Pregled bibliografske jedinice broj: 154801
Arterijska hipertenzija u ASA III skupine bolesnika tijekom laparoskopske kolecistektomije
Arterijska hipertenzija u ASA III skupine bolesnika tijekom laparoskopske kolecistektomije // Sažetak sa VI. stručnog skupa anaesteziologije i intenzivnog liječenja
Opatija, 2001. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 154801 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arterijska hipertenzija u ASA III skupine bolesnika tijekom laparoskopske kolecistektomije
(Arterijal hypertension in risk patients (ASA III) during laparoscopic cholecystectomy)
Autori
Bartolek, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažetak sa VI. stručnog skupa anaesteziologije i intenzivnog liječenja
/ - Opatija, 2001
Skup
Šesti stručni skup anaesteziologije i intenzivnog liječenja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.04.2001. - 23.04.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
arterijaka hipertenzija; rizični bolesnici
(Arterial hypertension; risk patients; laparoscopic cholecystectomy)
Sažetak
Laparoskopska kolecistektomija (LC) je minimalno invazivna tehnika kirurškog odstranjenja žučnog mjehura. Karakterizira je brži oporavak bolesnika, znatno manji broj komplikacija i niži morbiditet u ranom poslijeopracijskom tijeku. Kod rizičnih bolesnika sa reduciranom kardiovaskularnom, respiratornom i renalnom funkcijom ASA III i IV statusa je kirurška metoda izbora. Međutim, formiranjem pneumoperitoneuma nastaju hemodinamske, respiracijske, metaboličke i neuroendokrine promjene koje, ovisno o prijeoperacijskom kliničkom statusu bolesnika i sposobnosti njegovih kompenzatornih mehanizama, mogu komplicirati perioperacijski tijek. Perioperacijski porast srednjeg arterijskog tlaka (MAP) tijekom LC ovisi o veličini intraabdominalnog tlaka insuflacije, intenzitetu kompresije velikih abdominalnih krvnih žila te posljedičnom porastu sistemskog vaskularnog otpora i tlačnog opterećenja srca. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi veličinu porasta arterijskog tlaka kod LC bolesnika sa liječenom arterijskom hipertenzijom te opravdati primjenu adrenergičkog blokatora labetalola u kontroli arterijske hipertenzije LC bolesnika ASA II i III statusa. Ispitivanu skupinu A je činilo 462 LC bolesnika od kojih je 334 bilo bez (ASA I), a 128 sa liječenom arterijskom hipertenzijom. Od toga je 98 bolesnika bilo ASA II, a 30 bolesnika ASA III statusa. Promjene arterijskog tlaka tijekom LC uspoređivane su sa 500 laparotomijski kolecistektomiranih bolesnika od kojih je 335 bilo ASA I, 135 ASA II i 30 ASA III statusa. Skupina B je obuhvaćala 300 LC bolesnika sa arterijskom hipertenzijom. Podijeljena je u pet podskupina od po 60 bolesnika, 30 ASA II i 30 ASA III statusa u kojima se promatrala učinkovitost primjene lijekova sa antihipertenzivnim djelovanjem i to fentanyla , halotana, droperidola, urapidila i labetalola. Svi su bolesnici prijeoperacijski bili pripremnjeni prema algoritmu za arterijsku hipertenziju i premedicirani (midazolam 5 mg i.m.). Indukcija u anesteziju je izvršena midazolamom (0.15 mg/kg), narcuronom (0.1 mg/kg) i fentanylom (0.003 mg/kg). Bolesnici su intubirani i stojno ventilirani uz smjesu kisika i dušična oksidula (Vt 10 ml/kg, f 12/min, I:E 1:1.7, FiO2 0.35%). Deset minuta nakon formiranja pneumoperitoneuma i povišenja arterijskoga tlaka je u prvoj podskupini dodan fentanyl (0.005 ug/kg/min), u drugoj halotan (0.5-0.8 V%), u trećoj droperidol (0.1 mg/kg), u četvrtoj urapidil (0.5 mg/kg) i petoj labetalol (0.15 mg/kg). Mjerenja su vršena prije indukcije u anesteziju, 10 minuta nakon indukcije, 10 i 30 minuta nakon insuflacije plina, 10 minuta nakon eksuflacije te 30 minuta po buđenju bolesnika.U skupini A je za mjerenje arterijskog tlaka upotrebljen nenivazivni, a u skupini B invazivni monitoring. U statističkoj analizi prikupljenih podataka korišteni su neparametrijski testovi (ANOVA), Friedmanov, Kruskal-Wallisov i Wilcoxon-Mann-Whitneyev test analize varijance. Kod bolesnika skupine A, ASA I statusa je 10 minuta nakon insuflacije došlo do porasta MAP za 10%, a kod bolesnika ASA II statusa za 18% uz visoku statističku signifikantnost (p<0.01). Dobra regulacija arterijskog tlaka tijekom LC je kod bolesnika ASA II statusa postignuta većim dozama anlgetika, urapidilom i labetalolom, a kod bolesnika ASA III skupine sa urapidilom i labetalolom. Sinus tahikardija je nakon primjene urapidila bila signifikantna u obje skupine (p<0.01) te je zahtijevala adekvatnu hidraciju bolesnika. Izuzevši kronične bolesti pluća te uz očuvanu miokardijalnu funkciju, labetalol, kao alfa- i neselektivni beta- andenergički blokator može biti lijek izbora u kontroli arterijske hipertenzije tijekom LC bolesnika ASA II i III statusa. Uz selektivan farmakološki i individualan anesteziološki pristup, rizični bolesnici ASA III statusa sa liječenom arterijskom hipertenzijom toleriraju pneumoperitoneum uz visoku sigurnost te ih nije potrebno zakidati za sve prednosti minimalno-invazivnog kirurškog postupka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti