Pregled bibliografske jedinice broj: 150796
Suvremena tehnološka dostignuća u proizvodnji i primjeni monoklonskih protutijela
Suvremena tehnološka dostignuća u proizvodnji i primjeni monoklonskih protutijela // Acta Dermatovenerologica Iugoslavica, 16 (1989), 19-29 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 150796 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena tehnološka dostignuća u proizvodnji i primjeni monoklonskih protutijela
(Recent advances in the production and application of monoclonal antibodies)
Autori
Marušić, Ana
Izvornik
Acta Dermatovenerologica Iugoslavica (0302-4466) 16
(1989);
19-29
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Monoklonska protutijela; Hibridomska tehnologija; Monoklonska protutijela ljudskog podrijetla; Dijagnostički i terapijski zahvati in vivo
(Monoclonal antibodies; Hybridoma technology; Human monoclonal antibodies; In vivo diagnostic and therapeutic use)
Sažetak
Monoklonsko protutijelo je proizvod jednog jedinog limfocita B i njegovih potomaka-limfocitnog klona. Specifično je za samo jednu antigensku determinantu. Stanice koje luče monoklonska protutijela dobivaju se stapanjem stanice slezene imunizirane životinje i stanica mijelomske linije. Hibridna stanica-hibridom, tako dobiva dva roditeljska obilježja: sposobnost neograničenog rasta u kulturi i svojstvo normalnog limfocita iz slezene da sintetizira protutijelo određene specifičnosti. Zahvaljujući snažnom razvoju hibridomske tehnologije, danas su monoklonska protutijela zbog visoke specifičnosti i čistoće nezamjenjiv dio suvremenih dijagnostičkih postupaka, a u skoroj budućnosti će se zasigurno upotrebljavati i u terapijske svrhe. Ovaj članak prikazuje opće postavke dobivanja mišjih monoklonskih protutijela, imunizaciju životinja, stapanje roditeljskih stanica, odabir hibridnih stanica, otkrivanje specifičnosti protutijela, kloniranje odabranih hibridoma, te umnažanje iodržavanje klonova.Velik broj poboljšanja osnovne tehnologije danas omogućuje proizvodnju još korisnijih protutijela. Raspravlja se također o mogućnostima genetske i rekombinacijske DNA-tehnologije u stvaranju monoklonskih protutijela posve novih osobina i promijenjene kemijske građe. Posebice su prikazani problemi proizvodnje, ali i prednosti upotrebe monoklonskih protutijela ljudskog podrijetla. Niz vrijednih humanih monoklonskih protutijela danas otvara velike mogućnosti za njihovu primjenu u dijagnostičkim i terapijskim zahvatima neposredno u ljudskom tijelu bez štetnih posljedica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
