Naslov
Utjecaj gnojidbe i primjene herbicida na biogenost tla i elemente prinosa šećerne repe
(Influence of fertilization and herbicides application on soil microflora and elements of sugar beet yield)

Autori
Kristek, Andrija ; Kristek, Suzana ; Antunović, Manda

Izvornik
Poljoprivreda (Osijek) (1330-7142) 10 (2004), 1; 35-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
šećerna repa ; zemljišni mikroorganizmi ; karbokalk ; stajski gnoj ; herbicidi
(sugar beet ; soil microorganisms ; carbocalc ; manure ; herbicides)

Sažetak
Postavljeni su dvogodišnji pokusi sa šećernom repom na dva lokaliteta: Đakovo (lesivirano pseudooglejeno tlo) i Osijek (lesivirano semiglejno tlo). Tla su pokazivala kiselu reakciju sredine (pHKCl 4, 9 - 5, 4) i nizak sadržaj humusa (1, 3 - 1, 6%). Cilj rada bio je istražiti mogućnost korištenja karbokalka - presanog saturacionog mulja (30% CaO) 30 t/ha i stajskog gnoja 40 t/ha u popravljanju utvrđenih nepovoljnih svojstava tla, povećanju biogenosti tla, kao i kvalitativnih promjena mikroorganizama - u pravcu povećanja aerobne, neutrofilne mikropopulacije. Nadalje, želio se istražiti utjecaj dobivenih promjena na suzbijanje korova, te na prinos i kvalitet šećerne repe. Korovi su uništavani herbicidima u jednom navratu punom dozom, malim dozama u više navrata, te okopavanjem. Vrsta korova, njihov broj i masa utvrđeni su na 1 m2 u drugoj dekadi srpnja. Rezultati istraživanja pokazuju da je primjenom karbokalka povećan pHKCl na 7, 12 - 7, 18, primjenom stajskog gnoja humus na 1, 73 - 1, 95%, što je dovelo do promjene sastava zemljišne mikroflore u pravcu povećanja broja bakterija, aktinomiceta kao i aerobnog asimbiotskog fiksatora dušika - Azotobacter chroococcum. Dominantni korovi bili su: Ambrosia artemisiifolia L., Polygonum persicariae L., Amaranthus retroflexus L. i Echinochloa crus galli L. Ukupan broj korova bez zaštite iznosio je prosječno 83, 2 korova/m2, a masa 4012 g. Okopavanjem je broj korova smanjen na 2, 9 korova/m2 - mase 111 g, primjenom herbicida u više navrata na 6, 3 korova/m2 - mase 294 g, dok je najlošiji rezultat pri uništavanju korova dala varijanta primjene herbicida odjednom (9, 1 korova/m2, odnosno 534 g). Varijante primjene herbicida u malim dozama dale su i viši prinos korijena (48, 5 t/ha) od jednokratne primjene (45, 1 t/ha), ali je okopavanjem ostvaren najviši prinos korijena (50, 8 t/ha) i šećera (6, 2 t/ha). Primjenom karbokalka vrlo je značajno povećan prinos korijena, te značajno prinos šećera u odnosu na kontrolu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA