Naslov
Mikrologistika u funkciji racionalizacije distribucije naftnih derivata u INA-Rafineriji nafte Rijeka
(Micro logistics in the function of rational distribution oil products in INA Rijeka Oil Refinery)

Autori
Šoda, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.05

Godina
2004

Stranica
155

Mentor
Zelenika, R.

Ključne riječi
mikrologistika; naftni derivati; distribucija
(micro logistics; oil products; distribution)

Sažetak
INA-Rafinerija nafte Rijeka po kapacitetima i kvaliteti prerade najkompletnija je hrvatska rafinerija. Riječka rafinerija nafte prerađuje isključivo uvoznu naftu. Nafta se doprema preko Tankerske luke Omišalj (Krk) i kraka Jadranskoga naftovoda (JANAF) položenoga na dno mora između otoka Krka i poluotoka Urinja na kojem je izgrađena rafinerija. Uobičajeno prerađivane nafte u INA-Rafineriji nafte Rijeka su: libijske, nigerijske i sirijske od niskosumpornih, te iranske, ruske i iračke od visokosumpornih. Postotak visokovrijednih proizvoda (tzv. bijeli derivati) u ukupnoj proizvodnji iznosi oko 70%. Temeljna činjenica o INA-Rafineriji nafte Rijeka jest da je prerada nafte u njoj prekapacitirana u odnosu na domaću potražnju. Njezin rad samo za domaće tržište bio bi neekonomičan, te sukladno tome INA-Rafinerija nafte Rijeka izvozi nafte derivate na susjedna tržišta: Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Crnu Goru, ali i na zahtjevna i konkurentna tržišta Europe i Mediterana. U ukupnom plasmanu proizvoda izvoz čini 40 - 45 %. Uvažavajući činjenicu da INA-Rafinerija nafte Rijeka ima svjetski prihvatljivih 10, 6 USD fiksnih troškova po toni prerade, potvrđuju se činjenica da kritični problem u eksploataciji nafte nije u proizvodnji već u svladavanju udaljenosti od mjesta proizvodnje do glavnih područja potrošnje. Nadalje, snižavanje troškove distribucije naftnih derivata dobija na važnosti i zbog činjenice da je višak rafinerijskih kapaciteta konstanta tržišta Mediterana, te da se uslijed trajno povećane ponude vrši pritisak na cijene naftnih derivata (na niže), implicirajući tako niske rafinerijske marže i negativan financijski rezultat poslovanja. Kada se tome pridoda nužnost zadovoljenja budućih parametara kvalitete proizvodnje naftnih derivata i upravljanja okolišem, značenje distribucije naftnih derivata za izgradnju konkurentske pozicije naftne kompanije dobija još više na značenju. Suvremena koncepcija upravljanja distribucijom nafte od izvorišta, preko rafinerijskih kapaciteta, te od rafinerijskih kapaciteta do mjesta potrošnje, odnosno benzinskih postaja sve se više temelji na sustavnom pristupu svim logističkim čimbenicima i korištenju sinergijskih učinaka takvoga pristupa. Sukladno tome, temeljni cilj ovoga znanstvenoga magistarskoga rada bio je istražiti učinke logističkoga upravljanja distribucijom nafte i naftnih derivata, odnosno potvrditi znanstvenu hipotezu, koja glasi: Konzistentnim izračunom i praćenjem logističkih troškova moguće je racionalizirati distribuciju naftnih derivata u INA-Rafineriji nafte Rijeka. Da bi se dokazala postavljena hipoteza uporabljene su u različitim kombinacijama povijesna metoda, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, komparativna metoda, statistička i matematička metoda (posebno metoda linearnoga programiranja). INA-Rafinerija nafte Rijeka proizvodi, te sukladno tome i distribuira do svojih korisnika sljedeće naftne derivate: bazni benzin, motorne benzine, plinska ulja, ulja za loženje, ukapljeni naftni plin i gorivo za mlazne motore. Minimalizacijom troškova distribucije navedenih naftnih derivata, odnosno maksimalizacijom dobiti INA-Rafinerije nafte Rijeka, dokazana je potreba integriranoga pristupa svim prometnim granama koje sudjeluju u kretanju naftnih derivata k mjestu potrošnje. Da bi se izvršila minimalizacija logističkih troškova distribucije naftnih derivata i tako osigurala efikasnost poslovanja naftnih kompanija kroz učinkovitost logističkoga sustava distribucije naftnih derivata odgovarajućim znanstvenim metodama izvršena je minimalizacija logističkih troškova distribucije naftnih derivata tankerima, autocisternama i vagoncisternama. Problem minimalizacije troškova distribucije naftnih derivata tankerima za potrebe ovoga znanstvenoga magistarskoga rada sveden je ponajprije na problem asignacije (rasporeda) brodova na ukrcajna/iskrcajna mjesta, a potom na problem zaliha s hitnim nabavkama koje se u određenom razdoblju skladište u skladištima INA-e duž jadranske obale. Praktični prezentirani primjer utemeljen na modelu zaliha s hitnim nabavkama potvrdio je da su moguća značajna poboljšanja u distribuciji naftnih derivata tankerima, te da se implementacijom modela zaliha s hitnim nabavkama koji omogućuje da se regionalna skladišta naftnih derivata osim tankerima snabdijevaju i autocisternama kao skupljom vrstom transporta, ostvaruju dodatne uštede u odnosu na optimalno rješenje, koje se dobija pomoću modela koji to ne dozvoljava, i to za 4, 2 %. Problem distribucije naftnih derivata autocisternama sveden je na definiranje optimalnih ruta za danu transportnu mrežu, uvažavajući pri tome sva ograničenja (broj autocisterni, dopuštenu duljina prijevoznoga puta, zahtjeve kupaca...). Matematičkim modelom cjelobrojnoga programiranja dobijena su dodatna poboljšanja, u odnosu na dobra rješenja koja su dobijena implementacijom heurističke metode, za više od 20.000 kuna godišnje. Da bi se minimalizirali troškovi distribucije naftnih derivata vagoncisternama ukazuje se na nužnost poznavanja željezničkih tarifa u unutarnjem i međunarodnom prometu, ali i na činjenicu da se brojne i neiscrpne mogućnosti snižavanja troškova distribucije naftnih derivata vagoncisternama nalaze na strani željezničkog operatora. Primjenjena matematička tehnika optimalizacije distribucije naftnih derivata vagoncisternama, uvažavajući navedena eksterna ograničenja, istodobno osigurava bolju alokaciju ili uporabu drugih raspoloživih resursa INA-Rafinerije nafte Rijeka ( autocisterni, skladišnih kapaciteta, rada istakačkih mjesta, ...). Strateškoj optimalizaciji opskrbe naftnim derivatima, primjenom višeindeksnoga transportnog problema, pristupilo se nakon projekcije potrošnje naftnih derivata na domaćem tržištu ali i potrošnje naftnih derivata na tradicionalnim tržištima INA-Rafinerije nafte Rijeka. Tako je postavljen optimalni program distribucije različitih naftnih derivata do tradicionalnih tržišta INA-Rafinerije nafta Rijeka: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova s pomoću različitih vrsta transporta - cestovnim, željezničkim, pomorskim i multimodalnim. Takvim planom distribucije naftnih derivata ostvaruju se minimalni troškovi u iznosu od 152.820.000 kuna. Dobijeno rješenje je optimalnije u odnosu na iskustveno najnepovoljnije rješenje za 55.340.000 kuna ili za 36, 2%, dokazujući činjenicu da u distribuciji temeljem minimalizacije troškova leže gotovo neiscrpne mogućnosti unapređenja konkurentske sposobnosti naftnih kompanija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA