Pregled bibliografske jedinice broj: 149980
Automatizacija simultanog određivanja astronomskih koordinata na geoidnim točkama
Automatizacija simultanog određivanja astronomskih koordinata na geoidnim točkama, 2002., doktorska disertacija, Geodetski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 149980 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Automatizacija simultanog određivanja astronomskih koordinata na geoidnim točkama
(The automation of simultaneous determination of astronomical coordinates on geoid points)
Autori
Špoljarić, Drago
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Geodetski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
08.11
Godina
2002
Stranica
110
Mentor
Solarić, Nikola
Ključne riječi
automatizacija; simultano određivanje astronomskih koordinata; geoid
(automation; simultaneous determination of astronomical coordinates; geoid)
Sažetak
U uvodnom dijelu rada naznačena je važnost određivanja plohe geoida i njegova primjena u teorijskoj i primijenjenoj geodeziji (izmjeri). Osobito je naglašena potreba poznavanja preciznog geoida za učinkovito satelitsko 3D pozicioniranje (GPS). Istaknuta je razlika između plohe geoida i elipsoida i korespondentnih astronomskih i elipsoidnih koordinata. Predložena je metoda i instrumentarij za astro-geodetsko određivanje otklona vertikale. U drugom su poglavlju opisane razlike između Zemljine fizičke površine na kojoj mjerimo, plohe geoida i elipsoida te otkloni vertikale koji povezuju geoid i elipsoid. Pregledno su navedene metode određivanja otklona vertikale a detaljnije je opisana astronomsko-geodetska metoda. U trećem je poglavlju riječ o određivanju astronomskih koordinata metodom jednakih visina. U prvom dijelu poglavlja govori se o pojedinačnom i simultanom određivanju koordinata te opisuju pojedine metode. Na kraju poglavlja dan je pregled matematičke osnove metode jednakih visina. Instrumenti za simultana određivanja astronomskih koordinata, od astrolaba s prizmom do digitalne zenit-kamere, prikazani su u četvrtom poglavlju. Detaljno je opisan astrolab s kompenzatorom i njegove izvedbe. Peto, a poglavito šesto poglavlje, predstavljaju središnji dio rada i vlastiti doprinos automatizaciji simultanog određivanja astronomskih koordinata. U prvom dijelu petoga poglavlja prikazan je razvoj automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata u svijetu. Središnji dio poglavlja opisuje istraživanja astrogeodetskoga geoida u Hrvatskoj s detaljnim osvrtom na razvoj automatizacije opažanja. Opisana je mjerna oprema, njene modifikacije i postupak mjerenja na geoidnim točkama, te analizirane pogreške o kojima ovisi točnost mjerenja i opisani postupci za smanjenje tih pogrešaka. Opisom obrade mjerenja, ocjene točnosti i analize rezultata završen je prikaz istraživanja astrogeodetskog geoida u Hrvatskoj. Suvremene automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata primjenom elektroničkog teodolita ili digitalne zenit-kamere i GPS-a navedene su na kraju poglavlja. Razvoj nove automatizacije simultanih određivanja astronomskih koordinata s pomoću astrolaba i GPS-a opisan je u šestom poglavlju. Središnji dio poglavlja donosi popis sastavnica novoga mjernog sustava, opis GPS senzora i elektroničko-programskoga međusklopa (EPM) primijenjenih u mjernom sustavu. Također je opisan i postupak sinkronizacije vremena s GPS senzorom. Prikazana je programska podrška pri automatiziranim mjerenjima: komunikacijski programi (EPM s GPS-om i računalom) i program za upravljanje, mjerenja i obradu. Na kraju je opisan postupak opažanja i analiza probnih mjerenja. U zaključku su izneseni nedostaci i prednosti realizirane automatizacije simultanog određivanja astronomskih koordinata, moguće primjene i prijedlozi za daljnja istraživanja i usavršavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija
POVEZANOST RADA