Naslov
Percepcija sociokulturnih odrednica identiteta hrvatskog društva: analiza studentske populacije
(Perception of the Social and Cultural Dimensions of Identity in the Croatian Society: Student Population Analysis)

Autori
Čulig, Benjamin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup "Identitet i razvoj: Priključenje Hrvatske Europskoj Uniji" / Matić, Davorka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2003, 5-5

Skup
Identitet i razvoj: Priključenje Hrvatske Europskoj Uniji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2003. - 29.11.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
identitet; nacionalni identitet; studentska populacija; sociokulturne odrednice identiteta; hrvatsko društvo
(Identity; Nacional Identity; Student Population; Social and Cultural Dimensions; Croatian Society)

Sažetak
U proljeće 2003. godine provedeno je pilot-istraživanje na slučajnom, stratificiranom i reprezentativnom uzorku studentske populacije (N=360). Metodom ankete za koju se konstruiralo 17 instrumenata s cca 250 varijabli htjelo se ustanoviti koje su to bitne odrednice nacionalnog identiteta koje studenti percipiraju kao poželjne, odnosno nepoželjne. Tražili smo odgovor na pitanje što je sve tipično za osobnu sociokulturnu identifikaciju građanina Hrvatske. Ispitivanju su podvgnuti i pozitivni i negativni simboli, događaji, prirodni resursi, postignuća i obilježja te religijski, nacionalni, kulturni, politički, državni itd. aspekti, kao i psihosocijalne pretpostavke vezane uz pojedinca čija se percepcijska procjena transparentne slike tipičnog građanina Hrvatske traži. Pokušali smo dobiti i informaciju o tome kakvu sliku imamo "mi o sebi", odnosno kako mislimo da nas drugi vide. Odgovarajuće multivarijantne metode analize podataka pokazale su da je sociokulturni identitet usko povezan s psihosocijalnim odrednicama s jedne strane te elementima stavovske strukture s druge. Poželjne/nepoželjne karakteristike sudjeluju u "viziji" tipičnog građanina na tri načina: jedan se tip identiteta formira oslonjen na tradiciju i prošlost, drugi na anticipacijske i projektivne tendencije, dok se treći tip identiteta formira na temelju aktualiteta i "potrošivih" simbola. Stoga zaklučujemo da je nacionalni identitet u procesu formiranja i da će mu "konačni lik" ovisiti upravo o tome koja od navedenih opcija u dogledno vrijeme izbori socijalni, kulturni i politički primat.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA