Pregled bibliografske jedinice broj: 151561
Od Eve do Laure
Od Eve do Laure // Dani hvarskoga kazališta : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća / Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2004. str. 311-320 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 151561 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od Eve do Laure
(From Eve to Laura)
Autori
Gjurgjan, Ljiljana Ina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskoga kazališta : hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća
/ Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2004, 311-320
ISBN
953-154-628-2
Skup
Dani Hvarskoga kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 07.05.2003. - 10.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ženski likovi; Krleža; Gospoda Glembajevi; Filip Latinovitz; U agoniji
(female characters; Krleža; The Glembaj Family; Filip Latinovitz; In agony)
Sažetak
Rad polazi od teze da iako ženski likovi imaju značajnu, čak dominantnu ulogu na smislotvorbenoj ravni, uvid u žensku psihu i žensku sudbinu u Krležinu opusu je minimalan. U ekspresionističkoj fazi Krležina stvaralaštva, ženski likovi, estetizirani, idealizirani ili groteskni, bit će tek anima, dakle projekcija muške psihe. No, i u djelima nastalim potkraj druge dekade, koja se stilski odmiču od ekspresionizma, poput Gospode Glembajevih, pa i kasnijeg Filipa Latinovicza, ženski će likovi i dalje imati tek dijagnostičku funkciju u eksplikaciji muških trauma. Drugačije je jedino u drami U agoniji. Kroz fino iznijansiran dijalog, Krleža nam u toj drami pruža sugestivan uvid u psihu ženskog lika "koji na sceni doživljava sebe i svoju sudbinu". No, pitanje na koje kritika nije pokušala formulirati jasan odgovor, pitanje je čija je to sudbina. Radi li se doista o intimnoj sudbini žene ili je Laura tek metonimija jedne faze glembajevskog propadanja, prikazanog kroz lik žene, kao predominantno tragičnoga ili histeričnoga lika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA