Pregled bibliografske jedinice broj: 150174
Sustavno praćenje zračnih onečišćenja u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji
Sustavno praćenje zračnih onečišćenja u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji, 2003., doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 150174 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sustavno praćenje zračnih onečišćenja u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji
(Monitoring of air pollution in intensive pig production)
Autori
Hađina, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Veterinarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.12
Godina
2003
Stranica
136
Mentor
Vučemilo, Marija
Ključne riječi
intenzivna svinjogojska proizvodnja; prasilište; odgajalište; tovilište; mikroklima; zračna onečišćenja
(intensive pig production; farrowing units; nursery; fattening units; microclimate; air pollutions)
Sažetak
Svaka pojedina životinjska vrsta u skladu sa svojim anatomsko-fiziološkim i biološkim karakteristikama različito reagira na procese prilagodbe i uvjete u kojima se nalazi. Kvaliteta zraka i dobra mikroklima u svinjogojskim objektima predstavlja jedan od preduvjeta ekonomične i uspješne proizvodnje. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti utjecaj godišnjeg doba na najvažnije mikroklimatske pokazatelje u različitim proizvodnim uvjetima, prisutnost mezofilnih, hemolitičkih i koliformnih bakterija te gljivica količinski u kubnom metru zraka u različitim proizvodnim uvjetima tijekom godišnjih doba. Osim toga odrediti vrste mikroorganizama u zraku do veličine od 4-10 μ m, postoje li znatnije oscilacije navedenih mikrobioloških pokazatelja s obzirom na fazu proizvodnje i postoji li uzajamna povezanost mikroklimatskih i mikrobioloških pokazatelja u navedenom istraživanju. Istraživanje je obavljeno na svinjogojskim farmama Agromeđimurje d.o.o. i Gradec d.o.o. te farmi prasadi Dubravica d.d. tijekom godine dana. Istraživanja su obavljena u prasilištu, odgajalištu i tovilištu na svakoj spomenutoj farmi četiri puta tijekom mjesec dana u svakom godišnjem dobu. Od mikroklimatskih parametara u objektima su mjereni: temperatura, relativna vlaga i brzina strujanja zraka, koncentracija amonijaka i ugljik dioksida, broj mezofilnih, hemolitičkih i koliformnih bakterija te gljivica u zraku. Osim toga, ispred svakog objekta mjerene su temperature, relativne vlage i brzine strujanja zraka. Za određivanje statističke značajnosti razlika vrijednosti mikroklimatskih parametara u objektima, tijekom četiri godišnja doba, u svakom od proizvodnih razdoblja, korišten je Kruskal Wallis ANOVA test i Mann-Whitney U test, a znakovitost međusobne povezanosti mikroklimatskih parametara i zračnih onečišćenja ustanovljena je Spearman testom korelacije. Broj mezofilnih bakterija kretao se od 1, 97x104 CFU/m3 do 1, 65x105 CFU/m3, broj hemolitičkih bakterija od 0, 00 CFU/m3 do 1, 56x105 CFU/m3, broj koliformnih bakterija do 7, 30x104 CFU/m3 i broj gljivica od 1, 20x103 CFU/m3 do 6, 47x104 CFU/m3 zraka. Srednje vrijednosti amonijaka u zraku kretale su se od 0, 00 ppm do 17, 50 ppm i ugljik dioksida od 0, 03 vol % do 0, 70 vol %. Na sve tri farme utvrđene su razlike u koncentraciji amonijaka, ugljik dioksida, bakterija te gljivica u različitim proizvodnim razdobljima, s time da su one bile statistički važne na farmi A i C. Od proizvodnih razdoblja uspostavilo se da je u odgajalištu najveći broj bakterija i najveća koncentracija ugljičnog dioksida tijekom zime, a u tovilištu amonijaka i ugljičnog dioksida. Međusobna povezanost mikroklimatskih pokazatelja i zračnih onečišćenja bila je većinom niska ili srednje visoka i statistički signifikantna. Iznimku čini vrlo visoka negativna, statistički bitna, povezanost utvrđena između vanjske temperature zraka i ugljik dioksida, odnosno visoka negativna povezanost s hemolitičkim bakterijama i gljivicama. Značenje zračnih onečišćenja u sustavnom praćenju intenzivne svinjogojske proizvodnje treba sagledavati sa stajališta velike varijabilnosti unutar te između različitih proizvodnih jedinica, uz uvažavanje međuovisnosti mnogih činitelja, među kojima godišnje doba i proizvodna faza igraju važnu ulogu. Stoga bi istraživanja na većem broju objekata, unutar iste farme, kao i na što većem broju različitih farmi pomogla u pokušajima rasvjetljavanja problema kvalitete zraka u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji i njenog utjecaja na zdravlje životinja. Time bi se mogle standardizirati metode za sustavno praćenje okolišnih uvjeta u objektima za intenzivnu svinjogojsku proizvodnju. Sustavno standardizirano praćenje okolišnih uvjeta u objektima za intenzivnu svinjogojsku proizvodnju umnogome bi pomoglo pri sastavljanju Pravilnika o higijenskoj kvaliteti zraka u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina