Naslov
Postmodernističko rastvaranje povijesti i pitanje identiteta
(Postmodern Decay of History and the Question of Identity)

Autori
Nikodem, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Kršćanstvo i pamćenje / Vuleta, Bože ; Anić, Rebeka ; Milanović Litre, Ivan - Split : Zagreb : CROPAX - Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski Caritas, 2004, 239-255

Skup
Kršćanstvo i pamćenje

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 15.05.2003. - 17.05.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
postmoderno stanje društva; kraj povijesti; sekularizacija ideje napretka; društvena uloga masovnih medija; postmoderni identiteti
(postmodern state of society; end of history; secularization of the idea of progress; social role of mass media; postmodern identity)

Sažetak
Teorijski okvir rada čine granice modernog društva i postmodernog stanja društva, te modernističko/postmodernistički procesi koji konstituiraju suvremeni društveni kontekst Zapadnog svijeta. Osnovna teza rada je da se zarobljenost postmodernog stanja društva u sadašnjosti (život SADA i OVDJE) javlja kao posljedični splet dvaju procesa: 1. Sekularizacije ideje napretka, gdje se krajnji ciljevi ljudskog života premještaju iz područja transcendentnog u područje imanentnog, što otvara mogućnost ostvarenja tih ciljeva u sadašnjosti i time proglašenja "kraja povijesti". Izdvajanjem ideje napretka iz kršćanske eshatologije, unutar koje ideja napretka prvobitno nastaje, ostavlja tu ideju ispražnjenu, bez sadržaja, a onda se ona tako ispražnjena postavlja kao ključ razvoja modernog društva. Time se ukida koncepcija budućnosti, odnosno postavlja se pitanje smislenost čovjeka kao homo fabera, djelatnog bića koje je usmjereno prema nečemu, dakle bića budućnosti ; 2. Nametanje masovnih medija kao dominantnih nositelja pamćenja, što dovodi do narušavanja jasnih granica između stvarnosti i fikcije. U stalnom medijskom kolopletu novih značenja prošlih događaja ukida se njihov smisao i smanjuje svijest o pripadnosti određenom vremenu. Time se dokida mogućnost promišljanja stvarne sadašnjosti i vizija budućnosti, a čovjek sve više postaje biće relativizma, a sve manje biće relacije. Naznačeni procesi nanovo donose pitanje identiteta, kao jedno od ključnih pitanja 21. stoljeća. Posebice stoga što se, unutar postmodernog vrijednosno-moralnog relativizma, u potrazi za novim/starim uporištima identifikacijskih procesa javljaju neka ne-ljudska rješenja posredovana znanstveno-tehničkim sustavom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA