima okoliaa". Izra unat je Cronbachov alpha koeficijent unutarnje konzistencije (alpha=0,78) koji pokazuje da je dobiven zadovoljavajue visoki koeficijent unutarnje konzistencije. Taj podatak upuuje na postojanje jednog zajedni kog obilje~ja ekoloako-aktivne pozicije studenata  buduih odgojno-obrazovnih djelatnika koje le~i u osnovi navedenih mogunosti nastavnog rada. U svakom slu aju, rezultate vezane uz skalu komunikacijskih mogunosti nastavnog rada u zaatiti okoliaa treba promatrati s velikim respektom. Tablica 2: Rezultati faktorske analize tvrdnji koje se odnose na poboljaanje kvalitete odgoja i obrazovanja za okolia u u iteljskoj akoli. TVRDNJE FAKTOR 1Terenska nastava0.62Eksperimentiranje problemima okoliaa0.60Simulacije problema okoliaa0.57Didakti ke igre o okoliau0.56Ekskurzije u okoliau0.56Promid~bene akcije o okoliau0.52Rad na projektima0.51Problemska prou avanja okoliaa0.50Rasprave i diskusije o problemima okoliaa0.44 Razlike na skali ukupnih rezultata Analiza svake skale, pa i ove, i njezino dovoenje u vezu sa stupnjem (ne)slaganja pru~a nove mogunosti u upoznavanju obrazovnih potreba studenata i razlika meu njima. S obzirom da je skala stavova prema ekoloakim mogunostima nastavnog rada sadr~avala devet estica s pet stupnjeva intenziteta, teoretski je raspon bodova iznosio: minimalno devet, maksimalno 45. Istra~ivanjem je dobiven razli it raspon. Naime, daljnjom analizom dobiveno je nekoliko statisti ki zna ajnih razlika na ovoj skali. Prva statisti ki zna ajna razlika na navedenoj skali stavova dobivena je izmeu studenata predakolskog odgoja (PO) (t=-2,34;p<0,05). Iz grafi kog prikaza broj 1 vidljivo je da na ovoj skali studenti 2. god. PO (M=39,50) pokazuju viai stupanj slaganja da se predlo~enim mogunostima nastavnog rada mo~e utjecati na poboljaanje kvalitete odgoja i obrazovanja za okolia, nego studenti 1. god (M=38,43). Te razlike nisu izrazito velike, no statisti ki su zna ajne i stoga ih se ne smije zanemariti. Grafikon 1: O ekivanja studenata razredne nastave u poboljaanju kvalitete obrazovanja za okolia  Druga je statisti ki zna ajna razlika dobivena na ovoj skali izmeu studenata razredne nastave (RN) (t=-- 3,06;p<0,05). Kao ato je i o ekivano, njihove vrijednosti (grafikon 2) pokazuju da se skupina studenata 3. god. RN (M=39,17) statisti ki zna ajno viae pozicionira prema pozitivnom kraju ove skale nego li studenti 1. god (M=37,92). Grafikon 2: O ekivanja studenata predakolskog odgoja u poboljaanju kvalitete obrazovanja za okolia  Veu vrijednost svim navedenim mogunostima nastavnog rada, a time i aktivnijoj poziciji studenata u toj nastavi, pridaju studenti starijih godina studija predakolskog odgoja i razredne nastave. Ove razlike najvjerojatnije nisu nastale "same po sebi". Svakako, dublja bi analiza tih nalaza pokazala ime je to uvjetovano. Dakle, nejasno je nastaje li ta razlika, prije ostalog, zbog sna~nijega prijaanjeg iskustva ili zato ato se predvia poveano zna enje onoga ato mo~e i mora u initi akola u kojoj se obrazuju. To stajaliate starijih studenata valja shvatiti i u airim okvirima: u smislu da oni odra~avaju nadu u proairenje zna enja svih navedenih mogunosti nastavnog rada u poboljaanju kvalitete njihova obrazovanja za okolia. Joa je jedna statisti ki zna ajna razlika dobivena na ovoj skali. Pripadnici razli itih mjesta studiranja, uz statisti ku zna ajnost rezultata (F=3,029;p<0,05) pokazuju razli it stupanj slaganja na skali ukupnih rezultata. Razlika je aritmeti kih sredina zna ajna izmeu rezultata skupine ispitanika iz Zagreba (M=39,07) u odnosu na rezultate skupine ispitanika iz Rijeke (M=38,23) i Splita (M=37,83). Vei stupanj slaganja na skali ukupnih rezultata (grafikon 3) pokazuju ispitanici iz najveeg mjesta studiranja (Zagreba). Svakako, rije  je o va~noj pojavi. Meutim, iako je ovo povoljan okvir za njihovu buduu aktivniju poziciju u obrazovanju za okolia, sasvim je vjerojatno da se taj razvoj nee ostvariti tek nekim automatizmom. Uz pokazano postignue, nu~na je i svjesna intervencija i uklju enost mnogih initelja akole (i ne samo akole). Grafikon 3: O ekivanja studenata u poboljaanju kvalitete obrazovanja za okolia (prema mjestu studiranja)  Obilje~je pripadnosti odreenom profilu obrazovanja ni u ovoj skali ne utje e znatnije na odgovore ispitanika. Naime, prava je injenica da su skupine, po kriteriju studijskih programa, relativno homogene na skali ukupnih rezultata o mogunostima nastavnog rada u poveanju kvalitete njihova obrazovanja za okolia. S tim u vezi, naravno ovisno o vrsti odgojno-obrazovne problematike u podru ju okoliaa te o druk ijem shvaanju obveza svih nastavnika u iteljskih akola u tome poslu, o ekujemo daljnje pozitivne promjene i interes svih studenata tih akola za organizaciju nastave o okoliau na navedenim mogunostima nastavnog rada. 4. Suatina rezultata i zaklju ni osvrt Objedinjujui rezultate dobivene analizom odgovora na pitanje nastavnih mogunosti u poboljaanju kvalitete budueg obrazovanja studenata u iteljskih akola za okolia iznosimo sljedee suatinske rezultate i zaklju na razmatranja: - Uz gotovo sve navedene mogunosti nastavnog rada studenti su iskazali visok stupanj slaganja. - Studenti posebno zna enje pridaju terenskoj nastavi, ekskurzijama u okoliau i radu na projektima. - Zanimljivo je da su i didakti ke igre o problemima okoliaa dosta visoko vrednovane. - Neato manje mogunosti, ali joa uvijek visoko vrednovano, studenti vide u simulacijama problema okoliaa. - Najslabije, ato se moglo i o ekivati, odnosi se na "ostale", nedefinirane mogunosti nastavnog rada. Dobiveni rezultati mogli bi nas navesti na sljedee zaklju ke: 1. Ispitanici u ovom uzorku uglavnom procjenjuju izlazak u neposrednu stvarnost kao u inkovitije nastavne mogunosti u odgoju i obrazovanju za okolia, budui da su to u skali tvrdnje koje predstavljaju aktivno i na problem izravno usmjereno suo avanje. Meutim, tvrdnja "Simulacije problema okoliaa" o ito nije toliko ispitanicima jasna u pogledu intencije i cilja aktivnosti, ato je takoer va~an uvjet da bismo govorili o u inkovitim nastavnim mogunostima aktivnog suo avanja s problemima okoliaa. 2. Razlika izmeu starijih i mlaih ispitanika sustavno se pokazuje u veem broju varijabli ovog istra~ivanja, s tim da su stariji (po studiju) ispitanici i ovdje relativno skloniji procjenjivanju poboljaanja svoje aktivnije pozicije u obrazovanju za okolia. Mlaa skupina relativno manje o ekuje od poboljaanja navedenim mogunostima nastavnog rada. Iz ovih rezultata slijedi zaklju ak da s porastom godina studija raste i relativno vee o ekivanje poboljaanja kvalitete obrazovanja za okolia temeljeno na navedenim mogunostima nastavnog rada, i obratno, ato je ni~a godina studija, to je razmjerno manje o ekivanje. 3. Primijeene zna ajne razlike izmeu razli itih skupina ispitanika upuuju na zaklju ak da sve skupine nemaju podjednako vienje vrijednosti mogunosti nastavnog rada u procesu obrazovanja za okolia. Taj problem ostaje otvorenim za nova istra~ivanja i analizu. 4. Dobivene zna ajne razlike na pojedinim mogunostima s obzirom na obilje~ja ispitanika (obrazovni program, godine studija, mjesto studija), mogu imati va~ne konotacije kako za opu organizaciju obrazovanja za okolia tako i za specifi nu organizaciju obrazovanja za okolia. S tim u vezi mo~e se postaviti pitanje za neku od rasprava: jesu li utvrene statisti ki zna ajne razlike izmeu skupina ispitanika na procjenjivanim mogunostima nastavnog rada uistinu bitne za poboljaanje kvalitete obrazovanja za okolia. Na kraju zaklju imo sljedeim: temeljitije sagledavanje ove problematike nu~no je potrebno povezati, uz ostalo, s analiziranim vrijednostima, ciljevima i sadr~ajima obrazovanja za okolia. To bi moglo biti plodno tlo za prihvaanje rasprave za promialjanje obrazovanja buduih odgajatelja, u itelja i nastavnika za okolia. Literatura: Bognar, A. B. (1999.). Fizi ko-geografske zna ajke Republike Hrvatske. U: Hrvatska i odr~ivi razvitak (str. 13 - 35). Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove. Bratani, M. (2000.). Nova paradigma izobrazbe u itelja. U: Didakti nio in metodi nio vidiki nadaljnjega razvoja izobra~evanja (str. 252 - 258). Maribor: Pedagoaka fakulteta. Knoll, J. (2000.). Razvoj kvalitete u obrazovanju odraslih i visokim u iliatima. U: Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi (str. 59 - 68). Zagreb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata. Matas, M. (2001.). Geografski pristup okoliau. Petrinja: Visoka u iteljska akola. Michelsen, G. (2000.). Od ekoloakog obrazovanja okoline do obrazovanja za odr~ivi razvoj. U: Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi (str. 145 - 151). Zagreb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata. Mu~i, V. (2000.). Zna ajke u itelja - uspjeanog pripravitelja odgojno-obrazovnog procesa budunosti. U : Didakti nio in metodi nio vidiki nadaljnjega razvoja izobra~evanja (str. 233 - 238). Maribor: Pedagoaka fakulteta. Rauch, F. (1992). Umwelterziehung an Osterreichischen oberstufenschulen. Graz: Hochschulerschaft an der TU Graz GmbH. Suai, G. (1999.). Upoznavanje i vrednovanje prirodne baatine. U: Hrvatska i odr~ivi razvitak (str. 35 - 47). Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove. `oli, M. E. (1999.). Prirodna baatina nezaobilazan temelj odgoja i obrazovanja. U: Hrvatska i odr~ivi razvitak (str. 47 - 53). Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove. Thonhauser, J. (1993.). Umwelterziehung in Osterreich. Innsbruck: Studien Verlag. Uzelac, V. Miloti, B. (1999.). Ekoloake sastavnice u programima buduih u itelja/nastavnika. U: Nastavnik - imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju (str. 530 - 540). Uzelac, V. (1999.). Ekologija temeljena na pedagogijskim pristupima i problemi odgoja predakolske djece za okolia. U: Ekologija - Korak bli~e djetetu (str. 16 - 32). Rijeka: Adami. Maribor: Pedagoaka fakulteta. Dr. sc. Vinka Uzelac, full professor Dr. sc. Aleksandra Pej i, associated professor Teacher's School of Professional Higher Education, University of Rijeka Rijeka Croatia ENVIRONMENTAL EDUCATION AS A PRE-SERVICE COURSE PRIMARY AND PRE-SCHOOL TEACHERS SUMMARY The paper presents a part of the research results done in the year 2001. on a representative sample which included two groups of examinees: students of pre-school education and students of primary-school education of four university centres in the Republic of Croatia ( Zagreb, Rijeka, Osijek i Split). The expectations of certain groups of examinees towards the contributions of the relevant educational procedures are being analysed, that is how the examinees evaluate the efficiency of certain educational procedures in improvement of the environmental education quality. Several tendencies of teaching work showed to be increasingly important in organizing environmental education today and in the future. Expectations are emphasised on field teaching, excursions and work on projects. From the aspect of more complex statistical procedures there has been some unevenness which is emphasised by higher degree of agreement with the offered options of teaching work in environmental education between older students and students of big university centres, and younger students of smaller university centres. In any case, high accordance of the students in assessment of expected efficiency of the offered educational procedures in the field of environmental education opens new possibilities for educational influences during education, because in them there has been a differentiation of wanted and expected rich structure of teaching work. Based on examined attitudes and opinions of the students, we can, with more or less probability, predict more active position of the students in future environmental education, which includes higher quality environmental education. General conclusion is: there is a reason to be optimistic about the development of the environmental education of future pre-school teachers and primary-school teachers