Pregled bibliografske jedinice broj: 150415
Udjeli tkiva u dijelovima trupa tovljenika Turopoljske pasmine = Proportion of Tissue in some parts of Carcass at Turopolje Pig - Autchtonous Croatian Breed
Udjeli tkiva u dijelovima trupa tovljenika Turopoljske pasmine = Proportion of Tissue in some parts of Carcass at Turopolje Pig - Autchtonous Croatian Breed // Priopćenja = Proceedings / Žimbrek, Tito (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004. str. 677-680 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 150415 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Udjeli tkiva u dijelovima trupa tovljenika Turopoljske pasmine = Proportion of Tissue in some parts of Carcass at Turopolje Pig - Autchtonous Croatian Breed
(Proportion of Tissue in some parts of Carcass at Turopolje Pig - Autchtonous Croatian Breed)
Autori
Đikić, Marija ; Jurić, Ivan ; Salajpal, Krešimir ; Karolyi, Danijel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Priopćenja = Proceedings
/ Žimbrek, Tito - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004, 677-680
Skup
XXXIX Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem = XXXIX Croatian Symposium on Agriculture with International Participation
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.02.2004. - 20.02.2004
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
udjeli tkiva; turopoljska pasmina svinja-proportion of tissue; Turopolje pig
(proportion of tissue; Turopolje pig)
Sažetak
U posljednjoj dekadi prošlog stoljeća pa do danas o turopoljskoj svinji kao autohtonoj hrvatskoj i jednoj u Europi od starijih svinja pa i pasmina publiciran je veći broj znanstvenih i stručnih radova (Grunenfelder 1994, Robić 1996, Đikić i sur. 2002) koji istražuju postanak, gospodarski značaj u prošlosti te čimbenike koji su utjecali da se ova svinja, odnosno pasmina našla na popisu FAO - World Watch List for Domestic Animal Diversity (Loftus i Scherf, 1993), kao ugrožena i u nestajanju. Popis je sačinjen nakon potpisivanja Konvencije o biološkoj raznolikosti u Rio de Janeiru u lipnju 1992. (Hammond, 1998). Hrvatska je Konvenciju potpisala 5. siječnja 1997, a 1999. donosi strategiju biološke raznolikosti u koju je uključena i Turopoljska pasmina svinja. Obnova i zaštita turopoljske pasmine moglo bi se reći da počinje 1996. godine otvaranjem matičnih knjiga pri Hrvatskom stočarskom selekcijskom centru (HSSC) na zahtjev Plemenite opčine turopoljske - POT, V. Gorica, koja se kao nekadašnja zemljišna zajednica (nastala u 13. stoljeću, a zakonski 1947. ukinuta, Đikić i sur, 2002) obnavlja 1994. te u program obnove stavlja i projekat očuvanja Turopoljske pasmine svinja kao kulturološke i biološke vrijednosti Turopolja, područja u kojem je ova svinja nastala i opstala iako u malom broju in vivo in situ. Važno je istaći da je i tradicionalna hrvatska tehnologija niskog inputa u proizvodnji svinja držanih na otvorenom (outdoor) u ekosustavu poplavnih šuma hrasta lužnjak i močvarnih livada vezana na turopoljsku svinju kao dio kulturološke baštine Hrvatske. Prema podacima HSSC u 2002. godini veličina uzgojne populacije pokazuje (broj nerastova 4 i krmača 70) i pored subvencije države za zaštitu i obnovu, status kritične ugroženosti, FAO standardi, (Loftus i Scherf 1993), ali broj nazimica i prasadi ukazuje na mogućnost promjene tog statusa. Dosadašnji rezultati istraživanja o svojstvima turopoljske svinje i pasmine su većim dijelom tiskani u monografiji Turopoljska svinja - autohtona hrvatska pasmina - turopolka (Đikić i sur. 2002. Đikić i Jurić, 2002). U tijeku su istraživanja genotipizacije turopoljske svinje (Harcet i sur, 2002), a započela su istraživanja mtDNA u suradnji s prof. C.A.Pinkertom University of Rochster in New York. (dio uzoraka za analize je otpremljen u USA). U V.Gorici (prosinac 2002) održano je 1. savjetovanje s okruglim stolom o turopoljskoj svinji. Jedan od zaključaka okruglog stola bio je da POT izradi program koji bi na ekonomskoj osnovi bio potpora u obnovi populacije. U svrhu daljnje spoznaje svojstava sadašnje Turopoljske svinje cilj je rada utvrditi klaonička svojstva, sastav trupa i pojedinih dijelova trupa (udjeli mišićnog, masnog i koštanog tkiva). Dobiveni rezultati istraživanih svojstava bit će osnova za definiranje svojstava (standarda) sadašnje Turopoljske pasmine, ali i podloga za izradu uzgojnog kao i ekonomskog programa u svrhu obnove i zaštite. Istraživanje sastava trupa i pojedinih dijelova trupa (but, plećka, leđa, vrat, trbušno-rebrani dio - TRD) provedeno je u dvije skupine tovljenika (TI n=10 i TII n=9) turopoljske pasmine. Tovljenici su (od prašenja do završetka tova) proizvedeni u otvorenom sustavu držanja u ekosustavu šume hrasta lužnjaka i močvarnih livada (Quercus robor, Deschampisetum caespitosae) u Turopolju. U proizvodnji