Pregled bibliografske jedinice broj: 153159
Određivanje sadržaja ekstraktivnih tvari na uzorcima finskog bora (Pinus sylvestris)
Određivanje sadržaja ekstraktivnih tvari na uzorcima finskog bora (Pinus sylvestris), 2004., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 153159 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje sadržaja ekstraktivnih tvari na uzorcima finskog bora (Pinus sylvestris)
(Determination of extractives amount on finland pine (Pinus sylvestris) samples)
Autori
Biondić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
26.03
Godina
2004
Stranica
49
Mentor
Despot, Radovan
Neposredni voditelj
Antonović, Alan
Ključne riječi
Finski bor (Pinus sylvestris); ekstraktivne tvari; termička obrada drva
(Finland pine (Pinus sylvestris); extractives; wood termical treatment)
Sažetak
Ekstraktivne tvari u sastavu drva prema njihovom postotku koje oni tamo zauzimaju, smo vidjeli da su na zadnjem mjestu, iza celuloze, lignina, te drvnih polioza. No to ne znači da bi ih trebalo zanemariti i dalje ih ne istraživati, jer smo vidjeli da u nekim slučajevima mogu biti od presudne važnosti - određivanje vrste drva. Kako su nekada poželjni da ih je u što većem postotku - otpornost na napad bakterija i gljiva, tako nekada mogu biti i nepoželjne, da ih je u što manjem postotku - prilikom ljepljenja izazivaju dodatne probleme. Glavna svrha ovoga rada je bila ta da se eksperimentom pokuša odrediti sadržaj ekstraktivnih tvari na toplinski obrađenom drvu, vidjeti u kojem postotku će biti prisutne u uzorcima toplinski obrađenim kod različitih temparatura, te u odnosu na uzorak koji nije toplinski obrađen. Kod ovog eksperimenta se nije išlo detaljnije u samu analizu ekstraktivnih tvari, i k tome da se vidi zašto i kako se postotak kod određenih temparatura povećao ili smanjio, to nije bio cilj ovog eksperimenta, nego je bilo bitno vidjeti kod koje temparature će sadržaj ekstraktivnih tvari biti najmanji a kod koje najveći, te ih također usporediti s reprezentativnim uzorkom. Ako bismo htjeli vidjeti što se je to točno dogodilo s pojedinim skupinama ekstraktivnih tvari, tada bismo pomoću metode plinske kromatografije došli do saznanja u kojoj mjeri i koje skupine ekstraktivnih tvari su jednostavno nestale iz uzorka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
