Naslov
Arheološka slika naselja savsko-dravskog međurječja Hrvatske od 10. do 13. stoljeća
(10th to 13th Century Settlements of Sava - Drava Interamnium - Archaeological Evidence)

Autori
Sekelj-Ivančan, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.04

Godina
1999

Stranica
188 str, 57 karata, 49 slika, 15 tablica, 582 crteža na 94 table

Mentor
Tomičić, Željko

Ključne riječi
kontinentalna Hrvatska; naselja; keramika; rani srednji vijek; groblja; ostave novca; romanički arhitektonski elementi; povijesni izvori
(Continental Croatia; settlements; ceramics; early mediaeval period; cemetery; coin hoards; historical evidence; parts of Romanesque architectura)

Sažetak
U disertaciji je dat prijedlog tipološko-kronološke determinacije keramičkih nalaza kao posebice iskazljive arheološke građe naseobinskih lokaliteta iz vremena 10. do 13. stoljeća na području omeđenom rijekama Savom, Murom, Dravom i Dunavom. Dobiveni rezultati omogućili su prepoznavanje zakonitosti zaposjedanja prostora u navedenom razdoblju, prilikom kojih je stanovništvo za svoja obitavališta odabiralo blago povišene lesne terase uz veće ili manje vodene tokove, na komunikacijama koje se poznate još iz vremena antike. Uspostavljenoj arheološkoj slici naselja pridružene su i ostale relevantne kategorije arheoloških nalaza, kao što su istovremena rodovska groblja na redove, te nakon njihova napuštanja, nalazišta s ostacima graditeljskog nasljeđa, pretežito elemenata sakralne arhitektonske plastike s ostacima grobova uokolo. Prilikom promjena koje se nastupile u običajima ukopavanja tijekom druge polovice 11. stoljeća, uzrokovane dekretima vladarske kuće Arpadovića, preko analize keramičke građe uočeno je napuštanje manjih naselja i grupiranje stanovništva u veće centre koji se razvijaju u blizini sakralnih objekata. U spomenutim centrima razvija se trgovina i obrt, u arheološkom smislu prepoznati pojavom npr. radionica za izradu lončarskih proizvoda i dr. Veća količina pojave ostava novca u prvoj polovici 13. stoljeća, uzrokovana provalama mongolskih plemena, ukazuju na dolazak nemirnih vremena i promjenu odabira položaja za naseljavanje. Izgradnjom gradova-fortifikacija na istaknutim položajima te pojavom, u povijesnim izvorima potvrđenih, povlastica slobodnih kraljevskih gradova, uz promjene u socioekonomskim i gospodarskim odnosima započinje nova etapa feudalizma, koja se očituje u drugačijoj organizaciji čitavog prostora savsko-dravskog međurječja Hrvatske, a traje do 16. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA