ࡱ> 5@-bjbj22 rOXX{w  n\.|n%8m$o$o$o$o$o$o$$&RD)^$$t%###m$#m$#### p Q#m$%0%#)#X)#nn)#p#$$nnd#nn UDK: 372.32 Pregledni lanak Primljeno: 8. 7. 2003. PRISTUPI I TENDENCIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLI`: POSEBAN OSVRT NA U ITELJE  Dr. sc. Vinka Uzelac, red. prof. Dr. sc. Aleksandra Pej i, izv. prof. Visoka u iteljska akola Sveu iliata u Rijeci Sa~etak Uvid u opa svjetska kretanja, pristupe i tendencije u odgoju i obrazovanju za okolia ima odlu ujuu va~nost u razmatranjima obrazovanja u itelja za okolia kao jednog od primarnih initelja u razvitku ekoloake svijesti djece/u enika. U radu se raspravlja o koncepcijama odgoja i obrazovanja za okolia, koje mogu ii ususret rjeaavanju problema okliaa i njegova odr~iva razvitka. Nastoji se doznati kakvo se zna enje pridaje pojedinim elementima odgoja i obrazovanja za okolia: cjelo~ivotnom obrazovanju za oklia, problemu interdisciplinarnosti odgoja i obrazovanja za okolia, problemu multikulturalnosti kao elementu odgoja i obrazvanja za okolia i sl. Pritom se nastoji pokazati ravnote~a meu njima, ali i odreeno distanciranje. Klju ne rije i: cjelo~ivotno u enje za okolia, interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju za okolia, obrazovanje u itelja za okolia. 1. Uvod Zaatita i razvitak okoliaa kao razvojni koncept, odnosno kao koncept odr~ivog razvitka, ima dva temeljna razdoblja. Prvo je od Stocholmske konferencije o zaatiti okoliaa (1972.), a drugo od konferencije u Rio de Janeiru (1992.). Oba su imala znatnu va~nost u oblikovanju druatvenih glediata o problematici okoliaa. Akcije su se zaredale u mnogobrojnim strukama - meu politi arima, javnim djelatnicima, stru njacima raznih razina, meu znanstvenicima. U tridesetak godina razvijene su nOve znanstvene discipline. Objavljene su mnogobrojne popularne publikacije, izvanredno va~ne za osvjeaivanje ekoloakog oblika ovjekovih djelatnosti (Stare, 2003, 341). Gotovo svima koji su se pozabavili problemom razvoja i okoliaa redovito se namee problem razvitka ekoloake svijesti. Od pitanja koja se ovdje mogu postaviti najva~nije je, ini se, ono o ulozi odgoja i obrazovanja u razvitku ekoloake svijesti. Problemi izviru kada se u raspravu o odgoju i obrazovanju uvede cilj zaatite i razvitka okoliaa. odnosno odr~ivog razvitka. U raspravama o teorijskoj, koncepcijskoj i prakti noj utemeljenosti odr~i vog razvitka u odgoju i obrazovanju moramo se zapitati je li dosad neato i u injeno, a ako jest, kako se to objaanjava. Odgovarajui na to pitanje, podsjetit emo se ukratko Deklaracije iz Rija. Budui da je rije  prete~no o zauzimanju za veu orijentaciju prema Agendi 21, dokumentu iz 1992. godine, donesenom na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliau i razvitku, lako je uo ljivo da je Deklaracija iz Rija, uz ostalo, identificirala odgoj i obrazovanje, pou avanje i javnu osvijeatenost kao klju ne elemente. Odgoj i obrazovanje za okolia trebali bi pomoi i bogatima i siromaanima nai izlaz iz postojee, vee ili neato manje, katastrofalne ekoloake situacije i pripremiti se za aktivno sudjelovanje u svojoj zajednici. Odgoj i obrazovanje za okolia trebali bi biti dostupni ljudima svih dobi. Naime, danas se od zemalja cijeloga svijeta o ekuje da svim svojim graanima osiguraju prava na odgoj i obrazovanje za okolia. Odgoj i obrazovanje djece/u enika i njihovih odgajatelja/u itelja/nastavnika najbolje je ulaganje nekoga druatva, dakako, i naaega, u nastojanjima oko razvitka ekoloake svijesti i kulture. Iz toga proizlazi da je razvojni koncept zaatite i razvitka okoliaa splet mnogih elemenata i initelja koji, ja e ili slabije, izravno ili neizravno medusobno i viaestruko utje u jedni na druge. U ~ariatu problema odr~ivoga razvitka okoliaa je promialjanje temeljnih ciljeva odgoja i obrazovanja - razvitak ekoloake svijesti. U tome kontekstu okolia postaje sve zanimljiviji odgojno-obrazovni fenomen. O tome svjedo i suvremena literatura, uglavnom europskih i ameri kih autora koji su prepoznali to podru je i nastoje ga usustaviti, istra~ivati i znanstveno utemeljiti. Zapravo, cjelo~ivotno u enje za okolia i njegov odr~ivi razvitak postaje najrasprostranjenija svjet ska tendencija. `kole su u tome zadobile glavnu ulogu i zna enje. I U Hrvatskoj se tome podru ju odgoja i obrazovanja pridaje znatno manja pozornost i druatveno zna enje, ato izravno ukazuje na odreene propuste u kojima va~nu ulogu, uz ostale, imaju akole (Uzelac, 2002.). Zaboravlja se pritom ono ato je Europa otkrila, posebice po etkom 90-ih - goleme prednosti akola, odnosno sve ono ato je mogue dobiti za okolia odgojem i obrazovanjem u akoli i izvan akole (`oljan, 2003., /43). Takvome stanju pridonosi nezainteresiranost pedagoga i pedagoakih disciplina za istra~ivanje i upoznavanje te problematike (Uzelac i Krstovi, 2003.) pa to podru je ostaje zanemareno i marginalizirano. Pedagozi, i ne samo oni, upozorili su na rastuu va~nost uloge u itelja u procesu odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvitak. Osnovna nakana ovoga rada jest ukazati na ope naznake promoviranja odgoja i obrazovanja za okolia/odr~ivi razvitak. odnosno prikazati globalne pristupe i tendencije u odgoju i obrazovanju za okolia/odr~ivi razvoj, posebice s aspekta obrazovanja u itelja. 2. Globalne naznake promoviranja odgoja i obrazovanja za okolia Suvremeni svijet, i razvijene i siromaane zemlje, ima problema s prakti nom provedbom odgoja i obrazovanja za okolia. Glediate prema kojemu je temeljna odgovornost Z.a razvitak i odr~ivost okoliaa vezana uz akolu, uz profesiju u itelja, odnosno uz problem njihove stru nosti i u inkovitosti u odgoju i obrazovanju, za po etak se ~eli izavojiti iz klju nih dokumenata, a odnosi se na globalne pristupe i tendencije u odgoju i obrazova nju za okolia djece/u enika. Naime, u suvremenom druatvu pedagozi, u itelji, zakonodavci i svi koji se bave procesima odgoja i obrazovanja zajedni ki su suo eni s velikom odgovornoau slu~enja druatvu u provoenju promjena potrebnih za utvrivanje putova prema odr~ivom razvitku (Michelsen, 2000.). Drugim rije ima, doalo je doba u kojemu bi trebalo osigurati provedivost koncepcije odgoja i obrazovanja za odr~ivi razvitak (u najairem smislu), o njemu raspravljati i uklju iti ga u odreene znanstvene i koncepcijske okvire na temelju kojih bi se trebala zasnivati postojea i budua odgojno-obrazovna politika (Education for Sustainbility-Introducion, 2001.: United Nation: Econommic and Social Council, Education and public awareness for sustainable development - Report of Secretary General, 2002.). Valja napomenuti da se naj eae spominjana definicija odr~ivog razvitka, kako to ka~e Rogi, svodi na tvrdnju da je to "razvitak koji omoguuje zadovoljiti potrebe postojeih naraataja bez ugro~avanja izgleda buduih naraataja na primjereno zadovoljavanje njihovih potreba" (Rogi, 2003., 362). U svakodnevnoj je uporabi viae definicija odr~ivog razvitka. Ne kanimo iznositi njihove meusobne razlike, ve na temelju navedene definicije ukazati na neke odgojno-obrazovne implikacije. Prva implikacija na koju je va~no upozoriti svodi se na to da su odgoj i obrazovanje "klju ni za promoviranje odr~ivog razvitka". Takva implikacija ima ponajprije smisla samo onoliko koliko su va~na pitanja: kako mo~emo bolje shvatiti kompleksnost svijeta oko sebe? Kako su povezani problemi naaega svijeta i ato nam to govori o njihovom rjeaavanju? Kakav svijet ~elimo u budunosti unutar granica svih ~ivotno odr~ivih sustava naaega planeta? Kako mo~emo uskladiti zahtjeve ekonomskog razvitka, druatva i odgoja, odnosno obrazovanja za okolia? Druk ije re eno, navedena implikacija ima smisla samo onoliko koliko je pravovaljana pretpostavka da su odgoj i obrazovanje za okolia sredstva u donoaenju promjena koje su nu~ne u postizanju odr~ivog razvitka (Lay, 2003., 328). Druga implikacija upuuje da se, poatujui potrebe sadaanjih i buduih naraataja, okrenemo problemu obrazovanja u itelja za okolia. Oni sadaanjim i buduim naraatajima "potpisuju dopusnice" za odr~ivi razvitak, kakvu je opisao Rogi (2003., 365). Naime, time se osna~uje va~nost i ulogu u itelja kao aktualnih druatvenih i odgojnoobrazovnih sudionika. U itelji postaju vitalni initelji procesa odgoja i obrazovanja djece/u enika za okolia i njihovu obrazovanju mora biti posveena osobita pozornost. Glede toga su dojmljivi mnogobrojni Unescovi dokumenti. Primjerice, va~no je istaknuti da je Unesco joa 1994. godine u razli itim regijama svijeta zapo eo svoj novi program - projekt profesionalnog obrazovanja u itelja pod nazivom "Obrazovanje za odr~ivu budunost". Projekt Pou avanje i u enje za odr~ivu budunost jedan je od nekoliko programa iniciranih od organizacije UNESCO (United Nation: United Nations Educational, Scientijic and Cultural Organization (UNESCO). New Role of Education). Obrazovanje u itelja za okolia slo~en je sustav s obilje~jima stalnih promjena i razvitka ijemu se prou avanju mo~e prii s razli itih glediata i razli itim pristupirna: najprije kao novom podru ju obrazovanja, zatim kao podru ju najrazli itijih interdisciplinarnih veza, kao podru ju obrazovanja s nizom novih oblika formalne i neformalne komunikacije, kao zahvalnom podru ju iskazivanja i prepletanja razli itih stilova u enja i kreativnosti ili kao podru ju oblikovanja i razvitka novih smjernica ekoloakog ponaaanja mladih i njihovih u itelja (Kuckartz. 1997.). Navedene implikacije dopuataju ponuditi pregled vjerojatnih i vidljivih elemenata i koncepata koji e, o ito, manje ili viae. pobuditi sumnju u viziju obrazovanja u itelja za okolia. Sukladno tomu. nova vizija obrazovanja u itelja za okolia, koja zaslu~uje priznanje, promovira viae klju nih elemenata. ini se da su najva~niji: (A) koncept cjelo~ivotnog u enja, (B) interdisciplinarni pristup te (C) multikulturana glediata. (A) Koncept cjelo~ivotnog u enja. O obilje~jima cjelo~ivotnog u enja napisana je opairna literatura, dakako, raznolike kakvoe. Nema potrebe tomu ato dodavati u okviru ovoga kratkoga rada. Va~no je tek upozoriti da je cjelo~ivotno u enje prihvaeno u cijelome svijetu. Iako iz poneato druk ije perspektive, teorijska i koncepcijska glediata cjel6~ivotnog u enja prili no su jasno artikulirana unutar odgoja i obrazovanja za okolia. Rije  je o procesu koji po inje od najmlae dobi i nastavlja se tijekom ~ivota - u enje o okoliau u svim ~ivotnim razdobljima. Istodobno taj koncept daje va~nost u enju o okoliau na razli itim mjestima - u obitelji, odgojno-obrazovnim ustanovama, na radnom mjestu, na mjestima dru~enja i rekreacije i sl. Koncept cjelo~ivotnog u enja o okoliau uklju uje formalne i neformalne mogunosti u enja, odnosno ukida monopol formalnih odgojno-obrazovnih ustanova. Osim toga, konceptom cjelo~ivotnog u enja ostvaruje se pravo svih na odgoj i obrazovanje za. okolia, uklju ujui pravo na izbor sadr~aja, oblika, metoda rada i sl. Nadalje, koncept cjelo~ivotnog u enja omoguuje bolju povezanost izmeu mnogobrojnih sektora nekog druatva, od znanstvenog i prosvjetnog do gospodarskog, druatvenog i kulturnog sektora (Lemke, 2000.; Memorandum o cjelo~ivotnom u enju, Bruxelles; Pastuovi, 2001.; Pastuovi, 2002.). Kada se daljnje osmialjavanje cjelo~ivotnog u enja za okolia promatra u svezi s procesom obrazovanja u itelja za okolia, nije teako prihvatiti hipotezu da definicije odr~ivog razvitka druatveno-pedagoaki funkcioniraju i kao vizije i kao odrednice. Naime, vizije i odrednice odgoja i obrazovanja za okolia moraju imati svoja uporiata. Dakle, poafijedisu smjernice za razvitak obrazovanja u itelja za okolia, poput promoviranja novih vrijednosti okoliaa; poativanja neovisnosti, ljudskih prava, bioraznolikosti; poativanja jednakosti i osnovnih ljudskih potreba u smislu multikulturanog svjetonazora; inovacija u u enju i pou avanju o okoliau; novih metoda pou avanja i u enja o okoliau; multimedijskog pristupa odgoju i obrazovanju za okolia; pribli~avanja obrazovanja za okolia mjestu stanovanja i rada te promialjanje uloge vodstva i savjetovanja u obrazovanju za okolia i tsl. (Hof, 2000.; Kirn, 2000.). (B) lnterdisciplinarnost obrazovanja za okolia. Obrise interdisciplinarnosti odreuje niz teoretskih i koncepcijskih polaziata. Iako se pojam interdisciplinarnosti u procesu obrazovanja u itelja za okolia ne ini posebnim, naglasak je na oblikovanju razumijevanja meuovisnosti i meuutjecaja ljudi i okoliaa (Uzelac i Pej i, 2003.). Ipak, taj pojam i dalje podrazumijeva mnoatvo otvorenih pitanja. O emu je, zapravo, rije ? Interdisciplinarnost obrazovanja za okolia neodvojiva je ponajprije od problema uklju ivanja mnogih znanosti. U osnovi se mogu razlikovati dvije glavne smjernice s pomou kojih se smjera odrediti njihovo djelovanje na airoj razini odr~ivosti. Posve je o ito da okolia razmatraju prirodne znanosti (biologija i geologija), druatvene znanosti (ekonomijaa, antropologija, zemljopis i povijest), humanisti ke znanosti (filozofija, likovne umjetnosti, etika i knji~evnost) i dr. (UNESCO: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, 2002. Teaching and Learning of Sustainable Future - A Multimedia teacher Education Programme...). Dakako, granice meu njima nisu uvijek sasvim jasne. Budui da se u osnovi djelovanja tih znanosti nalazi tzv. odgojno-obrazovni fenomen, zanimljivo je to ato pojam interdisciplinarnosti treba rjeaavati kroz primjerenu odgojno-obrazovnu politiku. Ona pak podrazumijeva pronala~enje prikladnog rjeaenja izmeu ulaza interdisciplinarnosti o okoliau u odgojno-obrazovni sustav i rezultata ~eljenog izlaza iz toga sustava. Naime, promatra li se u procesima odgoja i obrazovanja za okolia, interdisciplinarnost zadr~ava primarnost funkcije u tim procesima, iji je cilj oblikovanje ato kvalitetnije ekoloake svijesti (Uzelac, 2002.). To nesumnjivo podrazumijeva da e se postojei odgojno-obrazovni standardi morati nu~no mijenjati da bi prihvatili pojedine zamisli o interdisciplinarnosti odgoja i obrazovanja za okolia. Integracija pitanja okoliaa u neke od projekata i predmeta/kolegija u obrazovanju u itelja postaje novi svjetski trend (Michelsen, 2000.). Obrazovanje u itelja za okolia! odr~ivi razvitak dobiva novu dimenziju. To obrazovanje nije neplanska aktivnosti. Rije  je o izazovu, ali i o mjeri pomaka obrazovanja u itelja u pojedinoj zemlji, koja se odvija po odreenom planu i programu, a sam okolia se do~ivljava kao bogata riznica sadr~aja njihovog obrazovanja. Posve je razlo~no zapitati se: mo~e li se u institucijama kakve su nastavni ke akole i viae od toga? Zacijelo je intencija interdisciplinarnosti