ࡱ> q E;bjbjt+t+ ]AA]  4h4,`;xx(8888888$<|>88(x(((88("(0N68,L:ňH80Vlatka Jiroua-Rajkovi, Hrvoje Turkulin, Jrgen Sell POSTOJANOST DRVA NA PRO ELJIMA 2.dio : Povrainska obrada drva na pro eljima DURABILITY OF WOODEN FACADES Part 2 : Finishing of wooden facades Stru ni rad Professional paper SA}ETAK Osim fizi ke i konstrukcijske zaatite i povrainska obrada znatno utje e na postojanost drva na pro eljima. Pravilan izbor i nanoaenje materijala koji otvrdnjavanjem tvore prevlaku na drvnim pro eljima uvelike ovisi o poznavanju svojstava drva, svojstava same prevlake i klimatskim uvjetima kojima je drvo izlo~eno. Odr~avanje prevlaka i pravilno obnavljanje preduvjet su dobrog estetskog izgleda i postojanosti drva na pro eljima. Klju ne rije i: drvena pro elja, povrainska obrada drva, sustav prevlake, obnavljanje prevlaka POSTOJANOST DRVA NA PRO ELJIMA 2.dio : Povrainska obrada drva na pro eljima DURABILITY OF WOODEN FACADES Part 2 : Finishing of wooden facades Stru ni rad Professional paper SUMMARY In addition to a physical protection, a good technical design, accompanied by proper wood finishing construction practices , significantly improves the durability of wooden facades. A proper selection and application of a coating system to be used for wooden facades is highly dependent on the characteristics of the wood substrate, the coating characteristics and the climatic conditions to which wood is to be exposed. Maintenance and proper refinishing are essential for an attractive appearance and durability of wooden facades. Key words: wooden facades, wood finishing, coating system, refinishing POSTOJANOST DRVA NA PRO ELJIMA 2.dio : Povrainska obrada drva na pro eljima 1. UVOD 1 INTRODUCTION Za dobru postojanost drva na pro eljima osim fizi ke zaatite (spre avanje dodira atetnih initelja s drvom), konstrukcijske zaatite (pravilno oblikovanje detalja proizvoda koji spre avaju nepovoljna djelovanja na izlo~enom drvu) bitna je i dobra povrainska zaatita. O fizi koj i konstrukcijskoj zaatiti govorilo se u prvom dijelu ovog rada (DI 1/ 02),a te~iate je ovog dijela na povrainskoj obradi koja ima glavnu estetsku i zaatitnu ulogu u oblikovanju i odr~avanju drvenih pro elja. Tradicionalna metoda zaatite povraine drva od propadanja jest nanoaenje razli itih vrsta materijala koji otvrdnjavanjem tvore vrstu prevlaku. Prevlaka na vanjskim drvenim graevnim elementima ini su elje izmeu drvene podloge i vanjske okoline. Budui da je povraina drva podlo~na razgradnji zbog djelovanja vode, svjetlosti i mikroorganizama, od tankog sloja prevlake o ekuje se da osim estetske, ispuni i zahtjevnu zaatitnu funkciju. Najva~nije su zadae povrainske obrade ili, bolje re eno, povrainske zaatite drva u vanjskim uvjetima sljedee. Zaatita od svjetlosti, pogotovo od ultraljubi astog dijela spektra Sun eva zra enja. Svjetlost razara povrainski sloj drva, dovodi do promjene boje, pukotina, odlupljivanja prozirnih premaza i do erozije drva. Zaatita od vlage, tj. smanjenje dimenzijskih promjena drva (bubrenja i utezanja) koje nastaju kao posljedica navla~ivanja i isuaivanja drva u ovisnosti o uvjetima okoline. Obuzdavanje unutarnjih naprezanja koja nastaju djelovanjem svjetlosti i kolebanjem ravnote~nog sadr~aja vode u drvu, a koja uzrokuju pukotine, promjene oblika, slabljenje zalijepljenih spojeva i popuatanje veza s nedrvnim materijalima. U pojedinim slu ajevima potrebna je i zaatita od djelovanja bioloakih atetnika, pogotovo od gljiva uzro nika trule~i i promjene boje drva i prevlake. Osim tih zaatitnih funkcija, korisnici od prevlaka na drvu u vanjskoj primjeni zahtijevaju i jednostavnost u upotrebi, ugodan miris, ekoloaku prihvatljivost, brzosuaivost, trajnost, airok spektar boja, jednostavnost pri obnavljanju i nisku cijenu. Iz svega navedenoga o ito je da proizvoa i sredstava za povrainsku obradu drva u vanjskoj primjeni nemaju lak zadatak. 2. VRSTE SREDSTAVA ZA POVR`INSKU OBRADU DRVA U VANJSKOJ PRIMJENI 2 TYPES OF EXTERIOR WOOD FINISHES U posljednjih dvadesetak godina intenzivan razvoj novih vrsta proizvoda za zaatitu drva izlo~enoga vanjskim utjecajima unio je zbrku u razlikovanju tradicionalnih generi kih termina: pigmentiranih prekrivnih materijala (eng. paint), nepigmentiranih prekrivnih materijala - lakova (varnish) i lazura (stain). Razvijen je niz novih proizvoda koji se isti u razli itim ukrasnim i poboljaanim tehni kim svojstvima no imena tih proizvoda naj eae zbunjuju korisnike, a esto uzrokuju ~u ne rasprave i u stru nim krugovima. Tako je nedjelotvornost lazura u kontroli kretanja vode u drvu pridonijela razvoju proizvoda s poveanim sadr~ajem veziva, odnosno do  debeloslojnih lazura ili lak-lazura (high-build stains). Sli no je nemogunost blokiranja UV svjetlosti uvjetovala poveanje neprozirnosti lazura i stvaranje proizvoda pod nazivom  neprozirne lazure (opaque stains). Da bi se naglasilo kako su pojedine lazure namijenjene samo vanjskoj primjeni, nastao je pojam  vanjske lazure za drvo (exterior wood stains). Pojam koji obuhvaa niz proizvoda brojnih proizvoa a iz razli itih zemalja. U Velikoj Britaniji pod tim se pojmom razumijevaju poluprozirne prevlake koje stvaraju tanki film na povraini drva i specijalno su formulirane za vanjsku primjenu. U SAD-u pojam polutransparentne lazure (semitransparent stain) obuhvaa isklju ivo materijale koji moraju penetrirati u drvo i ne stvarati film na povraini drva. Takvi su proizvodi najdjelotvorniji na grubo piljenim povrainama i povrainama koje su ve bile izlo~ene atmosferskim utjecajima. Mogu se rabiti za obradu blista a vee gustoe u kojih je adhezija pigmentiranih prekrivnih materijala (paint) problemati na.Takve lazure nisu se pokazale dobrim rjeaenjem za obradu glatkih povraina furnirskih plo a. U europskoj se praksi sredstva za povrainsku obradu drva naj eae dijele na sljedei na in. Prema vrsti veziva - na uljne alkidne smole i druge sinteti ke smole otopljene u organskim otapalima koje se zbog ekoloakih razloga sve viae zamjenjuju akrilatima, alkidima i njihovim mjeaavinama (hibridnim vezivima) otopljenima u vodi. Usto postoje i proizvodi s  prirodnim vezivima poput ~ivotinjskih i biljnih ulja ( npr. riblje i laneno ulje), otopljenim ili emulgiranim u vodi. Prema pigmentaciji - razlikuju se nepigmentirani i stoga potpuno prozirni proizvodi (npr. prozirni lakovi), djelomi no (lazirajue) pigmentirani odnosno poluprozirni proizvodi i  pokrivni , pigmentirani, odnosno neprozirni proizvodi. Prema stvaranju filma - razlikujemo sredstva koja ne stvaraju film na povraini drva (impregnirajua sredstva), sredstva koja, ovisno o sastavu, djelomi no penetriraju i stvaraju tanji ili deblji film na povraini drva (tankoslojne i debeloslojne lazure), te sredstva koja isklju ivo stvaraju film na povraini drva (lakovi). U tablici 1. dan je pregled navedenih proizvoda i njihovih svojstava. Tablica 1. Vrste i svojstva prekrivnih materijala za vanjsku primjenu na drvu (Sell i dr., 1991) Table 1 Types of exterior wood coatings and their characteristics (Sell et al. 2001) Svojstva Characteristicstankoslojne lazure Low-build wood stainsdebeloslojne lazure1 Medium-build or high-build wood stains1lakovi (pigmentirani i prozirni) Paints and clear varnishesVrsta veziva Binder type prirodna ili sinteti ka ulja, umjetne smole i polimeri otopljeni u organskom otapalu ili dispergirani/emulgirani u vodi Solvent-borne or water-borne natural and sinthetic oils, sintetic resins and polymers Pigmentacija/ prozirnost Pigmentation/ Transparencynepigmentirani do jako pigmentirani, odnosno prozirni, poluprozirni i neprozirni Unpigmented to highly pigmented, i.e. transparent, semi-transparent or opaqueSuha tvar(%) % Solids< 3030...6060...75 Prodiranje u drvo Wood penetration djelomi no Partialslabo Slightneznatno InsignificantDebljina filma ( 2 nanosa) u m Film thickness (2 coats) in m 10....2030...5080...120Vidljivost strukture drva Wood structure appearancenaglaaena Marked visible/enhancedtekstura se reljefno nazire Surface texture  relief visiblepokrivena Covered (not visible) Propusnost za vodenu paru (g/m2h) 2 Water vapour permeability(g/m2h) 2 21...1,5<0,5Postojanost pri izravnom izlaganju atmosf. utjecajima i ju~noj do zapadnoj ekspoziciji (godine)3 Durability at direct exposure to outdoor weathering facing south to west (years) 3 2...43...66...12 * Troak pri obnavljanju Cost of maintenancemalen Lowsrednji do veliki Medium to highvelik High 1 U Velikoj se Britaniji lazure koje pri troslojnom nanoenju imaju debljinu filma 30-40(m nazivaju srednjeslojnim lazurama. 1In Great Britain stains with film thicknesses of 30-40(m for a three-coat system are called medium-build wood stain 2 Prema Sellu i dr., 2001. 2 according to Sell et al. 2001 3 Ovisno o pigmentaciji. 3 depending on pigmentation * samo za pigmentirane lakove * only for paints U SAD-u se materijali za vanjsku primjenu na drvu dijele u dvije osnovne skupine: 1. neprozirne prevlake (opaque coatings), u boje pripadaju pigmentirani lakovi - boje (paints) i neprozirne lazure (solid-color stains) i 2. prirodne materijale (natural finishes) kao to su vodoodbojna sredstva (water repellents), vodoodbojna zatitna sredstva (water-repellent preservatives), ulja (oils) i polutransparentne penetrirajue lazure (semitransparent penetrating stains) koje se ubrajaju u penetrirajue materijale i prozirne lakove (varnishes), koji se ubrajaju u materijale ato stvaraju cjelovit film na povraini. Izraz prirodni materijali takoer mo~e zbuniti korisnike.Taj termin ozna ava materijale koji uvaju prirodan izgled drva, odnosno neznatno skrivaju drvna vlakanca i teksturu drva. Najprirodniji izgled ima drvo na koje nije nanesena zaatitna prevlaka. Na~alost, izgled povraine drva vrlo e se brzo nakon izlaganja vremenskim utjecajima promijeniti zbog tetnog djelovanja svjetlosti, vlage i mikroorganizama. Na slici 1. prikazana je povrina hrastovine i jelovine prije i nakon izlaganja vanjskim utjecajima. Slika 1. Povrina hrastovine prije i dvije godine nakon prirodne izlo~enosti u kontinentalnim uvjetima (Zagreb, Hrvatska, 45( prema jugu) Figure 1. The surface of oak-wood before and after 2 years of natural exposure in continental conditions (Zagreb, Croatia, 45( facing south) U tablici 2. navedeni su materijali koji se naj eae koriste za vanjsku primjenu na drvu u SAD-u. Pigmentirani lakovi (paints) osiguravaju na drvu najveu zaatitu od svjetlosti i vlage, nude airok izbor tonova boja, ali su podlo~ni pucanju, ljuatenju i mjehuranju. Naj eae ne sadr~avaju nikakva zaatitna fungicidna i insekticidna sredstva, pa su zaatita samo dok ine nepropustan koherentan film. Pukotine, iako ne izgledaju kao estetski jako izra~ena greaka, velik su tehni ki problem. Kroz njih, naime, mo~e ui velika koli ina tekue vode, ali zbog male povraine mo~e ispariti vrlo ograni ena koli ina vode. Zbog fizi ke nepropusnosti filma to mo~e dovesti do nakupljanja velike vlage u podsloju. Neprozirne lazure ili pokrivne lazure (solid-color stains) svojstvima su vrlo sli ne pigmentiranim lakovima. Imaju mnogo veu koncentraciju pigmenata nego polutransparentne penetrirajue lazure,ali neato ni~u koncentraciju nego standardni pigmentirani lakovi. Rezultat toga je injenica da neprozirne lazure skrivaju boju drva i vlakanca, povrainska se tekstura nazire, a prevlaka izgleda ravna. Poput pigmentiranih lakova, neprozirne lazure na povraini stvaraju film i takoer su podlo~ne pucanju, ljuatenju i mjehuranju. Ne mogu se bez prethodne pripreme nanositi na povraine koje su bile obraene penetrirajuim materijalima (vodoodbojnim zaatitnim sredstvima ili uljnim polutransparentnim lazurama). Najbolji su rezultati u SAD-u postignuti kada se nanosio jedan temeljni i dva zavrana nanosa pokrivne lazure. Vodoodbojna zaatitna sredstva (water-repellent preservatives) sadr~avaju zaatitno sredstvo (fungicid), malu koli inu voska kao vodoodbojnog sredstva, smolu ili suaivo ulje i otapalo koje mo~e biti i voda. Katkad sadr~avaju i stabilizatore koji smanjuju degradaciju drva zbog ultraljubi astog zra enja. Vodoodbojna zaatitna sredstva spre avaju ulaz tekue vode u povrainski sloj drva, zaatiuju povrainu drva od sivljenja i spre avaju razvoj plijesni, ali ne sadr~avaju pigmente te stoga zbog ultraljubi astog zra enja nastaje promjena boje drva, naj eae u zlatnosmeu (ovisno o po etnoj boji drva). Ako se u roku 1-2 godine na glatkim povrainama, a 1-3 godine na grubo piljenim ili ve erodiranim povrainama premaz ne obnovi, boja e izblijedjeti i na kraju posivjeti. Takvi su materijali pogodni za povraine zaatiene od Sun eve svjetlosti airokim nadstreanicama i /ili zasjenjene drveem. Djelotvorni su takoer u zaatiti stra~njih strana daa anih oplata. Ulja ( oils) koja se naj eae primjenjuju kao materijali ato daju prirodan izgled drvu jesu laneno i tungovo ulje. Prirodna su ulja izvor hrane za plijesni i ako se primjenjuju bez fungicida mogu potpomagati njihov razvoj. Polutransparentne penetrirajue lazure (semitransparent penetrating stains) koje se primjenjuju u SAD-u isklju ivo su penetrirajui proizvodi koji mogu biti na bazi ulja ili alkida, sadr~avaju fungicid , UV stabilizator i vodoodbojno sredstvo. Vodotopljive lazure neato slabije penetriraju u drvo od tradicionalnih lazura s organskim otapalima. Pigmenti odreuju izgled, prozirnost i trajnost lazura. `to je viae pigmenata u lazuri, bolja je trajnost, boja je izra~enija, a struktura i boja drva skrivenije. Posljedica toga je manje prozirna prevlaka i manja prirodnost drva. Ako se polutransparentne penetrirajue lazure nanose na novim glatko blanjanim pro eljima u potpunosti izlo~enima klimatskim utjecajima, trajat e otprilike 2-4 godine (Williams i dr., 1996). Openito, glatko drvo prihvaa samo jedan nanos. Stavimo li i drugi nanos, on mo~e stvoriti film umjesto da penetrira u drvo, ato mo~e u initi da lazura djeluje sjajno, a film se mo~e ljuatiti s povraine. Ako se lazura obnavlja nakon izlaganja vremenskim utjecajima, trajat e mnogo dulje, a povraina mo~e primiti dva nanosa lazure. Dva nanosa lazure na grubo piljenim povrainama ili povrainama prethodno izlaganim vremenskim utjecajima mogu imati trajnost 6-8 ili viae godina. Polutransparentne penetrirajue lazure mogu se nanositi samo preko drugih penetrirajuih sredstava poput ulja ili vodoodbojnih zaatitnih sredstava. ak ni preko penetrirajuih sredstava lazura nee dobro penetrirati ako povraina nije erodirala zbog izlaganja vremenskim utjecajima Prozirni lakovi (varnishes) openito se ne preporu uju za vanjsku primjenu na drvu. Ultraljubi asto zra enje prodire kroz prozirni film i postupno razara drvo pod njim. Neovisno o broju slojeva, zbog djelovanja Sun eve svjetlosti prevlaka na kraju postaje krta, razvijaju se duboke pukotine i prevlaka se ljuati, esto za manje od dvije godine izlo~enosti. Prozirne prevlake mogu se uporabiti za vanjska vrata koja su zaatiena trijemom (verandom) i za vrtni namjeataj koji je zaatien kada se ne rabi. ak i u podru jima koja su dobro zaatiena od Sun eve svjetlosti i vode treba nanijeti najmanje tri nanosa prozirnog laka, a drvo treba prethodno obraditi vodoodbojnim zaatitnim sredstvom predvienim za lakiranje (paintable water-repellent preservative). Tablica 2. Materijali za vanjsku primjenu na drvu u SAD-u Table 2 Exterior wood finishes in the USA Vrsta materijala TypeNanoaenje ApplicationOdr~avanje (Maintenance)Postupak ProcessVremenski rok Timingvodoodbojno zaatitno sredstvo Water-repellent preservativekistom Brushinguklanjanje povrainske prljavatine etkom i ponovno nanoaenje Brush to remove surface dirt and reapplication 1-3 godine 1-3 yearsTla no (tvorni ki) Pressure (factory applied)povraine se nakon tla ne impregnacije zaatiuju lazurom, pigmentiranim ili prozirnim lakom None, unless stained, painted or varnishedzaatitno sredstvo na bazi organskih otapalaa Organic solvent preseravativetla no, namakanjem, uranjanjem i kistom Pressure, steeping, dipping and brushing etkanje i ponovno nanoaenje Brushing and reapplication2-3 godine 2-3 years vodoodbojna sredstva i uljab Water repellent and oilsdva ili tri nanosa prozirnog materijala kistom ili uranjanje One or two brush coats of clear material or, dip application iaenje i ponovno nanoaenje Cleaning and reapplication1-3 godine 1-3 years polutransparentne lazure Semitransparent stainsjedan ili dva nanosa kistom One or two brush coats iaenje i ponovno nanoaenje Cleaning and reapplication3-6 godina 3-6 yearsprozirni lakovi Clear varnishnajmanje 3 nanosa Three coats minimum iaenje, bruaenje, toniranje izbijeljenih podru ja,nanoaenje dvaju dodatnih slojeva Clean, sand and stain bleached areas; apply two more coats2 godine ili prije ako se pojave greakec 2 years or when breakdown beginspigmentirani lakovi i neprozirne lazure Paint and solid-color stainkistom: vodoodbojno sredstvo, temeljni sloj i dva zavrana sloja Brushing: water repellent, primer, and two top coats iaenje i nanoaenje zavranog sloja ili uklanjanje i ponavljanje postupka nanoaenja pri oateenju Clean and apply top coat, or remove and repeat initial treatment if damaged7-10 godina za pigmentirane lakoved; 3-7 godina za neprozirne lazure 7-10 years for paints; 3-7 years for solid-color stains a Pentaklorofenol, bis(tri-n-butilkositrov oksid), bakreni naftenat, bakreni-8-kvinolinolat i sli ni materijali. a Pentachlorophenol, bis(tri-n-butyltin oxide), copper naphthenate, copper-8-quinolinolate, and similar materials. b Sa zaatitnim sredstavima ili bez njih. b With or without added preservatives. c Nanoaenje polutransparentnih lazura prije prozirnih lakova produljuje trajnost prozirnih lakova. c Application of a semitransparent stain prior to varnishing, extends the service life of the varnish. d Ako su za zavrne slojeve koritene kvalitetne vodene akrilne prevlake. d If top-quality acrylic latex top-coats are used. 3. PRIMJENA POSTUPAKA KEMIJSKE ZATITE 3 PRESERVATIVE TREATMENTS Vanjske prevlake ne mogu osigurati dostatnu zatitu drva od biorazgradnje. Kako bi se smanjio rizik od takve razgradnje drvne tvari, drvo se mo~e biocidno impregnirati prije nanoaenja sredstava za povrainsku obradu. Pravo zaatitno sredstvo (preservative) materijal je koji, pravilno nanesen, prodire duboko u drvo i atiti ga od mikroorganizama ato ga razaraju, uklju ujui i uzro nike promjene boje (modrila). Termin zaatitno sredstvo esto se, meutim, rabi u vezi s materijalima za povrainsku obradu, posebno lazurama, i tada podrazumijeva fungicide u lazuri. Pri procjeni nu~nosti kemijske zaatite treba uzeti u obzir prirodnu trajnost odabranog drva i njegovu upotrebu. Nekadaanja pravila dobre in~enjerske prakse zahtijevala su da se sve drvo koje je ugraeno biocidno impregnira tako da bude nedostupno, tj. da oko njega ne struji zrak i da se ne mo~e fizi ki dosegnuti, kontrolirati, obnavljati ili zamijeniti. Danas se primjena kemijskih sredstava za zaatitu drva od djelovanja gljiva i insekata gdje god je mogue izbjegava ili pak svodi na najmanju mjeru. Razlozi tome su poja ana zabrinutost zbog toksi nosti takvih kemikalija u naoj bliskoj okolini i ekoloka svijest novih narataja. Zatita okolia, naime, koja favorizira drvo kao prirodni materijal s malom ili nikakvom potrebom za kemijskim i tehnolokim intervencijama, nespojiva je s trajnom modifikacijom tog tvoriva kemikalijama opasnima za ovjeka i ~ivotinje. Usto, drvo se odlikuje mogunoau recikliranja, ato je jedna od najva~nijih prednosti njegove sve eae primjene u gradnji, a kemijska zaatita prakti no onemoguuje recikliranje drva u druge proizvode. Primjena biocidnih tvari (dakle, tvari otrovnih za gljive ili insekte koji razaraju drvo) u novom se ekoloakom ozra ju svodi na sljedee odrednice. Treba primijeniti ato manje kemijskih sredstava za zaatitu drva, i to samo kad su prijeko potrebna. Kemijska se zaatita primjenjuje samo onda kad je rizik od trajnog vla~enja i truljenja velik, tj. kad su te pojave neizbje~ne (npr. kod je drvo u dodiru s tlom ili je u vodi, odnosno kad su elementi velikog popre nog presjeka trajno izlo~eni izravnim vanjskim klimatskim djelovanjima). Kemijsku zaatitu mo~emo primijeniti kad druge mjere, fizi ke i konstruktivne , nisu provedive ili nisu dovoljne za osiguranje postojanosti drvnih elemenata. Kemijski se impregniraju nosivi dijelovi i oni nedostupni, tj. oni ije je obnavljanje preskupo. Mogue je (iako ne uvijek i opravdano) primijeniti kemijsku zaatitu onda kad drvo zbog znatno manje trajnosti ne bi bilo konkurentan materijal za gradnju. Na pro eljima zgrada malokad je potrebno (ako je uope potrebno) primijeniti kemijsku zaatitu, a ona je opravdana na nosivim i zatvorenim elementima viaekatnih objekata kao ato su podlo~ne letve drvenih obloga. Ondje pak gdje se kemijska zaatita primjenjuje, treba je provesti stru no i temeljito, tako da bude stvarno djelotvorna. Stoga se uvijek naglaaeno preporu uje da kemijsku zaatitu izvode za to ovlaatene institucije, tj. pogoni za industrijsku tla nu impregnaciju, kako bi zaatita bila potpuna i u inkovita, a ispiranje sprije eno ili maksimalno ograni eno. Svi impregnirani drvni elementi koji se na zgradi kroje, prepiljuju i spajaju moraju obvezno imati nanovo zaatiene elne presjeke, ina e je impregnacija nesvrsishodna. IZBOR SUSTAVA PREVLAKE (PREKRIVNOG SUSTAVA) 4 COATING SYSTEM SELECTION Prevlaka za drvo mora istodobno zadovoljiti nekoliko zahtjeva. Jedna strana prevlake u dodiru je s drvnom podlogom i mora zadovoljavati specifi nosti podloge, a druga, vanjska strana prevlake mora biti otporna na vremenske utjecaje i dekorativna. Provjereno rjeaenje takvih razli itih potreba jest dizajniranje sustava prevlake u kojemu e svaki dio sustava imati svoju zasebnu ulogu. Temeljni sloj treba zadovoljiti adheziju i poroznost podloge, meusloj treba pridonijeti pokrivnosti (neprozirnosti), boji i punoi filma ( esto djeluje kao tekui zapunja ), a zavrani sloj treba osigurati krajnju otpornost i sjaj prevlake. Pokazalo se da takvo razdvajanje pojedinih funkcija slojeva ima prednosti i u pigmentiranih prevlaka i u lazura te u prozirnih lakova. Nedostatak ovakovih viaeslojnih prevlaka je slo~en postupak nanoaenja. Pri izboru sustava prevlaka izlo~enih vanjskim utjecajima uz estetske su kriterije jednako va~ni, ako ne i va~niji, tehni ko-zaatitni kriteriji. Vodi  za izbor i kvalitativno razvrstavanje brojnih i raznorodnih vanjskih prekrivnih materijala za drvo jesu prve dvije norme u skupini Europskih normi 927, EN 927-1 i DD ENV 927-2 o kojima su Miller i Turkulin detaljno pisali u asopisu Drvna industrija 52(3) 2001. U tablici 3. navedene su preporuke za izbor vrste povrainske obrade ovisno o izlo~enosti vremenskim utjecajima i tra~enoj dimenzionalnoj stabilnosti graevnih elemenata. Tablica 3. Preporuke za izbor povrainske obrade ovisno o izlo~enosti vremenskim utjecajima i tra~enoj dimenzionalnoj stabilnosti (prema EN 927-1). Table 3 Recommendations for coating system selection according to exposure conditions and permitted dimensional movement of wood ( according to EN 927-1). Izlo~enost vremenskim utjecajima Exposure conditionsTra~ena dimenzionalna stabilnost End-use categorymala (daa ane oplate) Non-stable (cladding)srednja (pergola, balkonske konstrukcije) Semi-stable (pergola, balcony structure)velika (prozori i vrata) Stable (windows and doors)mala Mild exposuretankoslojna lazura, slabo pigmentirana Low-build stain, low pigment contentsdebeloslojna lazura, slabo pigmentirana High-build stain, low pigment contentsprozirni lak*, debeloslojna lazura, slabo pigmentirana Varnish* High-build stain, low pigment contentssrednja Normal exposuretankoslojna lazura, jako pigmentirana Low-build stain, high pigment contents debeloslojna lazura, jako pigmentirana High-build stain, high pigment contents debeloslojna lazura, jako pigmentirana ili neprozirni lak High-build stain, high pigment contents or paintvelika Severe exposure tankoslojna lazura, pokrivno pigmentirana Low-build stain, opaque pigmenteddebeloslojna lazura, jako pigmentirana ili neprozirni lak High-build stain, high pigment contents or paintneprozirni lak velike debljine filma High build paint* Prozirni lakovi nisu pogodni za obradu elemenata izravno izlo~enih vremenskim utjecajima od kojih se zahtijeva velika dimenzionalna stabilnost. * Varnishes are not suitable for directly exposed exterior wood where dimensional movement of wood must be controlled. Izlo~enost vremenskim utjecajima ovisi o klimatskoj situaciji, strani svijeta kojoj je drvo okrenuto i fizi ko-konstrukcijskoj zaatiti. Pravilan izbor sustava povrainske obrade ovisi o temeljitom poznavanju njezinih svojstava. `to je prevlaka neprozirnija, to bolje atiti drvo od razarajueg djelovanja svjetlosti, a s tog je stajaliata najbolje kad je prevlaka potpuno neprozirna. Tada, meutim, ne vidimo teksturu drva, pa njegove estetske vrijednosti ( va~ne naaem zadovoljstvu i ekoloakoj svijesti) postaju bespredmetne, jer se uope ne vidi nalazi li se ispod bijelog filma drvo, aluminij ili plastika. Kako god, prozirne i svijetle tankoslojne lazure i lakovi, kroz koje dobro vidimo teksturu i boju drva, nisu povoljni za povrainsku obradu izravno izlo~enoga vanjskog drva jer nemaju dovoljnu trajnost. Poluprozirne lazure kompromisno su estetsko i tehni ko rjeaenje, a njihova postojanost ovisi o kakvoi sastojaka, vrsti pigmenta i primjeni UV stabilizirajuih kemikalija. `to je prevlaka deblja, to ona bolje atiti drvo od nepo~eljnog utjecaja vode. Pri tome vei broj tanjih nanosa osigurava bolju zaatitu nego velika debljina nanosa. Deblja prevlaka smanjuje nakupljanje vode od oborina i iz vla~noga zraka, pa su godianja i viaegodianja odstupanja najveih i najmanjih iznosa ravnote~nih sadr~aja vode drva manja. Potpuna nepropusnost prevlake, meutim, nije po~eljna zbog potrebe da dio vode iz drva ispari van. Osim vode izvana, drvo, naime upija vlagu i iznutra, osobito iz prostorija velike relativne vla~nosti. Ta se voda zimi kree prema podru ju manjeg pritiska zasienja vodene pare, tj. u hladnije,vanjske dijelove elemenata, gdje mo~e kondenzirati i nakupljati se pod nepropusnom prevlakom. Stoga prevlaka mora biti vodoodbojna, ali i paropropusna, a ta je dva svojstva teako uravnote~iti. Mialjenje o povoljnosti vrlo propusnih tankoslojnih lazura, koje je prije dvadesetak godina bilo zasnovano na argumentaciji da je za drvo najbolje da  diae , pokazalo se pogreanim, jer su najvee vrijednosti nakupljene vode u trogodianjem razdoblju prelazile 20%, ato je kriti na granica za po etak truljenja drva. Danas se u Europi rabe debeloslojne lazure (high-build wood stain) , poznate i kao lak-lazure (varnish stain), debljine suhog filma vee od 60 m. Ti proizvodi, uz dovoljnu pigmentaciju, osiguravaju dobru zaatitu od svjetlosti i vode. Za primjenu na pro eljima preporu uje se ak debljina od 100 m. Sadr~avaju vodoodbojno sredstvo, prozirne pigmente ~eljezova oksida i fungicide. Debljina suhog filma proizvoda na vodenoj osnovi iznosi oko 120 m. Te vrijednosti debljina prevlaka osiguravaju manje nakupljanje vode, manja odstupanja sadr~aja vode, a time i manju pojavu pukotina nego u tankih prevlaka. Deblji filmovi erodiraju sporije, tj. s izlaganjem im se debljina smanjuje sporije nego tanjima. Samo jedan dodatni sloj na nominalno dvoslojni nanos lazure produljuje vijek trajanja zaatite do obnavljanja za ak 30%. Debljina filma osobito je va~na na mehani ki najosjetljivijim mjestima, a to su bridovi elemenata. Na njima se, zbog povrainske napetosti, pojavljuje tendencija  povla enja prevlake i stvaranja tanjeg sloja baa na najnepovoljnijemu mjestu. Zaobljivanje svih bridova vanjskih elementata potpuno rjeaava taj problem (sl. 2). Slika 2. Ravnomjerna debljina filma na zaobljenim bridovima (r=2 mm) Fig. 2 Uniform film thickness on round edges `vicarski Savezni institut za istra~ivanje materijala i ispitivanja (EMPA) (Eidgenssische Materialprfungs-und Forschungsanstalt) te Stru no udru~enje proizvoa a prozora i fasada (FFF) za povrainsku obradu pro elja lazurama preporu uju ovaj sustav: impregnirajui temelj (bezbojan, s fungicidom) prvi i drugi meusloj lazure s organskim otapalima ili otopljene u vodi, naneseni u tvornici (obraditi sve strane) jedan ili dva sloja (ovisno o klimatskom optereenju i navodu proizvoa a)) jako pigmentirane tankoslojne ili debeloslojne lazure (s organskim otapalima ili vodene) nanesena na gradiliatu. Za neprozirnu (pokrivnu) obradu preporu uju: pokrivno pigmentirani temelj s organskim otapalima ili vodom (bijeli), nanesen u tvornici (obraditi sve strane); u podru jima s vrlo vla~nom klimom treba nanijeti i impregnirajui temelj s biocidom dva do tri nanosa (ovisno o klimatskom optereenju) pokrivno pigmentirane lazure ili pigmentiranog laka; zadnji sloj treba nanijeti na gradiliatu. 5. PRIPREMA POVR`INE DRVA I NANO`ENJE MATERIJALA ZA POVR`INSKU OBRADU 5 SURFACE PREPARATION AND APPLICATION OF COATINGS Povraina drva za pro elja koja e se povrainski atititi prevlakama mora biti ista i suha. Vla~nost drva ne bi smjela prelaziti 15%. Povrainska hrapavost drva za pro elja ovisi o obradi povraine koja odreuje i krajnji izgled i utje e na postojanost. Povraine na koje e se nanositi prekrivni materijali mogu biti dobivene grubim piljenjem, etkanjem i pjeskarenjem, blanjanjem i bruenjem ili samo blanjanjem. Piljenjem dobivene povrine hrapave su i imaju nadignuta vlakanca koja naglaavaju povrinsku teksturu drva. I kada je prevlaka pokrivno pigmentirana, struktura povrine drva ostaje vidljiva. Za takve povrine pogodnije su elasti ne prevlake koje nisu isklju ivo filmogene (npr. vodorazrjedive akrilatne lazure). Na povrainama dobivenim etkanjem ili pjeskarenjem takoer je naglaaena struktura drva jer je dio ranog drva uklonjen. Povraine pripremljene na taj na in trebaju biti pa~ljivo o iaene kako bi se sprije ila mogua oateenja na filmogenim prevlakama. Dobro izblanjane i potom izbruaene povraine vrlo su dobra podloga za prevlake. Praainu nakon bruaenja treba pa~ljivo ukloniti s povraine i iz pora. Na pravilno blanjanim povrainama nee biti problema s povrainskom obradom. Blanjanje tupim no~evima stvorit e, meutim, zgnje ena i nadignuta vlakanca koja mogu utjecati na prionljivost prevlake. Povrainska obrada pro elja naj eae se provodi kombinacijom obrade elemenata u industrijskom pogonu i zavrane obrade na samom gradiliatu. Obrada u tvornici ima prednost zbog ujedna enosti kvalitete i koli ine nanosa, te mogueg nanoaenja temelja na sve strane elementa jednim prolaskom preko povraine. Naj eae se to provodi postupcima oblijevanja, atrcanja ili vakuumskim nanoaenjem. Zavrani se slojevi prevlake na gradiliatu obi no nanose kistom ili atrcanjem (naj eae airmix postupkom). Kistom posti~emo dobro prodiranje materijala u drvo, iako izgled povraine nije uvijek ujedna en. Takav na in nanoaenja zahtijeva proizvode koji se suae relativno polako te stoga nije mogue nanijeti debeli sloj bez tragova kista. To je osobito va~no za pokrivne prevlake ija je trajnost proporcionalna debljini filma. Dva sloja kistom nanesene pokrivne prevlake imaju debljinu suhog filma od 30-40 (m, dok dva sloja airmix trcanjem nanesenog filma imaju potrebnu debljinu od 120 (m. Za primjenu impregnacija i lazura nanoenje kistom bolje je rjeenje jer materijal bolje prodire u drvo i kona ni izgled proizvoda je ljepai. 6. ODR}AVANJE I OBNAVLJANJE PREVLAKA NA DRVU 6 MAINTENANCE AND RECOATING (REFINISHING) OF WOOD Prevlake na drvenim pro eljima treba odr~avati i pravodobno obnavljati kako bi troaak saniranja bio ato manji. `to se dulje eka s obnavljanem troaak materijala i vremena bit e vei. Postupak obnavljanja prevlake ovisi o vrsti prevlake i ja ini oateenja. Openito vrijedi pravilo da postojeu prevlaku nije potrebno uklanjati prije obnavljanja ako je u dobrom stanju, ako vrsto prianja na povrainu i nema veih pukotina ili mjehuria, a na nju se ~eli nanijeti sli na prevlaka. Meutim, ~elimo li nanijeti lazuru na povrainu koja je bila obraena pigmentiranim ili prozirnim lakom, prethodnu prevlaku treba ukloniti. Stari se nali i mogu vrlo brzo skinuti plinskim plamenikom, tzv. letlampom. Takav se toplinski postupak ne provodi na povrainama koje e se obraivati lazurama ili prozirnim lakovima jer otvoreni plamen neizbje~no pali drvo, a ostaci nagorenog drva koji nakon toga zaostanu teako se uklanjaju. Elektri ne puhalice s vruim zrakom bolje su rjeaenje za uklanjanje prevlaka. Kemijska sredstva za skidanje na bazi kausti ne sode (natrij-hidroksid), potaae (kalij-karbonat) i sli nih materijala jeftina su i djelotvorna, ali njihovi se ostaci teako uklanjaju i mogu kasnije utjecati na trajnost prevlake. Na nekim vrstama drva alkalna sredstva mogu prouzro iti diskoloraciju, stoga su za drvo bolja sredstva na organskoj bazi. Za uklanjanje prevlaka s veeg broja povraina ekonomi an je i postupak pjeskarenja. Ako je prevlaka uglavnom u dobrom stanju, ali postoje lokalizirana podru ja s loaom prionljivoau (npr. oko spojeva), mo~e se postupiti tako da se samo taj dio prevlake ostru~e do podloge. Ostaloj prevlaci treba skositi rub sve do podloge (sl. 3). To omoguuje bolju adheziju temeljnog sloja na obraenom lokaliziranom podru ju i ujedna eniju debljinu temeljnoga i zavranog sloja koji e se kasnije nanositi (sl. 3). Ne napravimo li na staroj prevlaci skoaenje na mjestima gdje stara prevlaka zavraava, novonanesena e prevlaka biti vrlo tanka i to e biti prvo mjesto na kojem e prevlaka kasnije po eti pucati, omoguujui tako vodi da penetrira u drvo i ponovno potakne razgradnju (ljuatenje) prevlake. Slika 3. Obnavljanje prevlake uz skoaenje rubova stare prevlake i bez skoaenja. Gore: obnavljanje stare prevlake uz skoaenje ruba. Debljina nove prevlake ujedna ena je i na spoju stare prevlake s drvom. Dolje: obnavljanje stare prevlake bez skoaenja ruba. Nova je prevlaka tanka na rubu stare prevlake i nakon kratkog vremena po ne propadati. Figure 3 Recoating with and without  feathering abrupt edge of old film. Top: recoating with feathering. Thickness of a new coat is consistent across boundaries between old film and wood. Bottom: Recoating without feathering. A new coat is thin at abrupt edge of old film and fails after a short time. Osnovni je zahtjev i pri nanoenju prevlaka prvi put i pri kasnijem obnavljanju da na povrini ne smije biti praine, ulja, masti, voska ni drugih ne istoa. Povraine obraene temeljnim premazima, pigmentiranim ili prozirnim lakovima ili lazurama na kojima je prevlaka uglavnom u dobrom stanju ali je prljava ili puna mrlja treba oprati otopinom detergenta ili sapuna, isprati i osuaiti. iaenje otapalima, npr. lakim benzinom, nu~no je ako su povraine one iaene uljima ili mastima. Biljne organizme poput plijesni, algi, liaajeva i mahovine treba ostrugati prije nanoaenja sterilizirajue otopine koja e uniatiti preostale mikroorganizme. Prije nanoaenja nove prevlake tako obraene povraine treba isprati i ostaviti da se dobro osuae. U daljnjem tekstu dani su primjeri postupaka obnavljanja prevlaka na bazi alkidnih smola i na bazi akrilatnih smola prema preporuci avicarskoga Saveznog instituta za istra~ivanje materijala i ispitivanja (Eidgenssische Materialprfungs-und Forschungsanstalt)-EMPA. Prevlake na bazi alkidnih smola (sustav s organskim otapalima ili vodeni) Stara je prevlaka u dobrom stanju i dobro prianja Povraine oprati razrijeenom otopinom amonijaka i lagano prebrusiti (granulacija papira 120 do 150). Kistom nanijeti jedan ili dva nanosa lazure ili laka na alkidnoj ili akrilnoj bazi (vodeni sustav ili sustav s organskim otapalima); obaviti meubruaenje ako je potrebno; broj novih slojeva ovisi o stanju stare prevlake. Stara prevlaka viae ne prianja i djelomi no se ili potpuno ljuati Ukloniti uniatenu prevlaku (bruaenjem, pjeskarenjem) i oateenu povrainu drva prebrusiti sve do zdravog sloja (da nema sivih podru ja). Dijelove prevlake koji joa dobro prianjaju isprati razrijeenom otopinom amonijaka i lagano prebrusiti (granulacija papira 120 do 150). Na ogoljenu povrainu drva nanijeti temelj na bazi alkidnih smola (s organskim otapalima). Meubruaenje. Kistom dva puta nanijeti jako pokrivno ili pokrivno pigmentiranu debeloslojnu lazuru ili pigmentirani lak na bazi alkidnih ili akrilatnih smola (vodeni ili s organskim otapalima). Prevlake na bazi akrilatnih smola ( vodeni sustav) a) Stara je prevlaka u dobrom stanju i dobro prianja Povrine oprati razrijeenom otopinom amonijaka i lagano prebrusiti (granulacija papira 120 do 150). Nanijeti kistom vodeni akrilatni temelj (prozirni ili bijeli) Meubruaenje, ako je potrebno. Kistom nanijeti akrilnu lazuru ili lak (vodeni sustav) Stara prevlaka viae ne prianja i djelomi no se ili potpuno ljuati Ukloniti oateenu prevlaku (bruaenjem, pjeskarenjem) i povrainu drva prebrusiti sve do zdravog sloja (da nema sivih podru ja). Dijelove prevlake koji joa dobro prianjaju isprati razrijeenom otopinom amonijaka i lagano prebrusiti (granulacija papira 120 do 150). Na ogoljenu povrainu drva nanijeti temelj na bazi alkidnih smola (s organskim otapalima). Meubruaenje. Nanijeti kistom vodeni akrilatni temelj (prozirni ili bijeli). Kistom jadanput ili dvaput nanijeti akrilatnu lazuru ili lak (vodeni sustav). 7. UMJESTO ZAKLJU KA 7 INSTEAD OF CONCLUSION U prvom dijelu ovog rada (Turkulin i Sell, 2002) isticali smo va~nost spre avanja nakupljanja vode u lenim zonama fasadnih elemenata. Va~nost, ali i ograni enost djelotvornosti povrainske obrade mo~emo uo iti na sl. 4 na kojoj je vidljiv pogled kroz prozor ljetnikovca pri prvom posjetu nakon zime. Korisnik stana na inio je novi kapak (od jelovine) te ga dobro zaatitio nepropusnim prekrivnim materijalom. Tijekom zime, meutim, prostor uz zidnu oblogu namakala je voda, skupljala se na kamenoj klup ici i vla~ila doljnji dio kapka koji na nju nasjeda. U proljee se zbog zagrijavanja rapidno razvija trule~ u natopljenom drvu. Pou ak: povrainska obrada najva~niji je element zaatite drva na pro eljima, ali ne mo~e  spasiti ili sakriti propuste u postupcima fizi ke i konstrukcijske zaatite koji su trebali biti korektno provedeni prije povrainske obrade. U imo na vlastitim ili, joa bolje, na tuim pogreakama. 8. LITERATURA 8. REFERENCES Graystone, J. (1985): The care and protection of wood (90 pp.).Slough (England):ICI Paints Division. Boxall, J. (1991): Exterior wood stains.BRE information paper, IP 5/91. Building Research Establishment, UK. Jiroua-Rajkovi, V. (1994): Skidanje starih nali a s povraine drva. Drvna industrija 45 (4):119-123. Miller, E.R.; Turkulin, H. (2001): Standardi za razvrstavanje i ispitivanje vanjskih premaza za drvo-EN 927. Drvna industrija 52(3) 117-129. Sell, J.; Fischer, J.; Wigger, U. (2001): Oberflchenschutz von Holzfassaden. Lignatec 13/2001, 27 pp.Zrich:Lignum. Turkulin, H. (2002): Postojanost drva na pro eljima. Drvo u graditeljstvu-perspektive obnove i izgradnje, `umarski fakultet, Sveu iliata u Zagrebu, travanj 2002. Turkulin, H.; Sell, J. (2002): Postojanost drva na pro eljima. 1. dio: Fizi ka i konstrukcijska zaatita. Drvna industrija 53(1):33-48. Williams, R.S.; Knaebe, M.T.; Feist, W.C. (1996): Finishes for exterior wood (127 pp.). Forest Products Society, USA. ****** (1990): Painting exterior wood. BRE Digest 354, September 1990. Building Research Establishment, UK. ****** (1993): Natural finishes for exterior wood. BRE Digest 387, October 1993. Building Research Establishment, UK. Slika 1. Povrina jelovine prije i dvije godine nakon prirodnog izlaganja u kontinentalnim uvjetima (Zagreb, Hrvatska, 45( prema jugu) Figure 1 The surface of fir-wood before and after 2 years of natural exposure in continental conditions (Zagreb, Croatia, 45( facing south) Slika 2. Ravnomjerna debljina filma na zaobljenim bridovima (r=2 mm) Fig. 2 Uniform film thickness on round edge Slika 3. Obnavljanje prevlake uz skoenje rubova stare prevlakei bez skoenja Gore: obnavljanje sa skoenjem ruba stare prevlake. Debljina nove prevlake ujedna ena je i na spoju stare prevlake sa drvom. Dolje: obnavljanje bez skoaenja ruba stare prevlake. Nova prevlaka je tanka na rubu stare prevlake i degradira nakon kratkog vremena. Figure 3 Recoating with and without  feathering abrupt edge of old film. Top: recoating with feathering. Thickness of new coat is consistent across boundaries between old film and wood. Bottom: Recoating without feathering. A new coat is thin at abrupt edge of old film and fails after a short time. Slika 4. Razvoj trule~i na drvenom kapku zbog neodgovarajueg odvoda vode s prozorske klup ice Figure 4 Rot development on a wood shutter due to improper water conduction off the window sill.  Vlatka Jiroua-Rajkovi docentica je, a Hrvoje Turkulin izvanredni profesor na `umarskom fakultetu Sveu iliaa u Zagrebu . Jrgen Sell profesor je na ETH sveu iliatu u Zrichu i voditelj Drvnog odjela `vicarskoga saveznog instituta za istra~ivanje materijala i ispitivanja u Dbendorfu (EMPA). Vlatka Jiroua-Rajkovi is assistant professor and Hrvoje Turkulin is an associate professor at the Faculty of Forestry of Zagreb University. Jrgen Sell is a professor at the Swiss Federal Institute of Technology (Zrich) and former Head of Wood Department of the Swiss Federal Institute for Material Testing and Research (EMPA) in Dbendorf. PAGE 1 PAGE 8 hjlp  FHb D   f 6 ##|####/02344J7L78888888%9&9'9H9e9r9::;;;<Y<<<<<<>>*>8>J>h>>?R????@J@^@@CJmH 5OJQJmHH*CJH* OJQJmHCJ565CJOJQJmHCJOJQJmH j0JUMlnp  FHb d $ & ( * , . 0 2 dddlnp  FHb d $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < > @ B D   f h j ys r 5bc \ z{-2 4 6 8 : < > @ B D   f h j  ddj  68:<>Nnp<8jv x z | ~ !D!F!*//~ytojeOPQRSY  F      8 !A&68:<>Nnp<8jv x z | ~ !D!F!d & Ftd htdF!*//24L77P888888888'9H9Y9d9$$$$h$$hd $ & Fd & Fdhdd/24L77P888888888'9H9Y9d9e9r9~9:;;;;;;;<X<Y<<<<<<<<<<<<=>>*>8>J>f>h>>>>>> ???R??????@J@^@`@p@@@@A A$A4A>A@ABJBUBVB    ,      Rd9e9r9~9:;;;;;;;<X<Y<<<<<<<<X°$$$$l4 $$$$l 8 <<<<<>>*>8>J>f>h>>>>>> ???R??????l$$$$l 8 ?@J@^@`@p@@@@A A$A4A>A@ABJBUBVB\BbBkBlB`4$$l 8 $$@@@@@@AAAA@AABBRBTBhBjBmBBBBBBBBBB,C-CQCRCCCCCCCDDDD9Du@uu v,v6vbvvvvvvvvvv&w`wnwwwZxpxrxxxxxxxyyyPzzz.{h{   ^lBmBBBBBBBBBBBBBBQCCCDD9DXD$$l 8 $$$$l  8 XDkDlDmDnDoDOEJJLLMMN QjSYda$c,ouuu*u,u.u2u$d$dddc,obo v,v6vJvbvvvvvvvvvvv&w`wnwwwZxpxxxxxxyyyLzPzzz.{h{{{{{| |@||:}t}}}}}~B~z~~~2JLNR*܃:\]XZ>BTUCJCJH* 5CJH*CJ5CJ5\2u4u6u8u:uu@uu v,v6vbvvvvvvvvv2$$l428 ``$$$vv&w`wnwwwZxpxrxxxxxxx<=$$l+4H8 ``$$3$$l448 xyyyPzzz.{h{j{{{{{{{ ||@|$$l 8 $$=$$l+4H8 $h{j{{{{{{{ ||@||:}t}v}}}}}}}}}~~B~z~|~~~~246JLlnprRT*܃:X>T:;<c}~nRؗ      \@||:}t}v}}}}}}}}}~~B~z~|~~~~246J$$l 8 $$JLlnprRT*$$$$$l 8 ܃:X>T:;<c}d$$$l 8 $$$ ;,:~ fv tvCkwxӴԴܴ:aŵ:\ȶBb'x<=  CJOJQJ jmCJOJQJmHCJOJQJmHH*CJH* 5CJH*CJ5CJ5CJCJH*K}~nRؗVNp<dԮخڮ$d & Fd$d$ & F+d h+$dVNp<dԮخڮ8:~ :PfvҲ >LtvCVkӴԴܴ:atŵص:\ȶtdZXZ@BB             T8:~ :PfvҲ >Lt$'$$lk4 `$$$$$tvCVkӴԴܴ:atd$$l 8 $$$)$$l4 8 ŵص:\ȶtdZXZ$$d$d$$$$$l 8 $Z@BBbdv$d $ & Fd $ & Fd $ & Fd$dbdvx~FHJLNPRx(|}~  vxjl                e           Dvx~FHJLNPRx(|}~d$d$d~  vxjl $ & Fd $ & Fd $ & Fd $ & Fd$d$dxhjlXZVVXfh68 &&&&&*.R/S/////`0a0P7R7);*;0;1;2;3;4;6;7;=;>;?;@;A;D;E;0JmH0J j0JU j0JU j CJOJQJmH mHCJOJQJmH5CJOJQJmHHZTVXh8RTVr%&"& & Fd & Fd & Fdd $ & Fd$d$dZTVXh8RTVr%&"&$&&&&&''(())**++,,---`.a.b..`///ý|                                                          0"&$&&&&&''(())**++,,---`.a.b..`////d & F & F//30`0a0b00\2h3j334556L7N7P79(;);.;0;1;2;3;4;5;6;;;=;>;?;@;A;B;C;D;E;  &/30`0a0b00\2h3j334556L7N7P79(;);4;5;6;A;B;C;D;E;&`#$$$ 0. A!"#7$%. A!"#S$S%. A!"#`$% [$@$NormalmH <@< Heading 1$@&CJOJQJmH@@@ Heading 2$@&5CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body TextCJOJQJmH>P@> Body Text 25CJOJQJmH:Q@: Body Text 35OJQJmH.@". Footnote Text8&@18Footnote ReferenceH*, @B,Footer  9r &)@Q& Page Number43<F3!? @cE;2 F!d9<?lBXD2uvx@|J}tZv~"&/E;j /VBh{/E; !!48WX"#;< !tu"ABop&(MNVWMNmn ( ) ;?'(tu'(abWX%'YZde~NPi%&35<>QSvz  '(LM      ~  !!4!5!J!K!P!R!S!T!!!""""G"H"b"c"{"|"""""""""""""j#k#########)$,$h$k$u$w$$$%%q%r%Y'Z'''''b(d(r(s(((m+p+..//<2=2336677/909 <<_<`<<<<<<<==========x>y>2?3?;?{|ѐԐ +,QRyz "z|ǒɒ02bc gm՗ )CGIQ^ghjkxyz{ ,<?GT_`deghrtx{Ǚʙљәڙ $')0123ABIKPQ[txzǛ@BVWʜ̜ڜܜ')01NPCDҟӟŠƠΠϠ٠ڠ&')*,1<?FGHIQRXY_`kltu~ġӡ7=KQ 1458VX"@BnpLNlnU V G H 4 5 :?tuabOP&'GHXZceqr}~MP]^h$&23;<@AHIPSdeuz  &(ABKMSTde      ~  !!!!!!!!"!3!5!C!D!I!K!O!R!!!E"F"`"a"""""""""""##X'Z'''q(s(((**2+3+f.g./2023399 <<W<X<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==-=.=4=5===>=z={===========L>M>w>y>>>>>>>??1?3?M?N?X?[?e?g???????@@7@9@S@T@^@a@j@n@@@@@@@@@@@ A AAA"A$A3A7ADAEAVAZAmAnAAAAA&B(BHBJBqBwBBBBB C CkClCCCCC6D9DDDEEGEHEnEoEEE9F:FFFFFFFFFGG4I5IIIpMqMNNiNjNOO(P)PPP$Q%QTT5T6TSTUTWW/X0X=Y>YYY}Z~Z[[<[=[P[Q[q[r[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\#\$\7\9\=\>\K\L\r\s\\\\\\\\\] ](])];]<]P]R]Y]Z]i]j]]]]]]]]]^ ^B^C^U^V^t^v^|^}^^^^^^^__&_'_E_F_l_m_}__````aaratajdldhhdmfmmmmmnno o|o}o:p=pipkppp0q1qqqrrBrEruuvvswuwxxL{M{{{||C|G||}~~+,tuLM47 /1z|9;ÍčKLil׏ُ=>{|ѐԐ!"{|Ȓɒ-.HIޖߖ?@PT04GH.=eg$'adǛMNٜܜ !MP^_џӟ23ڠ*,14Vlatka Jiroua-Rajkovi?C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\poprocelja-di.docVlatka Jiroua-RajkoviGC:\DOCUME~1\Vlatka\LOCALS~1\Temp\AutoRecovery save of poprocelja-di.asdVlatka Jiroua-RajkoviGC:\DOCUME~1\Vlatka\LOCALS~1\Temp\AutoRecovery save of poprocelja-di.asdVlatka Jiroua-Rajkovi?C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\poprocelja-di.docVlatka Jiroua-Rajkovi?C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\poprocelja-di.docVlatka Jiroua-RajkoviGC:\DOCUME~1\Vlatka\LOCALS~1\Temp\AutoRecovery save of poprocelja-di.asdVlatka Jiroua-RajkoviGC:\DOCUME~1\Vlatka\LOCALS~1\Temp\AutoRecovery save of poprocelja-di.asdVlatka Jiroua-RajkoviGC:\DOCUME~1\Vlatka\LOCALS~1\Temp\AutoRecovery save of poprocelja-di.asdVlatka Jiroua-Rajkovi?C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\poprocelja-di.docVlatka Jiroua-Rajkovi?C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\poprocelja-di.docY  (  CU E "  RU @ Il+ ~ i/ al? `G mnM 7P "T `8Z m 0co i"q e& z Cz y``  hhOJQJo( hhOJQJo(hh.hho()hho(.hho()hh. hhOJQJo(hh. hhOJQJo( hhOJQJo(hh.hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hh. hhOJQJo(hh.i"q~ i/e& zY al?(Il+m"T@ CU7PRUE0co`GCz`8Zy``" mnM@  ~~~~~ ~$~&~'~.~2~<~=~>~?~@~B~C~D~E~G~I~K~L~O~P~U~Z~[~\_mqstxz{3pp p@ppp p0p4pp@p:px@p>p@p@pFp@pLpZpbpvpxpzp|p~pp@pp@ppp$@ppppppph@pppp@ppp@ppp @pppp,@pppp&p*p\@p2p4pt@GzTimes New Roman5Symbol3& zArial"Ahvzly :iC!20d4Vlatka Jiroua-Rajkovi, Hrvoje Turkulin, Jrgen SellRajkovicVlatka Jiroua-RajkoviOh+'0 ( HT p |  5Vlatka Jirou-Rajkovi, Hrvoje Turkulin, Jrgen Sellajklat RajkovicrouajkajkNormalcVlatka Jirou-Rajkovi 9atMicrosoft Word 8.0v@Q@P~@N'+;@vň:i՜.+,D՜.+,` hp|   aC1 5Vlatka Jirou-Rajkovi, Hrvoje Turkulin, Jrgen Sell Title 6> _PID_GUIDAN{A4CD83FF-462C-4A68-A101-ED2C678C5553}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@N5͸!ň1TableJ?WordDocument]SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool!ň!ň  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q