Pregled bibliografske jedinice broj: 153122
Određivanje botaničkog podrijetla nekih vrsta monoflornog meda na temelju flavonoidnog profila određenog RP-HPLC metodom
Određivanje botaničkog podrijetla nekih vrsta monoflornog meda na temelju flavonoidnog profila određenog RP-HPLC metodom, 2004., doktorska disertacija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 153122 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje botaničkog podrijetla nekih vrsta monoflornog meda na temelju flavonoidnog profila određenog RP-HPLC metodom
(Determination of botanical origin of selected types of unifloral honey on the basis of their flavonoid profile obtained using RP-HPLC method)
Autori
Kenjerić, Daniela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.07
Godina
2004
Stranica
98
Mentor
Mandić, Milena L.
Ključne riječi
botaničko podrijetlo; fenolni profil; flavonoidi; identifikacija; med; RP-HPLC metoda
(botanical origin; flavonoids; honey; identification; phenolic profile; RP-HPLC method)
Sažetak
Svrha rada bila je odrediti fenolni profil triju odabranih vrsta meda (kadulja, bagrem i kesten) karakterističnih za područje Republike Hrvatske, te na osnovu specifičnosti tog profila utvrditi botaničko podrijetlo analiziranih uzoraka. Prikupljeni su uzorci iz dvije sezone, sukladnost sa zakonskom regulativom im je provjerena kroz analizu odabranih parametara koji se najčešće dovode u svezu s botaničkim podrijetlom (kiselost, električna provodljivost, udio vode), a na osnovi mikroskopskog pregleda peludnih zrnaca prethodno su sortirani u odgovarajuću vrstu. Fenolna frakcija izolirana je kombinacijom ekstrakcije na čvrstoj fazi (SPE) i ekstrakcije tekućina-tekućina, a potom analizirana visoko djelotvornom tekućinskom kromatografijom obrnutih faza (RP-HPLC) uz UV-Vis i PDA detektor. Rezultati su ukazali na specifičnosti među analiziranim vrstama meda. Med kadulje karakteriziran je prisutnošću abscisinske kiseline i visokim koncentracijama flavonoida luteolina u odnosu na ostale dvije analizirane vrste meda, med bagrema ima visoke koncentracije krisina, dok je med kestena bio jedini kod kog je zamijećena prisutnost miricetina. Unatoč određenom broju neidentificiranih pikova odabrane i analizirane vrste meda moguće je razlikovati kako prema specifičnim komponentama, tako i prema cjelokupnom profilu koji je prepoznatljiv i tipičan za svaku ispitivanu vrstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
Napomena
5D/04