at least concerning the students point of view. Key words: future pre-school teachers and primary-school teachers, environmental education, efficiency of the environmental education, educational procedures, forms and methods of work. / Istra~ivanje je provedeno u okviru projekta Obrazovanje studenata nastavni kih fakulteta za okolia koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske  The research has been done within project  Education of Students of Teaching Colleges for Environment  approved by the Ministery of Science and Technology of the Republic of Croatia. PAGE 9 PAGE \# "'Page: '#' '" Zaato su ovdje to kice  x\prtvz04PpjRV(4JZ04DFfjh X0JU h X>*CJ h XCJjRh X5CJUj.h X5CJU h X5CJjh XCJU h X56 h X6h X h X5@چ $$Ifa$$Iflkd$$Ifl0804 la0: $$Ifa$$Iflkd $$Ifl0804 la:<t~ $$Ifa$$Iflkd $$Ifl0804 la~ $$Ifa$$Iflkd $$Ifl0804 la $$Ifa$$Iflkd6 $$Ifl0804 la0: $$Ifa$$Iflkd $$Ifl0804 la:<`j $$Ifa$$IflkdZ $$Ifl0804 lajl $$Ifa$$Iflkd $$Ifl0804 la  $$Ifa$$Iflkd~ $$Ifl0804 la^FH(*prtx`lkd$$Ifl0804 lax24֡ء©Pج. `VV(xnhp~02$a$$a$` ^` & Fgd X24DFtdf|~h]h&`d`^fhtvxz| h X5 h X0Jjh XUh Xh X0JmHnHu h X0Jjh X0JU 60PP&P P<0. A!"#$%^$$If!v h52525252525252525 25 25 2#v 2:V l05 24,kd$$Ifl * \ $V"222222222220,,,,4 la$$If!v h52525252525252525 25 25 2#v 2:V l05 24,kd$$Ifl * \ $V"222222222220,,,,4 la$$If!v h52525252525252525 25 25 2#v 2:V l05 24,kd$$Ifl * \ $V"222222222220,,,,4 la$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854$$If!vh585#v8#v:V l05854D D&#  &WordMicrosoft Word  M"System 0-@Times New RomanLSwUSw0- &P-- $OO--&&P-- $OO--&&P-- $OO--&&P-- $OO--&--1V--1V@"Arialw@ LSwUSw0-2V.2 2V MGOD. STUD~--*'$**.-'--*--)@"Arialw@ )LSwUSw0- . 2 M2.+J-'--p>--p>- >. 2 >M1.+J-'&e&f- f.2 fMMe0 .+Jf.2 fMan .4f.2 4fMSK''.wf.2 wfMAL' .f.2 fMA6' .-f. 2 fMA6'.-'--R5--R5- 7.2 7M39,6.+J-'--?R-->R- .2 M39,4.+J-'--R--R- .2 M39,2.+J-'--Rp--Rp- r.2 rM39,0.+J-'--vR*--uR*- ,.2 ,M38,8.+J-'--5R--3R- .2 M38,6.+J-'--R--R- .2 M38,4.+J-'--RO--RO- Q.2 QM38,2.+J-'&MO[Y-- $ZXMOMXZX--&&MO[Y-- $MOZOZXMO--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&MI[W-- $ZVMIMVZV--&&MI[W-- $MIZIZVMI--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&& -- $ --&& -- $  --&&LZ-- $LYLL--&&LZ-- $LYYL--&&ZT-- $ZTZ--&&ZT-- $ZTTZT--&&W--%Z--&&Q--%T--&&WQX--%TZT--&&WQ_--%ZT[--&& -- $   --&& -- $   --&& -- $  --&& --%   --&&WX-- $WWW--&&WJ-- $WIWW--&&WJ-- $WIIW--&&TM--%WWIIW--&&WQ_--%Z[T--&&W--%Z--&-#D&#  &WordMicrosoft Word  M"System 0-@Times New RomanLSwUSw0- &P-- $OO--&&P-- $OO--&&P-- $OO--&&P-- $OO--&--1V--1V@"Arialw@ LSwUSw0-2V.2 2V MGOD. STUD~--*'$**.-'--*--)@"Arialw@ )LSwUSw0- . 2 M3.+J-'--p>--p>- >. 2 >M1.+J-'&e&f- f.2 fMMe0 .+Jf.2 fMan .4f.2 4fMSK''.wf.2 wfMAL' .f.2 fMA6' .-f. 2 fMA6'.-'--R5--R5- 7.2 7M39,4.+J-'--R--R- .2 M39,2.+J-'--RY--RY- [.2 [M39,0.+J-'--<R--:R- .2 M38,8.+J-'--R--R- .2 M38,6.+J-'--eR--cR- .2 M38,4.+J-'--R--R- .2 M38,2.+J-'--RA--RA- C.2 CM38,0.+J-'--R--R- .2 M37,8.+J-'--RO--RO- Q.2 QM37,6.+J-'&MO[Y-- $ZXMOMXZX--&&MO[Y-- $MOZOZXMO--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&Mx[-- $ZMxMZ--&&Mx[-- $MxZxZMx--&&M [-- $ZM MZ--&&M [-- $M Z ZM --&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M3[A-- $Z@M3M@Z@--&&M3[A-- $M3Z3Z@M3--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[[j-- $ZiM[MiZi--&&M[[j-- $M[Z[ZiM[--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&&M[-- $ZMMZ--&&M[-- $MZZM--&& -- $ --&& -- $  --&&LZ-- $LYLL--&&LZ-- $LYYL--&&ZT-- $ZTZ--&&ZT-- $ZTTZT--&&W--%Z--&&Q--%T--&&WQX--%TZT--&&WQ_--%ZT[--&& -- $   --&& -- $   --&& -- $  --&& --%   --&&WX-- $WWW--&&WJ-- $WIWW--&&WJ-- $WIIW--&&TM--%WWIIW--&&WQ_--%Z[T--&&W--%Z--&-@ D%C.. |   %   . "-- $--- $--- $--- $-.."ArialG-Courier New- - !MJESTOvM.."ArialG--- !SplitR| !OsijekR& !ZagrebR !RijekaR--."ArialG- ! Mean SKALA6AB(-!39,22!39,0?2!38,8e2!38,62!38,42!38,22!38,02!37,8!2!37,6A2-- $NKK--- $KNN--- $N:K7K:--- $K7N7N:--- $N`K]K`--- $K]N]N`--- $NKK--- $KNN--- $NKK--- $KNN--- $NKK--- $KNN--- $NKK--- $KNN--- $NKK--- $KNN--- $NCK@KC--- $K@N@NC--- $DAA--- $DDA--- $4D7A4A--- $4D7D7A--- $DAA--- $DDA--- $DAA--- $DDA--- $ANNA--- $NA- "-%NAA- "-%A- "-%N- "-%NNA--- $gAggA--- $gAg--- $gAA- "-%gAgAgAgA--- $AsA--- $sUsA--- $AUsUA- "-%AsUsUAAA--- $A+A--- $++A--- $A+A- "-%A++AAA--- $tAttA--- $ttA--- $tAA- "-%tAtAtAtA- "-%NAN- "-%NAA--'Z@Z Normal $5$7$8$9DH$`a$CJ_HmHsHtHJ@J Heading 1$@&`5mHnHuL@L Heading 2$@&`5B*CJphDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4 @4 Footer  p#.)@. Page Number>'@> Comment ReferenceCJ8@"8  Comment TextCJ:@2:  Footnote TextCJ@&@A@ Footnote ReferenceH*2P@R2 Body Text 2 U]floHAJDI MATIJEVIAfHM14f!Gt{jl rs:;ab}S"(.4:@FLRWX^elsz<=r s ""5"'%(%M%(())6*7*_*n-o-D.E.11t3u33I5J5C7D77777777777 8%8&8B8G8H8b8g8h8}888888888888 999979+;,;==~===>>@?A?B?D?!B"BsEtEEEEZH\HHiII0JJJ\K_KKMMPPQQSSXTYTZTfTUUVVWXYYDZZ?[\\\\<\x\\\\\ ]!]"]*]+][^k_B`addMeNeeeffffffffff000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0 M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90pM90\G&+@M90M90M90xtuvwxyz{|}~:f !4!GGMef !FGstz{il qs9;`c|}RT!%'+-1379=?CEIKOQSV\^`dgknruy|;>q t ""4"6"&%)%L%N%(())5*8*^*_*m-p-C.F.11s3v333H5K5B7D777777777778 8$8&8A8B8F8H8a8b8f8h8|8}888888888888888 9 9996989*;-;==}==>>??E? B#BrEuEEEYH]HHHhIjIII/J1JJJJJ[K`KKKMMPP QQSSWTZTeTfTUUUUVVVVWWXXYYYYCZDZZZ>[?[\\;\H\w\x\\\\\\\]"])]+]Z^[^j_k_A`B`aaddLeNeOeefffffffffGs779ZTfTTUUUVVXYtYY{ZZZ?[NefffffGMNefffUzelac`g;Y#-@0.`g;Y X"(.4:@FLRWX^elsz'%3I577777777 8%8&8B8G8H8b8g8h8}888888888888 999+;!BsEHQ"]MeNefffi0@HP DeskJet 930C/932C/935CLPT1:winspoolHP DeskJet 930C/932C/935CHP DeskJet 930C/932C/935CXC 4d,,ADINU"4$ $$$$HP DeskJet 930C/932C/935CXC 4d,,ADINU"4$ $$$$GG ;GGX"'3fPPPBPDPLPVP~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"h;Befʊ&HJwf <0V30V3#xxr4ee@H(? X Sedma cjelinaV.U.Uzelac Oh+'0  4 @ L Xdlt|Sedma cjelinaoedmV.U. cj.U..U.NormaljUzelacj11lMicrosoft Word 10.0@ha@E@Rv]@x i0V՜.+,0 hp  E.F.j3eA Sedma cjelina TitleSedma cjelina  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F3iData _1Table<WordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q