Naslov
Povezanost nekih sociodemografskih varijabli s dimenzijama temperamenta i mjerama psihosocijalne prilagodbe djece
(The relation of some sociodemographic variables on child's dimensions of temperament and measures of child's psychosocial adjustment)

Autori
Brajša-Žganec, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIV. dani psihologije u Zadru / Ćubela Adorić, V. ; Manenica, I. ; Penezić, Z. - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2004

Skup
XIV. dani psihologije u Zadru: međunarodni znanstveno-stručni skup

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2004. - 29.05.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
predškolska djeca; red rođenja; spol; obrazovanje roditelja; dimenzije temperamenta djeteta; mjere psihosocijalne prilagodbe djeteta
(preschool children; sex; birth order; education level of parents; child's dimensions of temperament; measures of child's psychosocial adjustment)

Sažetak
Cilj rada je utvrditi povezanost između sociodemografskih varijabli s jedne strane s dimenzijama temperamenta i mjerama psihosocijalne prilagodbe s druge strane. Zanima nas u kolikoj mjeri se nekim osnovnim sociodemografskim varijablama kao što su spol i starost djeteta, obrazovanje oca i majke te red rođenja djeteta i broj djece u obitelji mogu objasniti tri dimenzije temperamenta kod djeteta (pozitivna afektivnost, negativna afektivnost i samokontrola). Uz to zanima nas u kolikoj se mjeri navedenim sociodemografskim varijablama mogu objasniti pokazatelji dječje psihosocijalne prilagodbe kao što su dječje razumijevanje emocija i prosocijalno ponašanje kao i prisutnost internaliziranih i eksternaliziranih problema i agresivnog ponašanja. Istraživanje je provedeno s djecom od 3 do 7 godina, njihovim roditeljima i odgajateljima. U istraživanju je sudjelovalo 992 djece pri čemu su svi potrebni podaci od samo djeteta, oca, majke i odgajateljica prikupljeni za 506 djece koja čine konačni uzorak u ovom radu. Primijenjeni su slijedeću instrumenti: Achenbachove skale dječjeg ponašanja (Achenbach, 1991), Skala za procjenu agresivnog i prosocijalnog ponašanja (Žužul i Vlahovoć-Štetić, 1991), Upitnik o dječjem ponašanju (Rothbart, 1988), Intervju emocionalnog razumijevanja (Brajša-Žganec, 2002) te Upitnik o općim podacima o djetetu, roditeljima i obitelji. Glavni rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza ukazuju da drugorođena djeca i kasnije po redoslijedu imaju manje izraženu dimenziju negativne afektivnosti u odnosu na prvorođenu djecu u obitelji. Drugorođena djeca i kasnije rođeni te djevojčice bolje kontroliraju svoje ponašanje i dulje održavaju fokus pažnje u odnosu na dječake i prvo rođenu djecu u obitelji. Dječje razumijevanje emocija je to bolje što su ona starija. Veći broj eksternaliziranih problema imaju prvenstveno prvorođena djeca u obitelji, mlađa djeca majki nižeg stupnja obrazovanja dok veći broj internaliziranih problema imaju prvorođena djeca. Djevojčice su manje agresivne od dječaka, a djeca obrazovanih majki su manje agresivna od djece majki nižeg stupnja obrazovanja. Uz to starija djeca i djevojčice više su prosocijalno orijentirane u odnosu na mlađu djecu i dječake. Provedene su i hijerarhijske regresijske analize s višestrukim interakcijama sociodemografskih varijabli za dimenzije temperamenta i mjere psihosocijalne prilagodbe, ali se niti jedna interakcija nije pokazala statistički značajna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA