Pregled bibliografske jedinice broj: 150197
Hrvatska politička emigracija (prema prilozima iz Hrvatske revije) o zbivanjima 1971/1972.
Hrvatska politička emigracija (prema prilozima iz Hrvatske revije) o zbivanjima 1971/1972. // 8. međunarodni skup Dijalog povjesničara-istoričara : zbornik / Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor (ur.).
Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2004. str. 261-278 (poster, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 150197 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska politička emigracija (prema prilozima iz Hrvatske revije) o zbivanjima 1971/1972.
(Croatian Political Emigre (from Hrvatska revija) about 1971/1972. movement)
Autori
Jandrić, Berislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
8. međunarodni skup Dijalog povjesničara-istoričara : zbornik
/ Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor - Zagreb : Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2004, 261-278
Skup
8. međunarodni skup Dijalog povjesničara-istoričara
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.09.2003. - 28.09.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
emigracija; masovni pokret; Hrvatska revija
(emigre; national movement; Hrvatska revija)
Sažetak
Prije više od tri desetljeća Hrvatsko proljeće i masovni pokret (maspok) u Hrvatskoj ugušeni su državnom represijom, a sudskim procesima njihovi inicijatori i pristalice optuženi su i osuđeni za kontrarevoluciju. Ti prijelomni događaji za povijest druge Jugoslavije desili su se tijekom 1970. i 1972. godine, a postali su kamenima međašima suvremene povijesti Hrvatske, jer uzdrmali su temelje komunističkog sustava, odnosno jednopartijskoga monopola Saveza komunista Jugoslavije/Hrvatske (SKH). Hrvatska revija, najpoznatiji časopis hrvatske političke emigracije, s velikom je pozornošću pratila te sudbonosne događaje. A rješenje međunacionalnih problema te društvene, ekonomske i ustavne reforme bili su samo neki od zahtjeva Hrvatske. Josip Broz Tito je prvotno podupro hrvatsko partijsko rukovodstvo, no potom je, plašeći se gubitka vlasti, osudio stajališta hrvatskih liberala, smatrajući da su dovela do bujanja nacionalizma ne samo u Hrvatskoj nego i u Srbiji te Sloveniji. Hrvatska ga je politička emigracija, ne samo zbog toga, smatrala glavnim krivcem (uz Jugoslavensku armiju/JA, Srbe u Hrvatskoj i projugoslavenski orijentirane Hrvate) za slom Hrvatskog proljeća i maspoka. Ipak, dio je te emigracije bio i nezadovoljan tim zbivanjima te djelovanjem i držanjem hrvatskih komunista u njima, priznajući, međutim, i njihove zasluge. Emigracija je, potom, shvatila te nevoljko i priznala da sukob Tita i JA nije bio samo s liberalnim političkim vodstvom Hrvatske nego i sa sličnim vodstvom Srbije. Ipak, zaključno, ona nije bila zadovoljna držanjem hrvatskoga političkog vodstva nakon maspoka, smatrajući kako je ostavkama i samokritikama njegovih nositelja hrvatski narod izdan i prevaren.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA