ࡱ> 7 bjbjUU .7|7|JAl"VVVV b|:' ' ' {{{{{{{$F~ fb{' # ' ' ' {=vgh|=v=v=v' Rf{=v' {=vH=v{{v E}vPVyo{{~|0|{Ȁ=vȀ{=vDaniela Angelina Jelin i LABIN , NJEGOVO ISELJENI`TVO I KULTURA: NEKAD I DANAS Grad Labin smjestio se na isto noj strani istarskog poluotoka, izmeu Pule na jugu i Rijeke na sjeveru. Grad je podijeljen u dva dijela: stari i novi dio. Stari dio grada smjeaten je na bre~uljku 320 m iznad mora i vrlo je ~ivopisnog izgleda dok se novi dio nalazi podno bre~uljka, a opisuje ga prili no pravocrtna arhitektura. Danas ima oko 12.000 stanovnika, a u njegovom je sastavu petnaest opina. Centar je Labinatine koja osim Labina uklju uje i opine Raau, Sv. Nedelju, Pian i Kraan. Prosje na gustoa naseljenosti u Labinatini iznosti 67 stanovnika po km, a ukupan broj stanovnika je 26.000. Grad sam po sebi nije turisti ko srediate no blizina Rapca kao najja eg turisti kog srediata isto ne obale Istre pru~ila mu je mogunost za razvoj turizma  iz pozadine . Njegove ~ivopisne ulice, skladna arhitektura te bogata kulturna proalost i sadaanjost razlog su viae za posjetu ovom gradu, ali i za zna ajan razvitak dodatne turisti ke ponude.  HYPERLINK "http://www.labin.com/fotoalbum.asp?mjesto=Stari%20grad"  INCLUDEPICTURE "http://www.labin.com/fotoalbum/fotog4.jpg" \* MERGEFORMATINET  Povijest grada* Mjesto danaanjeg Gornjeg Labina bilo je nastanjeno dva tisuljea prije nove ere. Staro ime Labina - Alvona, predindoeuropskog je porijekla. Prema nekim tuma enjima zna enje je rije i Alvona,  grad na brdu ili  visoko naselje . Obzirom na povijesne ostatke i zapise mo~e se zaklju iti da je grad osnovan u 4. stoljeu prije nove ere. U treem stoljeu p.n.e. po inju sukobi lokalnog stanovniatva s Rimljanima, koji zavraavaju 177.g. p.n.e. kada Istra potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raaa. Labin postaje sastavni dio Ilirika, novoosnovane pokrajine, u sklopu koje ima relativno visok stupanj samostalnosti i vlast nad okolnim mjestima. Najstariji pisani dokument iz labinske povijesti je reljef iz treeg stoljea s natpisom  RES PUBLICA ALBONESSIUM . Rimska vlast traje sve do 476. g. kada pod najezdom Ostrogota pada Rimsko carstvo. Rimljane 539. g. u Istri zamjenjuju Bizantinci. Njih, pak ruae Langobardi. 788.g. Labin, kao i cijela Istra, potpadaju pod vlast Franaka. U to vrijeme Labin je izgubio svaki oblik autonomije. Vlast Franaka obilje~ena je zna ajnijim prodorom slavenskih plemena u 6. i 7. st. Od 888.g. pa do 902. Labin je u sastavu italskog kraljevstva, a nakon toga ulazi u romansko-germanski imperij. To je vrijeme kada istarski gradovi postaju posjedi njema kih feudalaca. Od 1207. do 1420. Labinom i okolicom vladali su akvilejski patrijarsi. Samim gradom upravljao je kaatald*, u ijim je rukama bila sudska i porezna vlast. Uz kaatalda gradom upravlja ~upan s dva suca i Malim savjetom. 1341. Labin je dobio svoj statut kojeg su donijeli sami graani, a potvrdio ga je patrijarh Bertrand. Od 1420. Labin je pod vlaau Mleta ke Republike. Labin je u to vrijeme sam postavljao svoga gradona elnika (prodestata) kojeg je potvrivala Venecija. 1464. smanjena je autonomija Labina, kada mu je oduzeto pravo na biranje gradona elnika. U Labinu je 3. o~ujka 1520. roen glasoviti reformator Matija Vla i Ilirik. Na mladog Vla ia presudno je utjecao njegov roak, franjevac Baldo Lupetina koji je zbog svojih reformatorskih ideja, nakon etrnaestgodianjeg tamnovanja u mleta kim zatvorima, i tri sudska procesa ipak zadavljen. 19.I.1599. Labin je napalo oko 800 uskoka. Njima se suprostavilo tek tridesetak vojnika i tristotinjak mjeatana. Na elnik je pobjegao pa su spaaavanje grada organizirali Gianbattista Negri i ~upnik Priamo Luciani. Tek se svojom mudroau nekolicina branitelja uspjela oduprijeti navali bijesnih Uskoka koji su pokuaali provaliti u grad. Nakon ovog dogaaja Labinjani su se zavjetovali Svetom Sebastianu, koji je sve do danaanjih dana ostao zaatitnikom grada Labina. 1797. Napoleon je porazio Mleta ku Republiku, a Labin dolazi pod austrijsku upravu. Nakon toga ulazi u sastav nonoosnovane Ilirske provincije. 1813. pora~ena je i Francuska, a Labin potpada pod Austrougarsku monarhiju. Ovo je razdoblje ekonomskog razvoja Labinatine. U to se vrijeme otvara i ugljenokop, te po inje komercijalna eksploatacija ugljena. Austrijska uprava zaslu~na je ne samo za bitan napredak rudarstva, osobito nakon 1881. godine kada Trbovljansko rudokopno druatvo otkupljuje i objedinjuje u jednu tehnoloako-proizvodnu cjelinu sve labinske rudnike*, ve za svekoliki razvoj i modernizaciju ovoga kraja. Izgraene su ceste, podignute akole i bolnice, ureen cestovni i morski putni ki i trgova ki promet, uvedena poatanska slu~ba, izvraena prva precizna katastarska izmjera teritorija, ureen i znatno poboljaan druatveni i kulturni ~ivot graana Labina. U to je doba Labin, po sastavu stanovniata i mentalitetu, prete~ito talijanski grad. U tom okru~enju roena je u Labinu 14.02.1844. znamenita u iteljica, spisateljica i revolucionarka Giuseppina Martinuzzi. 1918. u Labin ulaze jedinice talijanske vojske, a 1920. Rapalskim ugovorom Istra pripada Kraljevini Italiji. Za vrijeme Kraljevine Italije, dakle do 1943. Labin do~ivljava sna~an ekonomski razvoj, predvoen sna~nim rudarstvom. Osnivaju se nova naselja i pokreu razni proizvodni pogoni. Talijanska je uprava joa viae osuvremenila ovaj kraj. Osim isuaivanja epikog jezera tridesetih godina, poduzela je velike melioracijske radove u Krapanskoj dolini i u dolini rijeke Rae. Rudnici s preko 10.000 uposlenih i maksimalnom godinjom proizvodnjom od preko 1.100.000 tona, zbog tehnolokih inovacija opravdano su slovili kao najmoderniji rudnici u Europi. Upravo za potrebe rudnika grade se dva potpuno nova moderna naselja: Raa i Podlabin. Poslije dolaska faaisti ke stranke na vlast u Italiji, pogoraavaju se uvjeti ~ivota u Istri. Nakon ulaska Italije u rat, a osobito nakon njene kapitulacije 1943. g. mnogo ljudi s podru ja Labinatine priklju uje se partizanskom pokretu otpora. 2. o~ujka 1921. u Labinu radnici, zbog loaih uvjeta rada organiziraju demonstracije i osnivaju vlastite stra~e. Taj se dogaaj u povijesti pamti kao  Labinska republika ato se pamti kao izuzetan dogaaj u povijesti grada te je osnova i za neke moderne projekte. Pobuna je ubrzo uguaena, a radni ke voe ka~njeni. Nakon kapitulacije Italije u 2.svj. ratu 1943.godine, i tzv. Pazinskih odluka, Labin, kao i cijela Istra dolaze u sastav FNR Jugoslavije. Dolazak socijalisti ke jugoslavenske vlasti potaknuo je veliki val iseljavanja, naro ito Talijana, koji se nastavio, iako u smanjenom intenzitetu i u iduim desetljeima. Od 1945. pa do 1990.g. Labin je u sastavu SR Hrvatske, a nakon raspada SFR Jugoslavije, odnosno prvih demokratskih parlamentarnih izbora i referenduma o hrvatskoj samostalnosti, danas je Labin u sastavu Republike Hrvatske, odnosno njenog sastavnog dijela }upanije Istarske. Labinsko iseljeniatvo Veina labinskog iseljeniatva danas ~ivi u SAD-u, `vedskoj, Kanadi, Australiji i Italiji. U svim spomenutim zemljama, osim Italije iseljeni su se Labinjani organizirali u klubove dok to u Italiji nije slu aj vjerojatno zbog blizine domovine. U Italiju su ljudi ovoga kraja veinom odlazili na rad, a kako su bili u mogunosti eae posjeivati rodni kraj, to je vjerojatan razlog da nije bilo potrebe za posebnim organiziranim djelovanjima. U dalekom pak kraju, iseljenici djeluju vrlo aktivno u svojim klubovima koji katkad nisu samo ograni eni na iseljenike Labinatine ve i Istre openito. U `vedskoj su oni u Malm-u, u Australiji u Adelaide, Sydney-u i Melbourne-u, u Kanadi u Torontu, a u SAD-u u New Yorku, Clevelandu i San Francisku. Najvei broj iseljenika ~ivi u New Yorku i prema dostupnim podacima broje oko 10.000. Tamo djeluju tri iseljeni ka kluba:  Rudar ,  Istra i  epi , a aktivnosti su im koncentrirane oko sporta i kulture, osobito folklora i njegovanja tradicije dok su se dodatno klubovi  Istra i  Rudar proslavili tradicionalnom istarskom kuhinjom. Iseljavanje stanovnika Labina deaavalo se uglavnom krajem aezdesetih i po etkom sedamdesetih godina proalog stoljea . Razlog iseljavanja bio je uglavnom ekonomske prirode no djelomi no i avanturisti ke: da se vidi i pokuaa ~ivjeti u "The Land of Oportunity". `to se ti e iseljavanja u SAD, Labinjani su uglavnom naseljavali New York, bili su mahom srednjoakolske stru ne spreme, a bilo ih je mnogo mlaih i od dvadeset godina. Veina njih u novoj je domovini pronaala posao u graevinarstvu budui da je to dobro plaen posao, a sna~an sindikat daje i svojevrsnu sigurnost. Zbog dobre zarade, mnogo njih radi i u restoranima, a neki su otvorili i vlastite restorane s kojima su postigli veliki uspjeh. `to zbog nepoznavanja jezika, ato zbog novog okru~enja, a ponajviae zbog ljubavi prema nogometu, iseljenici su i u New Yorku ostali zajedno. Meusobni su im kontakti bili od izuzetne va~nosti, a kako su bili prili no mladi, odmah su po eli igrati nogomet za lokalne klubove. Naravno, nisu izgubili kontakt ni sa  starim krajem osobito s rodbinom koja je ostala u Labinu. I ovdje se pokazalo kako je nogomet najva~nija sporedna stvar na svijetu jer je upravo iz ljubavi prema tom sportu 2. o~ujka 1977. osnovan i nogometni klub  Rudar . Osnovali su ga muakarci iste generacije koji su i sami igrali nogomet. Na po etku su iznajmljivali prostor i nalazili se nedjeljom nakon utakmice. Dolazile su im i obitelji jer je veina njih ve bila o~enjena. Kako se lanstvo airilo, tako su rasle i potrebe za veim prostorom. Po etkom osamdesetih, na gradskoj licitaciji kupili su zgradu novcima lanova kluba. Tako je klub iz nogometnog prerasao u druatveni klub; zgrada se polako i renovirala, a danas u njoj djeluje i restoran. Poseban se napor ulo~io kako bi se privuklo i mlae generacije koji bi, prema mialjenju starijih generacija trebali preuzeti rukovoenje klubom. Uglavnom su to djeca iseljenika i roeni su u New Yorku, a veina ih pleae i u folklornoj grupi.  INCLUDEPICTURE "http://www.istrianet.org/istria/sports/running/images/rudar.gif" \* MERGEFORMATINET  Predsjednik kluba je gospodin Valter ekada* i posebno je ponosan na mlade veina kojih je zavraila visoke akole u Americi i koji su se, kako ka~e,  dru~ili i odlazili u stari kraj pa govore  po naae  . Od danaanjih aktivnosti kluba na prvom je mjestu i dalje nogomet, a zatim su tu folklor i gastronomija. U restoranu se kuha  po domae , a cijene su jako pristupa ne. Imati svoju zgradu u New Yorku danas je jako skupo pa je time uspjeano poslovanje restorana od velike va~nosti. Gospodin ekada smatra da je sloga Labinjana u New Yorku karakteristika koju treba posebno istai: biti slo~an je, prema njegovom mialjenju jedini na in da se u New Yorku pronae mjesto pod suncem. Tako su o klubu pisali ak i New York Times i Daily News, a Time Out Magazine je posebno preporu io  Rudar kao specifi ni restoran s odli nom hranom. Najpopularnije jelo su njoki, fu~i, manestra, neka riblja jela, bakalar i sl. Posjetitelji restorana su uglavnom Hrvati koji ~ive u New Yorku, ali i Amerikanci. Osim restorana kluba  Rudar , postoji i nekoliko istrijanskih restorana na Manhattanu i gotovo svi od reda su izuzetno cijenjeni. Neki od vlasnika tih restorana su i lanovi kluba. Vjerojatno najpoznatija voditeljica istrijanskih restorana u New Yorku je Lidija Matticchio Bastianich koja ima svoju kulinarsku TV-emisiju i koja je jako popularna u SAD-u. Osim njenog restorana, poznat je i restoran  Rossini , takoer na Manhattanu, a vlasnik mu je Pino ernjul. Na~alost, njihova se kuhinja viae predstavlja kao sjeverno-talijanska  cuisine , a manje kao istarska, no nesumnjiv je njihov zna aj u promociji naae zemlje. Klub je imao dosta intenzivne kontakte s istarskim klubovima iz Clevelanda i Toronta. Svako ljeto organizirali su piknike u drugom gradu, no u posljednje vrijeme sve je manje ljudi zainteresirano za takve kontakte jer prednost imaju odlasci  doma . Ljeti, kad se ne ide u  stari kraj , obi no pokuaavaju organizirati folklorne nastupe i nogometne turnire s lokalnim klubovima, no to naj eae ovisi o tome ima li dovoljno lanova za takve nastupe budui da su svi volonteri i ljeti su na godianjem odmoru. Od buduih aktivnosti, klub se idue godine nada organizirati i financirati veliku featu u Labinu i okolici. Veina njujorakih Labinjana bi se voljela vratiti u domovinu kad ode u mirovinu, no prema rije ima gosp. ekade nije se baa lako vratiti nakon toliko godina.  Svi bismo se mi vratili ~ivjeti tamo gdje smo roeni, ali stvarnost je ipak druk ija , ka~e ekada. Poglavarstvo Grada Labina odr~ava stalne kontakte sa svojim iseljenicima, a ove je godine klub  Rudar dobio i godianju nagradu Grada Labina  za stvarala ki rad s posebnim dostignuem tijekom godine za izraziti doprinos iskazan na dugogodianjim humanitarnim akcijama i viaestrukom potpomaganju aktivnosti Grada Labina u svrhu njegova boljitka te kontinuiranog njegovanja tradicija i folklora zavi aja . Folklorna grupa kluba polovicom 80-ih nastupala je u Zagrebu, 2000. godine nastupala je po cijeloj Istri, a foklor je svakako jedan od dobrih na ina odr~avanja kulturne tradicije  starog kraja . `to se humanitarnog rada ti e, za vrijeme domovinskog rata klub je slao kontejnere s lijekovima i druge oblike pomoi. Kultura kao na in ~ivota Labina danas O ito je da su kultura, tradicija odnosno folklor koji predstavljaju  pe at domovine i identitet labinskog iseljeniatva odigrali veliku ulogu u njegovanju i odr~avanju zajedniatva iseljenika toga kraja. Labin je oduvijek bio grad kulture i s tom tradicijom nastavlja i danas. Dvije osnovne zna ajke koje Labin predstavljaju od davnina jesu rudarstvo i umjetnost. Iako rudnik viae nije aktivan, u Labinu ~ivi joa mnogo stanovnika u ijem je ~ivotu ovaj na in privreivanja odigrao veliku ulogu. Vidljivo je to u vizuri samog grada, u Gradskom muzeju, ali i u projektima koji predviaju otvaranje rudnika za javnost uz njegovu potrebnu prenamjenu. Kao ato je ve i spomenuto, Labin je i grad umjetnika koji u ovom gradu ~ive i rade od roenja. To je grad galerija, muzeja, parka skulptura. Upravo rudarstvo i vizualna umjetnost bili su potke u stvaranju novog projekta  Labin Art Republike. Baa zato ato Labin nije izraziti turisti ki grad, ali blizina Rapca razlog je pojedinim turistima za posjetu tom slikovitom gradu te njegov izvanredan kulturni potencijal grada stvorili su preduvjete za ozbiljnija razmialjnja o Labinu kao turisti kom gradiu. Tako je u proljee roen spomenuti projekt koji predstavlja grad kao srediate kulturnog turizma. To je projekt kulturne ponude u Starom gradu Labina koji od proljea do jeseni svake srijede i etvrtka pretvara grad u Labin Art Republiku, mjesto velikih do~ivljaja u kojem se turistima, ali i domaem stanovniatvu nude razne kulturne atrakcije: rudnik, slikari, kipari, glumci, pjeva i, svira i, buntovnici, ples i predstave na gradskim trgovima. Gostu se za simboli nu cijenu nudi preko trideset atrakcija u ve ernjim satima. Svaki gost kupnjom ulaznice dobiva kartu kulturnih atrakcija/dogaanja u gradu te prema vlastitom nahoenju posjeuje koncerte, galerije, muzeje, gastronomsku ponudu ili pak prati bogata uli na dogaanja od klaunova do cabaret-a. Projekt je raen kao pilot u okviru Strategije razvitka hrvatskog turizma i pokazao je kako se rekordnom roku projekt mo~e proi sve faze od njegovog osmialjavanja do implementacije. Iako je joa dug put do stavljanja ovog projekta na svjetsku kartu kulturnih dogaanja, pokazao je kako grad ija osnovna djelatnost nije turizam mo~e postati srediate turisti kih dogaanja i to ne isklju ivo u turisti koj sezoni, ve je primjer produljivanja sezone. Iako je projekt pripreman u vrlo kratkom roku, slobodno mo~emo ustvrditi kako je postigao uspjeh: ovoljetna sezona mo~e se pohvaliti sa 130 izvedbi ato klapa, klaunova, zborova, performansa, izlo~bi, koncerata, plesova itd. Izvoa i su dolazili iz raznih europskih zemalja pa ak i s dalekog Tajlanda. Projekt se uglavnom oslanjao na naae kulturne snage, a osobito je bitno naglasiti kako je u prosjeku prodano 200 karata po ve eri. Uzmemo li u obzir da je bez obzira na prodane karte, svake ve eri u Labinu za vrijeme trajanja Labin Art Republike bilo tri do etiri puta viae posjetitelja nego ato je broj prodanih karata*, va~nost projekta joa je vea za sam grad i njegovu promociju. Donedavno se mislilo kako je kultura sektor koji samo troai novac. Labin Art Republika pokazala je da kultura stvara novac. Treba je samo dobro planirati i dobro plasirati. Kada se u obzir uzme i doprinos naaih iseljenika, kao najboljih ambasadora naae kulture, za pretpostaviti je da labinska kulturna tradicija nikad nee zamrijeti. Mo~e biti joa samo ~ivotnija, bogatija i raznolikija, osobito u tjednom mijeaanju razli itih kultura dugog toplog labinskog ljeta. * Dio teksta koji se odnosi na povijest grada uglavnom je crpljen iz pera Tullia Vorana, direktora Narodnog muzeja u Labinu. * vrsta upravitelja * do 1500 zaposlenih i s proizvodnjom do 130.000 tona godianje * Posebnu zahvalu upuujem gospodinu ekadi koji mi je nesebi no pru~io mnoatvo informacija o klubu  Rudar . * Bilo da su uali besplatno, bilo da su uali u grad prije nego ato po inje sam program ili iz nekih drugih razloga.   > F f h ln@$L&N&N*,089PPQQQQ RR[[j kqqvuuuvvXwRTz|~vx0JCJOJQJmHsH j#Uo(o( jUo(5\0JB*aJph0JCJOJQJ0J5CJOJQJ\aJj5CJOJQJU\aJ 5CJ\;46Z  H J j zb,B!P* /\46889AD$a$$a$|DGIPQNS|UR^Dbc$ejj kyv}Ԃxz|vމ,1h. A!"#$% #Dd $  s ATlhttp://www.labin.com/fotoalbum/fotog4.jpgStari gradyK F"fotoalbum.asp?mjesto=Stari%20gradRU"T7pAe01"DF)"T7pAe0JFIFddDucky<Adobed        !1AQ"a2q#BR3bCS$c!1QAa"q2RB ?;J$| $Dg ק@e҈ Bf{Z&LCҥrefY:i L[CZWsV=zw=:lv*=jw "V$%]N Tz2IG)Ƞ|r)*J2:{)ȯmi uM$yV(eYT+sۭ0 LBVHBiI:!@gR"$H$IBP!GCM1@hA7 YWmRXJҍ ̅Aj`rSxONA4AFZI׭K)+Dm(BɷB dNbXQ 4߭fα()SS |iK)Ȁz;Wlf9PwA%tDeAoR"lZԕ%)BA*uIli 썻@ V{ h ۥbef_]j#(CZTc[%X9"L6M(g,Vb%v_SH c"ᵢ@N < >4&0ʯH#aբE 1=ϭ[fZDHI~$%BHرUZ7 7c1{pAjAnꔒAa cD68#v-Á}OIXRfѪs4{5Ȥ 0TP cu{P{y$ Ix!gH@xF׵]>$ j(}nRWCj N% mzRx[ ɦ8&OU4h=Iy 6 @| 7 ǁA xiC$6D6T  .|46:T@4@@:S[ *@(-Z@**CFS.?L`>,aK$<PV!T0qAT vQp"gBo. W(%`t6 H6 zC!,j ƫq0=$4]>"ܸ@=je*M|%ٛA֛@䶭SH$$P"+K[՜WxW$ n@ŎT}n,ݾ0Z$#x;GO& _ +|x.|RF.>`;w%A(.fE]/Տ@+7JX;EEBe<2,keyDjtXi0H«P4Ce?0Dg~[S: p) L:\i@b6@X% F##$+R4Xu?Պe2mвjKS[ީ2EcҘ8>T'}MGSsHr@䁔Il$҈ h{BO.D:G /6V*g ͋/$OU[d4x hAo@2|*P9#y::b $ nUO`"UGQvuIFj`xH<54&f_r$Ѵ$vKU'Km M4$w8M0Ƙ^^I4tRq l%C2> VvaR|1"yEt&M.&ބDwSU NsLPʀq;21ĖNخ]}r[)kNC5=thlc"siS# d FB)7M0)Ȉ(|9 $+D n{(X9A[uңd0 "-U7&ޠ>_yFMY+N,!*#l cz54Mr|0 Ƣ;V~#8X֭ظjIbff.XXixn^?KF.֍|CoBFlۧUQ\>3]mX-2?s!ʲvJRQmr,mҸkg:X/ KE&9$'kX MF.Nmmm'ƒiu1|li9 Eѵz}%u:~Gǂsqa4c&s(ǒob[kY]jQcO,ѩP~εUJu ܟH2 (UcRAVWnde':_}?>x8r3G}A /Z+eȋ|pmC2YH̄C0J#fZԟ] Xr(f|vxUhOS[dc5gc=*Edٴ|IsrGϏk)Qۑ͖9Ukz*ʭ֯Rc4~:Z]Bx/{0Od~4oA|@48'{"t{6!EoʥE*{"Gh(G/~U`" !s5-uoetqZ֊M3l|~2䘞eYHßIm=09<#{B4hZiOiP;5,S"3>O a&ƜC"*4hX4;aؖGU, ]ʸq,TS 6'4i9G ec \m{xPSew0Wiy_:2h|ieՋWݞ-9.+{KCbIbv|?iԌ=$R1} ޏmR,|zW5~}<<}Wg]xZ)*{oh۪]Dd3B1VI ˕$qDV#_O![- jNшW-]Dq}&9cmYanhAMbLҴ\=cȏon= UM$U* q{ i|6ƋL4O@J(MgD2nSH1ݙ'p#%[ؐN:զIi9Nk,E1eHWE;{駕uczSrre 8N>BNUW*$WҴ*f[#7+%1G }Ujn>V:tg۬e8Cڒ~lfAƸ\!spz}ntzn pM#6$"+dpp'IwmF: }e1[j\^G;HoeX"۰UniMJ˄w>G)".,rbWId +Zݯ˖ʰ|ǒ%E%ԀAlo<̝~wި1}w1;_rO#߸D@O@D ¸mɴ?9,փv@"VfT@ >Z{5=1@M ; }>DđiC|rXd$[s,( K[FW31c گA&WnEX;.[2LBэ޼W%WJckxNN7cc/r@ ,J֜dMPЈӐ|i,\XDҸb: oV@JC_77|ȋI. os³tuqÔS@XH K{:B{ěpxf n|)5(nI,zy Y$mof?Nȕ2sC(hahY_3jq2Ғ'%!s`Tբ?*9}FV|*cSL##d0K$䵔j-फ़/sx#+!&Y,~[T]ŷn"Ub΍5~/gy(f0gkdrZTkc{bG%2FU%!kok7fgREX匩]ʚP.=-m\~,| g+yܪ͖p]$#bE#J/SJKVއ8?@a&VfsjfzzW.Ne} 6tSS#aq0軭 Y121Uٮ]F,Z*_pFiIKY? |¯x7/\˂[-qs/;ONk<'# A$OoQErGXCehDB.^7kYʲ5Ls3}tmr+Gd35JEyp~2KbNO#*7N NnN*D!qbX1@>Ï.?m7WfCy8XagT$U([mXۙgpuu~pcE;hrv1'sX,;&#>~X$qK4D֦CќoKܟC^~W3 Ys=LfctY@ի:МȦ&dJKSiq>&2/Z㣉}Lou:w% {H[Bh~wUqff дaap a~*dj`rC'4r55_AVweJUhk^g{nr2@yGFq_"^ӐpM,2M<\қF݄uִ'|SɗL=f, P ܃v> V|2yn (ѳ0^EaqRKkqVO(ˬOrqHF~oQ#W6F\BjsHl)I9Kg$QM:,.k{Wn:\I6&64/ɕvL$XfǖGl)vKls㣾\劬d5.m%3(x#ܼ|p8 bߦfat[Ꞧ-ǢGlp\Ssa}F"xk&osؓ ["SQl|a-U\qn#̞,l T fvHpJu/KYafLT̚IY ExG[[{ < q׋EfOv*EbL~%*MiMhӐ{,b*9Qf1Yч[1qdUtt.]׉e4\#$X;*<{ ~Z/'f3VD$tRA^b-ݶVʹDُ"EЛjVD7>^,s zE]^kJ:7=1G 1(r{9gɎ&ieË,5eHem2%K\n &M~U͏3ӛZ$֧xؠÞh;Ôm2R@+-*vh͉+1zQɛ7prWR(+1ue ,?82(#}yom~OAm3,cZAki!"0$,;;Ժi\Q ܿin\)b [Oc~rKepI4Jձ~BIy{ێ).F3ʛ2:$:XTq5q>>\KT9<+v[L>0˞kKePNh1e=v-0N,wYNId⻒.U5Y- IcOeb.H#@5[Vm>l?ě.v;w7ʭåqdKB62 ǁd[ [{'ez|,kV˶I={ۘyYȓ41P4UFcr_ZkULSr2bcb٬|.C1zϐ#͢)taZ'&7rl,t쉂S!T:RNYC)O:,+hl(H] b:[BDmT"$'DF?"~:{(*ʞ1Y1ب4[XӥC 1bpqE veLn:`񁣓moZ$LxX˯MA4cLN60cv"rWixTAjr2Ff3e\(Y o=-ԯu{a2be)<.,J'VOQeЍjS69՝P:'AZn3CHs{rl5=)(6yi<f){.4TP0kij^jΚD"mjE&϶=ǟ#x\"z-5{u;b#vLlBzpGn)k$aIg`3Kzº39^*LK[8!YլO5ox&ɸtņ)[O ׊4b d3?EZs4߄?u$vɅ~/R^nƎ6YTHFaf@E 1@-oO΁i ֿ@Xuz:C:>}?$t?@btϑm2[BدUXgW;-qkxW, DdFD  S Ahttp://www.istrianet.org/istria/sports/running/images/rudar.gifb^e:Hhr$n^e:HhrPNG  IHDRZ|ރWPLTEt8,15 wBBK \tXtItw##sw#X 8 x #"wW\w@BTwHR;w T T wDww:w~CT C 42:w_Tw +w h w$ @ hw@w,Gw H)X0W8E:w w6 9wXEX6 6 %wDww@E6 dH6  50x(wHHHCH42H@bKGDH cmPPJCmp0712HsIIDAThCYYv1 Pq~9y_x?c4=)B3lkhB~G3 y=ސyZY! [9MtUxVf1 ZA~A4}=Lok ѿ)[=4S!Vq@''ܠ-*.G6AcPG|P0 XCZCI%<{hr3^ lS ZH -G!#L3F ^feKIі"$4],`92W4b)EM=Ot FG%4[􈵊jGq& X  "a^ρ2DR6$)1(OMv˧@0q@Fe'dc&.hHEANqދP(+{8.kMEx]= -T  tDS^ gܡ?B_J{77mgfDKK,uY]E)&s :{ 6$!r1+T`C_l^Hh"(_4CGPɗxoљL kE <{X [:x@:0G;E&G3kmt,Uxj@l#6C;`X.eM[@FcIʦq݃~}DrY ^~ n_kk7;N9:s^ o~)˦~3d-Gbaܺ+D;tR@cY p(6/ &!1[hє  WfMdsxdGB==c{DЪa%I]xfE⦌Na%e <ͰJ9Q%]Q&K\ɲsl`Wظ(/iiյO N hNNƏyXʕd7v>chfQ Z|wwh#gܹ52̭R|{1J2eHzOX,63dgZׁ{bϨvy=\̡Q#)IENDB` iJ`J Normal7dhx`7CJ_HaJmH sH tH 2@2 Heading 1$@&5\<A@< Default Paragraph Font4C@4 Body Text Indent6@6 Footnote TextCJaJ8&@8 Footnote ReferenceH*.>@". Title$a$ 5CJ\BR@2B Body Text Indent 2$a$aJFOAF text12crni15CJOJQJ\aJo(phb^`Rb Normal (Web)ddd[$\$`B*OJPJQJ^Jph6 &'5?B}=B)%QR = ! ( :oz !#}&&'(5-.//0k3l33;<v?HAIAJABBBB0000000 0 00000000000000000000000000000000000000@0@0@0 0FDGIH NO}&&&BXCC?R$J^h2[>c/R$<'Kbt2R$;\w6X\g9D阁h@0(  B S  ?B #*+789:ACHIJKPRVW\]eikltu{|   !"&'()-.01;<CDGKOPSTZ[`ajnuvxy  !#%'.05678=?HIPQ]`jkrv  %&()+,5689?@GIKLTW^_hinpwx   "3578ACHINOZ[cdfgmnt}&'-.67CFPRVWainptuz{  !&'*+23;=GHNOWXZ[cdmnpqwxz{ '(248:=>BCMV[]`abcijoqz       + 0 1 3 6 = > F G R V [ a f i { |      ! " + , . ; @ A C D J K O P V W X Y ` a f h j k s t z {       # ) * 2 3 < > C D F L S T W X b c h i w y        ( ) 3 4 : ; A B H M S T [ \ d e g h o p v w | ~        , 1 2 4 5 ; < ? D J L Q U a b e f p q x y z {  #$+,67=>FGMNRSUV^_hqvw{|  "'(.3=>DFKQVY_`lmtu   "$%,-9:GHOQ[\bcklnoqrvwyz  ),-/09:@ABCPQVW\^ghjkpr{|#$-.789:BCHIPQW^`aefkmopwx&056;<DEOPV`ijrsxy  #$%&-.34>?EGQRTU[\_`deqrvw{} $%&'23<=IJLMR]acghst}~  &'./127:ACNRXY_bginouv}  "&',-3489EFSTUV^_ghnpsw~ "*+/08:?@LMT^bpqruw%'+/79=@IJUVWZ`amoq  "'(*+03:;DEMOVW]^ghnowx $%'+45ADKLOU\]abhistxy !")*,-56CDPT[\_`egqryz~  ()*:@CJ\acmnot}   !"$%'(569:@ABCJLST\]^_ijstwxz~*+129:BEKLW\^_ghqry}    ! " $ % * + 9 : A B H L P Q S T V W \ ] c d e f h i q r x z !! ! !!!!!! !%!&!*!+!/!0!1!4!?!C!G!H!J!K!S!T!U!V!^!_!h!k!q!r!t!u!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" " """""#"$"&"'")"*"2"3"7"8":";"C"D"L"P"T"U"W"X"\"]"e"f"k"m"r"s"u"v"|"}""""""""""""""""""""""""""""""""""""""## #######$#%#/#0#8#9#>#?#A#B#I#J#M#N#P#Q#W#X#Z#[#b#c#h#m#s#w#}########################################$ $$$$$$$($)$.$/$7$9$A$B$D$E$G$H$I$J$R$S$V$W$Y$Z$`$a$e$f$i$j$n$o$w$y$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% % %%%%%%%% %"%#%-%.%6%9%B%C%G%I%O%S%Y%Z%[%\%f%j%o%r%v%w%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&$&%&'&+&0&1&;&<&=&>&D&E&G&N&S&W&]&^&`&a&f&g&h&k&u&v&{&}&&&&&&&&&'' ' ''''''' '!'(')'+','1'2'8'9'>'?'A'B'J'K'Q'R'W'['b'c'd'e'i'j'l'q'u'v'z'}''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''((( ( ( ( (((&(*(.(0(2(3(9(>(D(E(G(H(L(M(X(Z(_(`(e(f(l(s(x(y(~(((((((((((((((((((((((((((((((((((())))))))$)%)+)-)1)2)8)9);)=)B)C)K)L)U)V)\)])b)c)e)o)t)u)|)}))))))))))))))))))))))))))))* * *****%*'*5*6*:*;*=*>*C*E*I*K*S*U*Y*Z*`*a*e*g*n*o*p*q*s*u*************************************+++++++++ +&+'+*+++-+.+2+3+5+6+>+?+H+J+N+O+Q+R+Z+[+^+_+h+i+k+l+m+n+u+v+{+}++++++++++++++++++++++++++++,, , , ,,,,,,,!,+,/,0,6,7,@,B,H,I,K,L,M,N,V,b,i,j,l,m,w,y,z,{,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,- - - ------'-(-,---3-5-9-:-<-=-A-B-G-H-R-S-[-^-g-h-q-r-t-u-------------------------------------.. . .......%.'.+...3.5.8.<.>.?.B.F.K.L.P.S.Y.Z.d.e.q.r.{.|..................................../// //////////%/&/,/./0/1/8/9/C/E/I/M/R/S/Y/_/k/l/m/n/y/z///////////////////////////////00 0 0000000#0$0)0*0001070:0=0>0C0J0Q0R0Y0Z0^0_0c0d0g0h0n0p0s0t0}0~000000000000000000000000000000000000011 1 1 1 11111#1$1*1,1.1/1:1;1>1A1I1J1U1V1]1^1d1e1g1h1p1q1y1z111111111111111111111111111111122222222%2&2.212:2;2@2A2F2G2P2W2`2a2c2f2m2u2{2|222222222222222222222222222222222222233 3 3333333)3/333436373;3<3F3I3S3T3U3V3[3\3b3c3i3l3s3t3w3x3}3~3333333333333333333333333333333333333 4 44444 4#4-4.4/404:4;4F4G4Q4W4\4^4c4d4f4g4o4y444444444444444444444444444444444444455 5 5555555%5&5*5+5.5/54555?5B5G5H5J5K5Q5R5V5W5\5]5j5k5r5s5y5z555555555555555555555555555555555555566 6 666 6!6#6$6'6(6)6*63656:6;6=6>6?6E6N6O6S6V6Z6[6`6a6e6f6g6h6l6m6o6p6w6|6~66666666666666666666666666666667 7 77777777 7$7%7-7.787?7B7C7J7K7P7Q7W7X7Z7[7d7e7n7o7q7r7y7~77777777777777777777777777777777788888888#8$8)8*83848;8<8@8A8L8R8U8V8^8_8h8i8p8u8w8x8888888888888888888888888888888888899 9999 9$9-9/929394959<9=9I9O9T9U9]9^9g9i9o9q9x9z99999999999999999999999999999999999:: : :::::$:%:):*:1:2:::;:A:B:G:H:Q:R:e:h:m:n:p:q:v:w::::::::::::::::::::::::::::::::; ; ;;;;;;";(;);3;4;<;=;F;G;N;O;P;Q;X;Y;[;\;`;d;m;n;r;s;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<<"<(<,<-<4<5<?<@<D<E<L<M<Q<R<Y<Z<b<c<n<o<x<y<z<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<======== =!='=)=2=3=9=:=>=B=K=L=N=S=Z=[=^=_=d=f=n=p=w=y==================================>> >>>>>>>">#>(>*>+>,>3>4>6>7><>=>F>G>K>L>N>Q>Y>Z>a>f>l>m>o>p>v>x>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?????????? ?!?%?&?.?/?6?8???@?H?I?L?M?O?P?T?U?W?X?[?\?`?a?b?c?j?k??????????????????????????????????????????????@@@@@@@@@!@#@'@(@*@+@,@-@2@3@7@8@9@:@B@C@H@I@S@U@X@Y@b@c@m@n@r@s@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAA A AAA!A"A)A*A/A0A6A7A@AAAFAJALAOAPAVAWA[A_AeAfAhAiAqArAwAxAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB BBBBB#B$B+B,B4B5B>B?BEBFBJBNBPBQBZB[BaBbBiBjBuBxB}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB"ik  >V"7C&pt'*=4NO    % +   g h  = >    J , K L pF"$Q^XY./`  FG|}JL/1 9:]^bwnxz~:D !!!"8":"""?#A#w#}######8$9$x$y$$$$j%o%%&&|&&'''(Y(y(~(**++O+Q+}+*,j,l,5----.///00800012t2u2{22j3333]444444555m6o66 78q89:n:p:;;L=N===>>v????@@#@@@GAJAfAhAAAAABBBBB3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333Daniela(F:\Users\Daniela\PAPERS\Labin Matica.docDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asdDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asdDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asdDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asdDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asdDaniela_D:\WINNT\Profiles\Daniela\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Labin Matica.asd@&&"&&   ! @ BB &*\@0FUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana_ times-romanTimes New RomanI6 ??Arial Unicode MS"1 hn y&Cy&qq 5r!20dB2QPovijest gradaDanielaDanielaOh+'0t  0 < HT\dlPovijest gradaoviDanielaaniani Normal.dotaDaniela113Microsoft Word 9.0@Ԗ7@]p@tSvq 5՜.+,D՜.+,D hp   IMO, ZagrebrB Povijest grada Title 8@ _PID_HLINKSA\tl7http://www.labin.com/fotoalbum.asp?mjesto=Stari%20gradMB@ "fotoalbum.asp?mjesto=Stari%20grad^@ *http://www.labin.com/fotoalbum/fotog4.jpg!dQ@http://www.istrianet.org/istria/sports/running/images/rudar.gif  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FzvData K-1TablebȀWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolzvzv  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q