najzornije prisutna u Unescovom programu profesionalnog usavraavanja - obrazovanja u itelja. Program se sastoji od 25 modula, odnosno od stotinjak sati visokovrjednovanih interdisciplinarnih aktivnosti. U pozadini toga programa le~e didakti ko-metodi ka nastojanja da se omogui vei razvitak prakti nih vjeatina za integriran je tema o okoliau u akolske kurikulume te da se razvija sposobnost uporabe metoda pou avanja koje su Iiajprimjerenije aktivnom stjecanju znanja i razvitku vjeatina (UNESCO: United Nations Educational, Scientific and Cu/tural Organization, 2002. Teaching and Leaming for Sustainable Future - A Multimedia teacher Education Programme...). (C) Multikulturaine perspektive. Dometi i postignua svjetske literature s glediata multikulturalne perspektive viae su nego o iti. Sve su vee i slo~enije zadae koje se postavljaju pred odgoj i obrazovanje, izmedu ostalog poativanje kulturnih razli itosti i razli itih kulturoloakih glediata. I ovdje se pitanje usmjerava na sve istaknutiju meuovisnost odgoja/obrazovanja i pristupa okoliau. U uvjetima sve vee ugro~enosti okoliaa, odnosno ovjekova opstanka i ~ivota, pred odgoj i obrazovanje se postavljaju nove zadae u odnosu na prijaanje razdoblje. Cijeli se problem okoliaa dodatno problematizira. Sve je istaknutije zna enje poativanja kulturnih razli itosti i razli itih kulturoloakih glediata. Na tragu toga problema Unescov Projekt isti e multikulturalnost kao jedan od glavnih elemenata koje odgoj i obrazovanje za okolia mora poativati. To se s jedne strane svodi na pokuaaje osvjetljivanja cilja obrazovanja, kako s glediata pojedinaca u cijelom svijetu, tako i s glediata cjelokupnog druatva. S druge strane to zahtijeva prikladne sadr~aje, obrazovne materijale i sl., koji e odra~avati razli ita kulturna glediata i pristUpe pojmu okoliaa (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. New Role of Education...). . U svezi s tim treba istaknuti da obrazovni programi u itelja (sadaanjih i buduih) moraju proizii iz stvarnih iskustava ljudi i njihovih zajednica i okoliaa. Mo~e se o ekivati da e u itelji iz razli itih kulturnih krugova zauzeti viae mjesta nego dosad. Treba im omoguiti obrazovanje i mogunosti ulaska te bavljenja ekoloakim i znanstvenim karijerama (United Natio1ZS Educational, Scientific and Cultural Organization. New Role of Education...). To prije ato u itelji u strukturi dosadaanjeg obrazovanja teako prepoznaju vrijednosti svojih napora i mogunost uklju ivanja u proces rjeaavanja problema okoliaa. U prakti nom smislu to bi se trebalo o itovati bogatom raznovrsnoau pojedinih druatava, ali i druatva u cjelini. . Mislimo stoga da sva otvaranja prema trendu odr~iva razvitka u podru ju obrazovanja u itelja za okolia ozna uju, uz ostalo, i in snoaljivosti. Nije dvojbeno je li to potrebno, ve kako to ostvariti. Dakako, mogue je da je posrijedi viae scenarija. Za koji e se scenarij pojedina dr~ava opredijeliti da bi ato br~e posn   V X   b f   < @ `d  $Npt ln8x:ɺhfhv]h OJQJ^J h6]hv]h 6] hv]hhC"h5hC"h 5hh 5\jhf0J5U\hv]h 5\ h5\ hv]h <>ln  X   $d1$7$8$H$`a$gdw$d1$7$8$H$`a$gdw$ d1$7$8$H$a$gd$d1$7$8$H$`a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$$ kd1$7$8$H$a$ *-jlnpr$Kd1$7$8$H$`Ka$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$1$7$8$H$$$d1$7$8$H$`$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ "J"##$T$$$%''((((f)h)))4+T+X,h,l,~,,,X///~0333"6J68999,:>:b<<CDEEFHJěěhC"h 5hv]h OJQJ^Jhv]h 6]hv]h >*hv]h OJQJ^Jh~ah 5\ h~a6]hv]h~a6]h~a hv]h~a h~ah~a hv]hf hfhf hv]h hf4R"$(,//~03333wwia1$7$8$H$ $d1$7$8$H$a$$ dV1$7$8$H$` a$ $d 1$7$8$H$a$$)d1$7$8$H$`)a$$)d1$7$8$H$`)a$gd~a$.d1$7$8$H$`.a$gd~a$3d1$7$8$H$`3a$gd~a$Fd1$7$8$H$`Fa$gd~a 3333>:>DHKLPSSS|jj$)d1$7$8$H$`)a$$d1$7$8$H$a$gdF$<d1$7$8$H$`<a$$$d1$7$8$H$`$a$$3d1$7$8$H$`3a$$Ad1$7$8$H$`Aa$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ JK&PDFԫfvLPxz|ZhN(h 5\h.}hC"5\h.}h.}5\U h.}6] h.}5\h.}h.}h 5\hv]h 6]hv]h OJQJ^J hv]h hv]h.}6] hv]h.} h.}h.}7 ttlx}D|Ƈ|>@B~m[[$d1$7$8$H$`a$$d1$7$8$H$a$gd.}$  8d1$7$8$H$`8a$$ Yd1$7$8$H$a$gd.}$)d1$7$8$H$`)a$$3d1$7$8$H$`3a$$<d1$7$8$H$`<a$$Fd1$7$8$H$`Fa$ $d1$7$8$H$a$ tigla ekoloako-kuturoloaki razvitak? Koji su nu~ni odnosi meu klju nim initeljima ekoloako-kulturoloakog razvoja? Koji su njihovi interesi i ciljevi i sl.? UNESCO i meunarodna zajednica smatraju da odr~ivi razvitak nije toliko udaljen i apstraktan ako o njemu razmialjamo kao o procesu u enja o tome kako razmialjati i djelovati u budunosti po evai sada. Meutim, implikacijama pripremanja buduih u itelja i onih koji ve djeluju i rade u akolama i unutar svoje profesije, joa uvijek nije posveena ozbiljna pozornost u pou avanju osnovnih na ela obrazovanja za odr~ivos!. Prema dostupnim podacima, do kraja 2003. godine za potrebe obrazovanja u svijetu bit e nu~no pripremiti i obrazovati oko 3,3 milijuna u itelja (Unesco, 2002.). Unutar te razmjerno mnogobrojne skupine u itelja va~no je stvarati veze izmeu obrazovanja u itelja i ekoloake pismenosti njihovih u enika, ato je klju ni korak naprijed u smjeru postizanja odr~ivosti (Capra, 1999.). 3. Va~nije tendencije odgoja i obrazovanja za okolia u nekim europskim zemljama i utjecaji na obrazovanje u itelja Irska je prepoznala zna enje odgoja i obrazovanja za okolia, pronaala na in kako e ga osna~iti i tako pomogla odr~ivost okoliaa. U dokumentu pod nazivom "Odr~ivi razvitak: Strategija za Irsku" (1997.), prepoznatljiv je znatan napredak i razvitak odgoja i obrazovanja za okolia: - Kada je rije  o postojeim razinama formalnog obrazovanja koje sadr~e probleme okoliaa, nikako se ne mogu zaobii ponajprije, uz ostale razine, primarni osnovnoakolski kurikulumi. Naime, osnovna akola i u itelji glavni su initelji obrazovanja djece za okolia. Prava i du~nosti akola i u itelja proizlaze iz djetetovih prava na zdrav okolia. `kola i u itelji trebaju zastupati djetetova prava na zdrav okolia sve dok se ono ne mo~e svojim du~nostima uklju iti u odr~ivi razvitak okoliaa. Drugim rije ima, akolska djeca trebala bi biti svjesna lokalnih i regionalnih pitanja okoliaa, a programi bi trebali biti kreirani tako da poti u budue graane na ~ivljenje odr~ivim na inima. - `to se ti e daljnjeg akolovanja djece u poslijeprimarnoj ili juniorskoj dobi obrazovanje za okolia se spominje u povijesti. zemljopisu i znanosti. Programi su fleksibilni. U enici imaju mogunost razvijanja posebnog razumijevanja izazova odr~ivog razvitka. Mnoge akole su ve ohrabrile i potaknule u enike na istra~ivanje problema okoliaa. Na to ih se ne prisiljava. Oni mogu izabrati mnogo toga. Dakle, akole i u itelji imaju pravo i du~nost koji idu u u enikovu korist i ta je tendencija dobrodoala. - Ne smije se zaboraviti da se u strategiji Odr~ivi razvitak pravo djece na obrazovanje za okolia obrazla~e i za seniorsku dob. Zemljopis, poljodjelstvo i znanost "glavne su prijenosnice" obrazovanja za okolia na toj razini. Od njihovih se programa o ekuje znatan doprinos. - Svijest o va~nosti obrazovanja za okolia kao pravo i du~nost svakog pojedinca te injenica da je u Irskoj unutar Ministarstva (1993.) organiziran niz te ajeva koji nude ekoloaku dimenziju, rezultirale su dostupnoau i onima na dodiplomskoj i na poslijediplomskoj razini. Otad postoji znatno poveanje i broja nastavnih kolegija na pojedinim fakultetima sa specifi nom ekoloakom tematikom i integracija ekoloake dimenzije u postojee programe (Casserly, http://www.un.orglesa/earthsummit/). Republika eaka takoer je prepoznala va~nost odgoja i obrazovanja za okolia, koji bi se provodio od najranijih dana djetetova ~ivota. `to su taj odgoj i obrazovanje kvalitetniji u najranijim stupnjevima odgoja i obrazovanja, to je vea korist za samo dijete i za cijelo druatvo. Za uspjeanost odgoja i obrazovanja za okolia nije svejedno kako se stje u znanja i razvijaju vjeatine i navike, kako se razvijaju vrijednosti okoliaa, odnosno koje su to vrijednosti okoliaa. U svezi s tim valja spomenuti dokument "dr~avne ekoloake politike", donesen u kolovozu 1995. i obnovljen 1999. godine. Jedan od vrlo va~nih lanaka toga dokumenta odnosi se na kratkoro ne ciljeve usmjerene na kreiranje i realizaciju Nacionalnog programa ekoloakog obrazovanja i javne osvijeatenosti, koji uklju uju njihovu primjenu, posebice u osnovnim akolama i medijima. Naime, postoji nekoliko na ina kako se implementira ekoloaka politika. Izdvojit emo samo neke: - Ministarstvo okoliaa, Ministarstvo obrazovanja mlade~i i tjelesnog obrazovanja i njihova sredianja tijela su obvezatna pru~ati pomo i potporu obrazovanju i u enju javnosti, s posebnom orijentacijom na pou avanje djece i mlade~i na podru ju zaatite ekoloakih procesa koji proizlaze iz glavnih na ela odr~ivog razvitka. ( erna. http:// www.un.org/esa/earthsummitl). Znatniji utjecaj na razvitak ekoloake osvijeatenosti u obrazovanju u itelja u `panjolskoj imao je projekt "Nu~na ekologizacija". Prema uputama dr. Joy Palmer, ravnateljice Centra za istra~ivanja o ekoloakom razmialjanju i osvijeatenosti pri Fakultetu druatvenih znanosti Sveu iliata u Durhamu (u Engleskoj), Engleska, Gr ka, Slovenija i `panjolska zajedni ki su radile na projektu pod nazivom "Nu~na ekologizacija". Projekt je uklju ivao nekoliko faza intervencije, prikupljanje podataka od u itelja i studenata. dizajniranje ekoloakog materijala za rano djetinjstvo i ideje za u itelje - odgajatelje li predakolskom odgoju. Implikacije projekta primjenjuju se u kreiranju/planiranju kolegija obrazovanja za okolia na Fakultetu za u itelje u Granadi. Ono mora po eti analizom viae znatnih utjecaja koji su djelovali na poveanje ekoloake osvijeatenosti kod apanjolskih u itelja, odnosno mora se temeljiti na najboljim iskustvima koja su sami u itelji razvili da bi poveali svoju ekoloaku svijest (Gutierrez. http://www.un.org/esa/earthsummit/). U slu aju Njema ke gotovo sva izvjeaa priznaju prava djece na odgoj i obrazovanje za okolia u akolama, barem ato se ti e izvjeaa iz 1982., 1986. i 1992. godine (1992. Report by the Conference of wnder Minislers of Education/KMK on Environmelltal Education in Schools in Germany). Sredinom 90-ih poveao se broj akolskih predmeta koji se bave temama odgoja i obrazovanja za okolia. Poveala se kvaliteta procesa u enja. Va~an element takve kvalitete jest rezultat viae akcija i problemske orijentacije na okolia kroz cjelokupno obrazovanje. Danas se pojavljuju i programi izvanakolskog obrazovanja, prirodni i ekoloaki centri, konzervacijski instituti i udru~enja, centri obrazovanja odraslih i druge institucije. Svi nude mnogobrojne dogaaje koji se bave razli itim temama okoliaa. Djelotvornost njema ke akole po iva i na integriranosti medija, poput televizije, radija i novina. Niz publikacija govori i o moguim modelima obrazovanja u itelja za okolia. Ono mora biti sastavni dio aireg odgojno-obrazovnog procesa. Va~ni elementi toga u enja su profesionalno i permanentno usavraavanje, razvijanje ekoloako-didakti kog materijala i pokusne ekoloako-obrazovne sheme. Poduzete su jake mjere za promoviranje obrazovanja za okolia. Te su mjere pokazale i dale glavne impulse za "zelenu promjenu" u odgojnoobrazovnim sustavima. Pokrenuta su znanstvena istra~ivanja, a njihovi su rezultati utjecali na pojedine strategije za rjeaavanje problema. zaatitu prirodnih dobara i minimali7.aciju one iaenja (1nformation provided by the German Federal Government. First report on environmental education. http//lwww.unl.org/esa/earthsumit/). Odgoj i obrazovanje za okolia u Hrvatskoj zaostaje po svojoj razvijenosti (Uzela. 2002.). Tome se ne treba uditi s obzirom na dugogodianju marginalizaciju toga podru J odgoja i obrazovanja. U Hrvatskoj ne postoji usvojena strategija cjelo~ivotnog u enja z okolia. Nema ni kratkoro nih ni dugoro nih planova i programa razvitka znanosti odgoju i obrazovanju za okolia. Nastavni ke akole i fakulteti su nedostatno u inkovit Rad na njima valja osuvremeniti. To ponajprije zna i usvojiti i uskladiti obrazovanj u itelja s europskim tendencijama. 4. Zaklju ne napomene Pregledom i analizom odredenih radova nastojali smo upoznati i istaknuti suvremen razvitak i ulogu odgoja i obrazovanja na podru ju okoliaa. Temeljni je konceptualn zahtjev cjelo~ivotnog u enja za okolia da niti jedan odgojno-obrazovni sustav ne dvoj o odr~ivosti razvitka okoliaa. Bitan pomak je vidljiv. Dok neke zemlje intenzivirajt odgoj i obrazovanje za okolia, posebice na primarnim stupnjevima akolovanja, druge rade na inovacijama odgoja i obrazovanja za okolia. Neke zemlje idu za pru~anjem vee slobode u iteljima u postavci programa odgoja i obrazovanja za okolia i organizaciji njegove izvedbe. Iako prividno razli iti, svi se pristupi do odreenog stupnja pozivaju na obrazovanje u itelja kao na bitnu odrednicu odgoja u enika. Svima je, uz navedeno, zajedni ko vienje, odnosno slo~nost u procjeni da budui razvitak obrazovanja u itelja podrazumijeva promjenu postojeih na ina pou avanja i u enja. Potreba za obrazovanjem u itelja na dodiplomskoj razini i u itelja koji rade u profesiji vezanoj uz okolia i odr~ivost viae je nego istaknuta u suvremenim okvirima globalnog pokreta za uspostavljanje odr~ivog razvitka. Obrazovanje u itelja na dodiplomskoj razini smatra se naju inkovitijim na inom promoviranja koncepta odr~ivosti, bilo da se rije  o u iteljima na predakolskoj, osnovnoakolskoj ili srednjoakolskoj razini obrazovanja. Navedene tendencije pojedinih zemalja, ina e jasno uo ljive, nisu izravno uporabljive, takve kakve jesu, u novoj i boljoj postavci obrazovanja u itelja za okolia i njegov odr~ivi razvitak. No njihovo navoenje izravno ili neizravno pripoma~e nazna iti uporiata koja su nu~na za praksu obrazovanja u itelja za okolia/odr~ivi razvitak. Njihova je osobita va~nost u tome ato im je korijen, s jedne strane, u interdisciplinarnosti, a s druge strane u snoaljivosti i multikulturalnosti, pa bez veih poteakoa mogu poslu~iti kao odreena pomagala u praksi oblikovanja obrazovanja u itelja za okolia/odr~ivi razvoj. Sve to nije ni dostatno ni cjelovito za izlazak iz poteakoa i krize obrazovanja u itelja za okolia u nas. Ali je posve va~no kao izazov koji, oblikujui nove osobine obrazovanja u itelja za okolia, mo~e biti barem toliko va~an koliko i usporedno oblikovanje nekih drugih mogunosti. No tek uzimanjem u obzir identificiranih elemenata i initelja, va~nih za primjenu koncepcije cjelo~ivotnog u enja, moi e se raspravljati o promjenama koje na koncu valja poduzeti da bi obrazovanje u itelja moglo napredovati prema meunarodnim trendovima. Stalo nam je, naime, do toga da se danaanje stanje obrazovanja u itelja za okolia mijenja za dobrobit njih samih i dobit djece/u enika koje oni odgajaju i obrazuju. Zaklju it emo iskazom: odr~ivi razvitak je odr~iv onoliko koliko je razvijen sustav odgoja i obrazovanja, posebice koliko je razvijen sustav obrazovania u itelia za odr~ivi razvitak. Literatura Bussing, A. (2000), U enje pomou medija u organizacijama. U: Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi. Zagreb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata, str. 99-107. Capra, F. (1999), Ecoliteracy: The Challenge for Education in the next Century, Liverppol Schumacher Lecture. Casserly, N, Department of Environment and Local Government, Ireland - Environmental Education and Training in Ireland - A partnership approach. htm:llwww.un.or_/e.\.lI1 earth.mmmitl erna, M.. Division of Education and A wareness of the Department of Strategies, Ministry of the Environment, Czech Republie. Trend in Education, Leaming and Public A wareness Initiatives of the Ministry of the Environment in the Czech Republic. hup:llwww.un.orPlesal earthsammitl Davies. E., Environmental Education Council for Wales, United Kingdom - Environmental Education in Wales - the role of the Environmetal Education Council for Wales. hup:!1 WIV,,".UI!, or_/esalearth.fllmmitl Education/al' Sustainbility-lntruduction. (2001 I. http://Education.fiJr Sustainability - Chapter I, A Proli/'W1! .ti)/' Chanlie Hof, C. (2000), Savjetovati, voditi ili podu avati? U: Perspektive i tendencije obrazovanja odra slih u Europi. Zagrerb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata, str. 133-136. Gutierrez, I., Methodology Research Education Department, University of Granada, Spain. htltJ:1 Iwww.an . orPle.\'((learthsuml1l itl ***: Information provided by the German Federal Government: First report on environmental education. s::. Kirn, A. (2000), Odr~ivi razvoji environmentalisti ke vrijednosti. Socijalna ekologija, 9(3), 149 163. Kuckartz, U. (1997), Ekologijzacija visokog akolstva. Socijalna ekologija, 1-2(6), 1-23. Lay, V. (2003), Proizvodnja budunosti Hrvatske: Integralna odr~ivost kao koncept i kriterij. Druatvena istra~ivanja, 12 (65-66), 311-335. Learning for Sustainable Future. Teacher Center (Definitions). http://www.schoolnet.ca/vp-pv/ learning-/teacher/concept/content en.htm Lemke, W. (2000), Izazov - cjelo~ivotllo u enje. U: Perspektive i tendencije obrazovanja odra slih u Europi. Zagreb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata. str. 11-13. Michelsen, G. (2000), Od ekoloakog obrazovanja do obrazovanja za odr~ivi razvoj. U: Perspek tive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi. Zagreb: Hrvatska zajednica pu kih otvorenih u iliata. str. 145-151. Memorandum o cjelo~ivotllom u enju: Radni materijal komisije. Bruxelles, (2000). Pastuovi, N. (2001), Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeu" - Odgoj i obrazovanje. Zagreb: Institut za drustvena istra~ivanja. Pastuovi, N. (2002), Rani koraci u kontekstu cjelo~ivolnog u enja. U: Cjelo~ivolnim u enjem korak bli~e djetetu. Rijeka: Grad Rijeka, Dje ji vrti Rijeka, SIr, 17-19. Report by the Conference of United Ministers of Education/KMK on Environmental Education in Schools in Germany (1992). (httl1:llw,,"w.LI110rele.l'alearth.l'LI11!mitl) Rivkin. M. S. (2000), Outdoor Experience for Young Children (http://www.ael.eric/diaests/ edorcO07.htm) Rogi, I. (2003), Obzirni/odr~ivi razvitak u iskustvu modernosti. Druatvena istra~ivanja, 12 (65 (,6). 3(,1-379. `oljan. N. N. (2003). Pedagogijska znanost na prijelazu u 21. stoljee: konstektualizacija pedagogijskih razvoja. Napredak, Z( 144). 133-152. Uzelac. V. (2002), Slanje i vizija obrazovanja studenata u iteljskih akola/naslavni kih fakulteta za okolia. Zagreb: Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor. Uzelac. V. i Pej i, A. (2003). Interdisciplinarni pristup obrazovanju odgajatelja. s posebnin osvrtom na ekoloako obrazovanje. U: Dijete i djetinjstvo. Osijek: Visoka u iteljska akola Osijeku, str. 361-370. Uzelac. V. i Krstovi, 1. (2003), Pedagoako-ekoloaka teorija: Stanje, problemi i perspektive. U Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog druatva. Zagreb: Hrvatski pedagoako -knji~evni zbor, str. 240-247. Yerkes. K. and Haras. K. (1997), Outdoor Education and Environmental Responsibility. http:I www.ael.or_/ericldioests/edorc976.html United Nation: Economic and Social Council, Education and public awareness for Sustainable development. Report of Secretary General (2002). United Nation: United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO). New Role of' Education. http//:www.unco.or/eucat;n/es/enolih/ducaionlorient.html UNESCO.- Unitedd Nation Educational, Scientific and Cultural Organization(2002), Teaching alld Learning for Sustainable Future - A Multimedia Teacher Education Programme. hup:1 lliww,J!!]esco.org/education/tlsf . APPROACHES AND TENDENCIES IN ENVIRONMENT-ORIENTED EDUCATION: SPECIAL REFERENCE TO TEACHERS Prof Vinka Uzelac, PhD Aleksandra Pej i, PhD Teacher Education College of the University of Rijeka The perception of general global trends, approache.s and tendencies in environment-oriented education jis of key importance in discussing teacher training in environmental studies as one of the primary factors in the development of children's /schoolchildren's ecological awareness. The paper deals with the concepts of environment-oriented education, which may contribute to solving environmental problems and to the sustainable development of the environment. The first part of the paper relates to global approachess and tendencies, and the second relates to the approachess and tendencies of several European countries, An attlempt was made establish the degree of importance given to individual elements of' environmental oriented education: life-long environmental education, formal and informal environment-oriented education, the problem of the inter-disciplinary nature of environment-oriented education, the prohlem of multiculturalism as an element of environment-oriented education, etc. A balance, as well as a certain distancewax, was shown to exist among these e/ements. International criteria for the quality of' environment-oriented education were defined, as well as their /eve/ of recognition in the context of achived ecological-educational insigts in Croatia. Summary Key words: ecological awerness, life-long environmental education, formal and informal forms of environment.oriented education, interdisciplinary approach to environment-oriented education 337  Ovaj je rad sastavni dio znanstvenoistra~iva kog projekta Daljnje ohrazovanje odgajatelja i u itelja za okolia, odobrenog 2002. godine od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Valja ga ia itati kao okvir za budue osmialjavanje programa sustavnog pru~anja potpore odgajateljima i u iteljima u razumijevanju odgoja i obrazovanja djece/u enika za okolia. BDFHz|~l$ d1$7$8$H$` a$$qd1$7$8$H$`qa$$3d1$7$8$H$`3a$$3d1$7$8$H$`3a$gd.}d1$7$8$H$`gdC"$$d1$7$8$H$`$a$ $d1$7$8$H$a$1$7$8$H$ $d1$7$8$H$a$ >@$68 *`fzǿؙؙxؠǿpfh>h 5\h>6>*]hN(h 6>*]hv]hN(6>*]hN( hv]hN( hN(hN(hN(h 5\hN(hN(5\hv]h 6>*]hN(6>*]hv]h 6] hN(6] hv]h hv]h OJQJ^Jh.}h.}OJQJ^J h.}h %Z8{m $d1$7$8$H$a$$Kd1$7$8$H$`Ka$$>d1$7$8$H$`>a$gdN($)d1$7$8$H$`)a$ $d1$7$8$H$a$1$7$8$H$ $d`1$7$8$H$a$$ d1$7$8$H$` a$$ d1$7$8$H$` a$gdN( f4rtvxzdykW$Ad[1$7$8$H$`Aa$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$$$d1$7$8$H$`$a$gd> 1$7$8$H$gd>$d1$7$8$H$a$gd>$8d1$7$8$H$`8a$gd>$<d1$7$8$H$`<a$$Fd1$7$8$H$`Fa$ *jp(@Zb&,.24rtvz.8:@jpƿhv]h>h 5\hv]h>OJQJ^J h>h>hv]h>6] hv]h>h>h 6>*]hv]h 6>*]h>6>*]h> hv]h hv]h 6] h>6]6d8@ju$ 7d1$7$8$H$^7`a$gdC"7d1$7$8$H$^7`gdC" d1$7$8$H$ $d1$7$8$H$a$1$7$8$H$$)d1$7$8$H$`)a$$.d1$7$8$H$`.a$$<d1$7$8$H$`<a$ \BJ`d.>BFHJ " ` b   < b d 6<jrt,lBHпиƸưа۬۸۬Ƹ۬Ƹư۰۬۬Ь۬۰۰۬۬hC"hC"h >* hC"6] hC"hC"hC"h 6]hC"h 6>*] hC"h hv]h 5\ hv]h hv]h OJQJ^JDjzx".F7d1$7$8$H$^7`gdC"$7d1$7$8$H$^7`a$gdC"$ 7d1$7$8$H$^7`a$gdC"$ !7d1$7$8$H$^7`a$gdC"F`  r     d "T<$ !7d1$7$8$H$^7`a$gdC"7d1$7$8$H$^7`gdC"$ 7d1$7$8$H$^7`a$gdC"DLRh n$ ,7d1$7$8$H$^7`a$gdw$  7d1$7$8$H$^7`a$gdw7d1$7$8$H$^7`gdw d1$7$8$H$gdw7d1$7$8$H$^7`gdC"$ 7d1$7$8$H$^7`a$gdC" H@BD$@FJLN,2:P@fh :FRbd R`dprFH񵭵 hv]h hwhw5hwh 5hv]h OJQJ^J hw6]hv]hw>*hv]hw6] hv]hw hwhwhwhC" hC"h ?p|~FH $d1$7$8$H$a$$d1$7$8$H$a$gdw $d1$7$8$H$a$ d1$7$8$H$gdw1$7$8$H$$ 7d1$7$8$H$^7`a$gdw$  7d1$7$8$H$^7`a$gdw HTl & ( : < F L P              .!0!X!|!!!!!!" "0"2"@"N"P"r"t"z"|""""""""6#8#<#^#b#~############$0$4$:$<$@$L$R$^$p$$$$$hkhq6hkh 6hkhq6]hkh 6]W$$$%%f%t%%%&&4&8&:&n&t&v&x&&&&' '"'&'*'P'R'T'V'v'|'~''''''''(( (*(@(r((((((((((()))6)>)D)F)^)`))))))H* h? u6] hv]h hv]h 6]hkh? u6hkh? u6]hkh 6hkhq6hkhq6]hkh 6]FH^)`)p)r)****----$$d1$7$8$H$`$a$gdf $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ $d1$7$8$H$a$ H*n*p****+^+r++++++Z,,------̧̹̹hkhFhfhf6CJ]aJhf6CJ]aJhfCJaJhfhfCJaJ!jhfhf0JCJUaJ hv]h  h? u6]hv]h 6]#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%#0P/ =!"#$%@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List >>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*vy%6DKSbmN%NJNoNNNNO(OMO 67 qrz{  ) p{? !&$%%%%%%&+.H036666668:"<=?BDDDDDDGG;H? !!%$&$%%&&++..G0H033665868::!<"<==??DDGG:H@^ .356;>C@@ @@@@"@0@:@<@>@D@d@n@r@t@~@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial Narrow?5 z Courier New"nӊFrӊFirDirD!xxr77 3 ?r OCR DocumentReadirisUzelacOh+'0t  0 < HT\dl OCR DocumentoCR  ReadirisenteadeadNormalsUzelacs3elMicrosoft Word 10.0@Ik@L\Q@d Qir՜.+,D՜.+,@ hp   I.R.I.S.ReD7A  OCR Document TitleP 3;Editor ReadirisRe  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`Q1Table)WordDocumentrOSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q