Pregled bibliografske jedinice broj: 152645
Hrvatska metalurgija - prošlost, sadašnjost, budućnost
Hrvatska metalurgija - prošlost, sadašnjost, budućnost // Spomen-knjiga stodvadesetpetgodišnjica Hrvatskog inženjerskog saveza / Radić, Jure (ur.).
Zagreb: Hrvatski inženjerski savez, 2003. str. 293-307
CROSBI ID: 152645 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska metalurgija - prošlost, sadašnjost, budućnost
(Croatian metallurgy - its Past, Present and Future)
Autori
Mamuzić, Ilija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Spomen-knjiga stodvadesetpetgodišnjica Hrvatskog inženjerskog saveza
Urednik/ci
Radić, Jure
Izdavač
Hrvatski inženjerski savez
Grad
Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
293-307
ISBN
953-97672-2-9
Ključne riječi
metalurgija, Hrvatska, prošlost, sadašnjost, budućnost
(metallurgy, Croatia, past, present, future)
Sažetak
U poglavlju je dan razvoj metalurgije u svijetu, čiji počeci se datiraju u 7. tisućljeće pr. Kr. Na području današnje Hrvatske metelurgija je nazočna 6 000 godina, a tri su civilizacije ostavile dokaze: vučedolska, keltska i rimska. Dolaskom Hrvata intenzivnije je bila prisutna metalurgija u sisačko - banovinskom i samo-borskom području te Gorskom kotaru. U Dubrovniku i Zagrebu bilo je razvijeno lijevanje zvona (i topova). Industrijska je proizvodnja započela 1853. (lijevaonica u Rijeci), 1937. (proizvodnja aluminija i aluminijske slitine u Lozovcu) te izgradnjom visoke peći u Capragu 1939. godine. Danas je u Hrvatskoj nazočno više metalurških tvrtki čije su tehnologije, u odnosu na svijetske u zaostatku više od trideset godina. Za razliku od mnogih svjetskih država koje jednako kao i Hrvatska nemaju sirovinske resurse za metalurgiju ali poklanjaju veliku pozornost razvoju svoje metalurgije, u Hrvatskoj to nije slučaj. Sve tvrtke idu u privatizaciju, pa budućnost hrvatske metalurgije ovisi o vlasnicima, većinom inozemnim ulagačima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Metalurgija
POVEZANOST RADA