tovljenika primijenjena je stara hrvatska tehnologija niskog inputa hrane u ekosustavu (0, 5 kg zrna kukuruza/grlu/dnevno) uz korištenje prirodnih resursa ekosustava, ali vodeći računa o biološkoj ravnoteži okoliša. Klaoničke mase i mase hladnih polovica te dob tovljenika kod klanja bili su u skupinama: TI 81, 9± ; ; 6, 1 kg ; 65, 6± ; ; 4, 8 kg i 584± ; ; 20 dana. TII 100, 3± ; ; 4, 9 kg ; 80, 1± ; ; 4, 6 kg i 679± ; ; 20 dana. Udjeli mišićnog, masnog i koštanog tkiva analizirani su u trupu i pojedinim dijelovima metodom totalne disekcije i Wenigera i sur. (1963). Analiza i obrada podataka obavljena je programom SAS 1996. Ujedno u radu su prikazani i rezultati (Đikić i Jurić, 2003) udjela tkiva u dijelovima trupa tovljenika modernih genotipova (hypor) svinja. Odnosi mišićnog i masnog tkiva u trupovima kao i u pojedinim dijelovima trupa kod tovljenika turopoljske pasmine, a proizvedeni u otvorenom sustavu držanja po staroj hrvatskoj tehnologiji niskog inputa, ukazuju na mogućnost i ekonomskog iskorištavanja uz već ranije navedeni značaj biološke i kulturološke vrijednosti koju ova svinja ima kao hrvatska i svjetska baštinu. Existing research results about characteristics of Turopolje pig mostly are published in monography "Turopolje pig - autochtonous Croatian breed - turopolka" (Đikić and Jurić, 2002) and 1st symposium, with a round table, on Turopolje pig was held, 2002 in V. Gorica. On the round table mentioned previously it was concluded that UCNCT and Faculty of Agriculture should define a program which would support reestablishment of the population on economical base. Research on genotypization of Turopolje pig is in progress (Harcet et al., 2002) and the research on mtDNA are started in cooperation with Prof. C. A. Pinkert from the University of Rochester, New York (part of samples were mailed to the USA). Following this, due to knowledge we have today on characteristics of Turopolje pig, objective of our work is to establish slaughtering properties, proportion in some parts of the in carcass. Results of this research will be used as a base for defining the characteristics (standard) of the modern Turopolje pig breed, as well as a starting point for its breeding and economical program of re-establishment and preservation and definition of production type of this breed. Also in the paper showed the results about carcass and some parts selected swine like as a Hypor (Hy) pig, Đikić and Jurić (2003). Investigation of carcass composition in fattened Turopolje pigs was carried out on two groups, TI (n=10) and TII (n=9). Pigs were fattened in the outdoor system of production. The whole production cycle took place in the outdoor system of forest biocenosis (Quercus robur, Fraxinus excelsior and Fagus sylvatica) and marsh meadows (Deschampsietum caespitosae) in Turopolje (about 40 km from Zagreb). Traditional Croatian technology of low feed ecosystem input (0, 5 kg of corn seed/animal/day) was implemented in the extensive management. Natural resources (acorn, soil, pasture) were utilized, but having a mind the environmental balance as well. No industrial feed vitamins or mineral was used nor in piglets rearing neither in fattening. Average age of fattened pigs in group TI was 584 ± ; ; 20 days, and TII 679± ; ; 20 days. In the abattior for each hog established the slaughtering and warm carcass weights. The average weights were at TI 81, 9 ± ; ; 6, 1 kg and 65, 6 ± ; ; 4, 8 kg and TII 100, 3 ± ; ; 4, 9 kg and 80, 1 ± ; ; 4, 6 kg. After chilling through 24 hours at +4oC established the weights of cold carcass and the single of halves on which rest the tail (during the cutting of carcass) for the dissection. The methods by Weninger et al 1963 used the cutting the halves in a parts (leg, shoulder, loin, neck, belly-rib part (BRP), less value part double chain lard. By method of total dissection each part dissected on muscle fat and bone tissues at what the weights were established. The lard and double chain were weigh separately. On the basis of masses of each tissue in the parts and the masses of halves established the percentage tissues in the carcass as well as parts and some tissues in the parts of the carcass. In the paper showed the results of proportion tissues in parts of carcass selected pigs (Đikić and Jurić, 2003). The records were calculated procedure SAS (1996) and differences between groups analyzed by t-test. The rations of muscle and fat tissue in the carcass as well as in some parts in the carcass at hogs of Turopolje pig breed and produced in technologies of low input in outdoor production system are pointing at possibilities to use the Turopolje pig breed at economic bases and beside biological and cultural importance what has in Croatia.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija