Pregled bibliografske jedinice broj: 149812
Pan-europski koridori u funkciji uključivanja Republike Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav
Pan-europski koridori u funkciji uključivanja Republike Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav, 2004., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 149812 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pan-europski koridori u funkciji uključivanja Republike Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav
(PAN-european Corridors as Integration Function of Republic of Croatia in European Traffic and Economic System)
Autori
Fičor, Nensi
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
23.02
Godina
2004
Stranica
241
Mentor
Zelenika, Ratko
Ključne riječi
prometni sustav; PAN-europski koridori
(traffic system; PAN-european corridors)
Sažetak
U Republici Hrvatskoj nakon proglašenja njezine neovisnosti moraju se pratiti procesi društvenoga i gospodarskoga razvoja, kao i razvoja na svim ostalim područjima. U sklopu političko-gospodarske preobrazbe Republike Hrvatske posebno značenje pripada prometnim čimbenicima. Planiranje razvitka prometa je samo po sebi složeno jer proizlazi iz svih pojedinosti života i razvitka, a ujedno i utječe na njih, te se mora oslanjati na prometno-zemljopisni položaj Hrvatske i njezino unutarnje ustrojstvo. Republika Hrvatska prostorno pripada u manje europske države, ali zbog svojega položaja, teritorijalne razvedenosti i pripadajućega joj morskoga akvatorija i podunavskoga pojasa, ona je istodobno kontinentalna, podunavska i primorska država, te stoga treba imati, u usporedbi s drugim državama, razvedeniju prometnu mrežu, tj. treba razvijati razmjemo složen, široko razvijen i između pojedinih prometnih grana koordiniran sustav. Može se reći da je ona po svojemu kopnenom dijelu prostorno mala država, ali ona to nije i po udaljenosti krajnjih točaka njezina teritorija, te se treba istaći da ima povoljan tranzitni prostor. Stoga je veoma važno realno sagledati prometne aspekte funkcioniranja hrvatskoga gospodarstva i hrvatske države u cjelini, a i njezinu ulogu i nužno sudioništvo u funkcioniranju europskih i svjetskih prometnih tokova. Kada se govori o prometnom razvitku Republike Hrvatske, treba se ujedno govoriti i o Europi jer je ona njezin integralni dio. Upravo izgradnja prometne infrastrukture visoke razine jedan je od bitnih preduvjeta za njezinu uspješnu integraciju u Europu. Cijelo područje Srednje Europe prometno je vrlo važno jer predstavlja most između Zapadne Europe i njezinog istočnog i južnog dijela. Na tom području planirana je izgradnja deset P AN-europskih koridora koji će omogućiti bolje povezivanje i integraciju europskih država na prometnom i gospodarskom planu. PAN-europski koridori bi prema dogovoru barem jednom prelazili preko svake države Srednje, odnosno Istočne Europe. Republikom Hrvatskom, kao državom sa ugodnim tranzitnim položajem, djelomično će prelaziti dva PAN- europska koridora i to koridor X. koji će prolaziti pravcem zapad - istok, dolazeći iz Austrije i Slovenije, idući dalje prema Grčkoj, te dvije grane V. koridora (Vb i Vc) od kojih će jedna prolaziti sjeverozapadnim dijelom države povezujući Rijeku i Zagreb s Mađarskom, a druga će dolaziti iz Bosne i Hercegovine i ići će dalje prema Budimpešti. U budućnosti, tako izgrađeni koridori pružaju uvjete za bitno veće značenje Republike Hrvatske u prometnom smislu, što će ujedno voditi većem gospodarskom rastu i učinkovitosti. Upravo izgradnja ovih koridora zasigurno će odigrati značajnu ulogu u uspješnom procesu ukljucivanja Republike Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav. U istraživanju se krenulo od analize trenutne situacije na području prometa i upravo postavljanjem vlastitog modela utvrdilo se da će vrijednosti njegovih elemenata (prometna infrastruktura, prometna suprastruktura, robni tokovi, putnički tokovi, suvremene transportne tehnologije, nacionalni i medunarodni prometno pravni izvori, informacijske tehnologije, intelektualni kapital i ostali čimbenici) porasti u periodu od 2003. do 2015. godine. Porast vrijednosti elemenata modela imat će za posljedicu bolje prometno povezivanje Republike Hrvatske s Europom, što će ujedno dovesti i do razvoja njezinog gospodarstva, a sve to će u konačnici rezultirati bržim uključivanjem Republike Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav. Upravo izgradnjom i modemizacijom prometne infrastrukture na dijelovima V. i X. PAN-europskog koridora Republika Hrvatska bi mogla steći ulogu koordinatora aktivnosti na povezivanju prometne infrastrukture srednjoeuropske regije i PAN-europskogjadransko/jonskog područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA