ࡱ> 5@ ubjbj22 XXgxrrrrJsss8sl2tJ[xx"$x$x$xyyy$Rc4yy"yyy4rr$x$xyr8$x$xyn$xw `-ssyF+0[ZZ(nrrrrnyyyyyyy44JJDosJJsNives Sironi-Bonefa i Nela Jurko Filozofski fakultet, Zagreb Odsjek za talijanistiku PRISTUP LEKSIKU U NASTAVI TALIJANSKOG JEZIKA U nastavi stranog jezika jasna je nu~nost uspostavljanja suodnosa izmeu fonoloake, morfosintakti ke i leksi ke razine. Dok je pristup prvim dvjema sastavnicama, kao zatvorenim ustrojima, glotodidakti ki odreen, u pristupu leksiku, kao otvorenoj sastavnici podlo~noj stalnom airenju vidljivo je odreeno kolebanje. O ito je da je za komunikaciju potrebno poznavanje i leksika i ustroja njegovog povezivanja u poruku jer prepoznavanje i uporaba izdvojenih rije i ne omoguava ni pravu komunikaciju a ni to no odreivanje semanti kog zna enja rije i. Naime ne postoji jezi ni znak koji po svojoj prirodi nije predodreen da se spoji s drugim jezi nim znakovima stvarajui re enice koje slu~e za komunikaciju (E. Benveniste, 1974., 171-176). Tuma enje i razumijevanje novih rije i u nastavi je aktivan proces koji se mora odvijati u komunikacijskoj situaciji, a vezan je za trenutak uvoenja novog teksta s nepoznatim pojmovima. Usvajanje rije i povezano je s pravilnim odabirom, kontekstualizacijom, tuma enjem i razumijevanjem, uvje~bavanjem, pamenjem i motivacijom kao i sa sposobnoau aktivne uporabe u novim situacijama. Sluaati ili itati i razumjeti tekst na stranom jeziku ne zna i samo uspostaviti suodnos izmeu rije i koje se pojavljuju u kontekstu s njihovim leksi kim zna enjem ve zna i ostvariti novu vrijednost posredstvom aktivnog tuma enja (H.G. Widdowson, 1983., 94). Meutim razumijevanje rije i u nastavi esto je tek pribli~no i osniva se na u enikovim pretpostavkama o moguim zna enjima. U ranoj akolskoj dobi esto pokret, mimika ili ponavljanje odreenih fizi kih aktivnosti ili melodije dovodi do automatskog prisjeanja rije i. Kliaeizirani i ritualni oblici komunikacije pridonose u tom slu aju prisjeanju rije i u blokovima i njihovom koriatenju u odgovorima u enika a da oni ponekad ne razumiju njihovo pravo zna enje. U viaim razredima percepcija o semanti kom zna enju postaje jasnija a pamenje dugotrajnije. Aktivna i odgovorna uloga u enika u procesu usvajanja jezika mnogo je vea a pritom va~nu ulogu imaju njihovi stavovi prema didakti kim aktivnostima i strategije razumijevanja i pamenja novih rije i u kontekstu. Nastavnik tijekom svoga rada esto nastoji u enicima olakaati razumijevanje dajui im odmah zna enje svih nepoznatih rije i pa ih tako nehoti no sprije ava u samostalnom pronala~enju semanti kog zna enja i funkcije rije i u tekstu. U svijesti u enika stvara se i krivo mialjenje da je za razumijevanje potrebno poznavanje svih elemenata teksta. Stoga bi nastavnici trebali ukazati na nu~nost pristupa tekstu kao cjelini jer presporo itanje do kojeg dolazi zbog nepotrebnog zadr~avanja na pojedinoj rije i ote~ava i trenuta nu percepciju sadr~aja koji se ita i kona no razumijevanje teksta kao cjeline (N. Schmitt, 2000, 50-51). Upravo je zato naae istra~ivanje usmjereno na ispitivanje postupaka u enika 6., 7. i 8. razreda osnovne akole u susretu s novim rije ima u usmenom i pisanom tekstu. Ciljevi istra~ivanja Glavni je cilj istra~ivanja bio utvrditi odnos dobi u enika i njihovog stava prema novim rije ima u kontekstu, strategija pronala~enja zna enja novih rije i u usmenoj komunikaciji i u tekstu nove nastavne cjeline, poteakoa u pronala~enju semanti kog zna enja rije i u rje niku, strategija pamenja novih rije i, sposobnosti intuitivnog pronala~enja zna enja odabranog broja novih rije i u tekstu iz ud~benika, brzine koriatenja priru nog rje nika. Uzorak Istra~ivanje je provedeno u 6., 7. i 8. razredu O` Antuna Gustava Matoaa u Zagrebu na uzorku od 44 u enika (6. razred 18, 7. razred 7, 8. razred 19 u enika). Instrumenti i postupak provoenja istra~ivanja Podaci za to ke 1, 2, 3, 4 dobiveni su na temelju statisti ke i komparativne obrade strukturiranog testa na viaestruki izbor na hrvatskom jeziku od 19 pitanja. Analiza korpusa za to ke 5 i 6 provedena je uz uporabu upitnika na talijanskom jeziku s popisom nepoznatih rije i u cjelinama iz ud~benika Vieni con me 3, 4, 5 (Autori: I. Damiani Einwalter, M. Markovi Marinkovi, N. Sironi Bonefa i, `kolska knjiga, Zagreb). U enici 6. i 7. razreda na temelju itanja neobraenog teksta na talijanskom jeziku predlagali su mogua zna enja za 10, a u enici 8. razreda za 12 nepoznatih rije i u tekstu. Nakon toga u razredima je organizirana natjecateljska igra provjere brzine koriatenja rje nika iz ud~benika uz upotrebu kronometra. U enici su morali u rje niku provjeriti zna enja za navedene talijanske rije i i upisati ih u upitnike na hrvatskom jeziku. Analiza strukturiranog upitnika 1. Mislim da tablica 1 razred i broj u enika a) je jako bitno razumjeti sve nepoznate rije i b) je korisno razumjeti sve nepoznate rije ic) nije potrebno razumjeti sve rije i da se shvati tekst6. razred  185 / 27,77%9 / 50 %4 / 22,22%7. razred  707 / 100%08. razred  194 / 21,05%11 / 57,89%4 / 21,05% Iz tablice broj 1 vidljiv je stav u enika prema potrebi razumijevanja svih nepoznatih rije i da se shvati tekst na stranom jeziku. Veina u enika (50% 6. razred, 100% 7. razred, 57,89% 8. razred) misli da je korisno razumjeti sve nepoznate rije i, dok manji broj u enika misli da je jako bitno razumjeti sve rije i (27,77% 6. razred, 21,05% 8. razred). U ovom je slu aju jasno da se neki u enici osjeaju bespomono pred pojavom novog leksika jer se zaustavljaju na nepoznatim rije ima umjesto da nastoje shvatiti tekst u cjelini. Strategije pronala~enja zna enja novih rije i u usmenoj komunikaciji i u tekstu nove nastavne cjeline iz knjige obraene su u pitanjima 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. 2. Kad u iteljica talijanskog u govoru upotrijebi jednu ili viae rije i koje ne razumijem nastojim shvatiti rije  povezujui je sa sadr~ajem o kojem se govori tablica 2 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  18 07 / 38,88%8 / 44,44%3 / 16,66%7. razred  7 2 / 28,57%3 / 42,85%2 / 28,57%08. razred  19 4 / 21,05%8 / 42,10%5 / 26,31%2 / 10,52% Iz tablice broj 2 vidljivo je da vei broj u enika 7. i 8. razreda nastoji shvatiti semanti ko zna enje rije i povezujui je sa sadr~ajem o kojem se govori (42,85% 7. razred, 42,10% 8. razred), dok u 6. razredu do povezivanja dolazi tek ponekad (44,44%). 3. Pitam u iteljicu ato rije  zna i tablica 3 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  1801 / 5,55%12 / 66,66%5 / 27,77%7. razred  704 / 57,14%3 / 42,85%08. razred  191 / 5,26%3 / 15,78%12 / 63,15%3 / 15,78% Tablica broj 3 prikazuje u estalost provjere zna enja rije i kod nastavnika. U 7. razredu 57,14% u enika esto pita u iteljicu ato rije  zna i, a u 6. i 8. razredu u enici to rade samo ponekad (66,66% 6. razred, 63,15% 8. razred). Ta injenica mogla bi ukazivati na to da se u enici zadovoljavaju globalnim razumijevanjem sadr~aja, svjesni da e tijekom nastave elementi bitni za razumijevanje biti naknadno rastuma eni. Na temelju iskustva odabiru najlakai put, ali istovremeno gube priliku da nastavniku skrenu pozornost na ono ato ne razumiju. ini se da nastava u naaim akolama ne poti e dovoljno u enike na dijalog s nastavnikom. 4. Pitam prijatelje ato rije  zna i tablica 4 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  183 / 16,66%7 / 38,88%5 / 27,77%3 / 16,66%7. razred  701 / 14,28%6 / 85,71%08. razred  1907 / 36,84%12 / 63,15%0 U enici su upueni i na tra~enje pomoi od prijatelja (tablica 4) i to 38,88% u 6. razredu esto pita zna enje rije i prijatelje, dok je samostalnost u enika u 7. i 8. razredu vea pa se u enici tek ponekad obraaju prijateljima za pomo (85,71% 7. razred, 63,15% 8. razred). Upuenost na suradnju s ostalim u enicima razvija pozitivan stav prema zajedni kom napretku. Tu bi strategiju nastavnici morali razvijati jer ona promi e samosvijest kod pojedinaca i osjeaj zajedniatva u rjeaavanju istih problema. 5. Nastojim zapisati rije  i potra~iti je u rje niku tablica 5 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  183 / 16,66%5 / 27,77%4 / 22,22%6 / 33,33%7. razred  702 / 28,57%5 / 71,42%08. razred  196 / 31,57%5 / 26, 31%6 / 31,57%4 / 21,05% Broj ani podaci u tablici broj 5 pokazuju da u enici rijetko ili nikad ne zapisuju nepoznatu rije  koju uju da bi je kasnije provjerili u rje niku. ini se da stav u enika prema napretku u znanju jezika joa nije dovoljno izgraen. U ovom bi ih slu aju nastavnik morao upozoriti na korisnost povremenog bilje~enja onih elemenata usmenog izlaganja koje ne razumiju. Te bi se biljeake morale voditi na posebnim papiriima da se izbjegne krivi zapis u bilje~nici a kasnije bi se nakon ispravka biljeake mogle prepisati u bilje~nicu. 6. Kad u tekstu nove lekcije ima novih rije i koje ne razumijem ekam da ih nastavnica objasni i napiae na plo i tablica 6 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  187 / 38,88%6 / 33,33%5 / 27,77%07. razred  72 / 28,57%05 / 71,42%08. razred  197 / 36,84%9 / 47,36%3 / 15, 78%0 Statisti ka obrada postupka prema novim rije ima u tiskanom tekstu poneato se razlikuje od prethodnih vrijednosti (tablica 6). Istra~ivanje je pretpostavilo mogunost pojave druga ijih strategija u doticaju s tiskanim tekstom. Najvei broj u enika 6. razreda (38,88%) eka da nastavnica objasni i napiae na plo i nepoznate rije i ato dokazuje njihovu upuenost na nastavnika i na manjak samostalnosti. ini se da su najsamostalniji u enici 7. razreda jer veina (71,42%) tek ponekad eka da im nastavnik objasni nepoznate rije i u tekstu. 7. Nastojim ponovno pro itati tekst i pogoditi ato bi rije  mogla zna iti tablica 7 razred i broj u enika a) uvijek  b) esto c) ponekad d) nikad6. razred  18 0 3 / 16,66% 11 / 61,11% 4 / 22,22%7. razred  7 1 / 14,28%  2 / 28,57% 3 / 42,85% 1 / 14,28%8. razred  19 2 / 10,52% 6 / 31,57% 8 / 42,10% 3 / 15,78%Podaci iz tablice broj 7 jasno pokazuju da veina u enika u svim razredima tek ponekad ili nikad koristi ponovno itanje teksta kako bi razumjeli zna enje nepoznatih rije i (83,33% 6. razred, 57,13% 7. razred, 57,88% 8. razred). Ponovno itanje teksta kao jedna od strategija boljeg razumijevanja o ito joa nije usvojena. Nastavnik bi morao upuivati u enike na uspjeanost ovog postupka. Mo~emo pretpostaviti da u enici poznaju tijek nastavnog sata i znaju da e se isti tekst ponavljati u viae navrata pa zato smatraju da im je ponovno samostalno itanje i razmialjanje o tekstu nepotrebno. Mo~da bi u pristupu nastavi trebalo viae poticati u enike na samostalnost. 8. Pitam nastavnicu ato rije  zna i tablica 8 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  181 / 5,55%2 / 11,11%8 / 44,44%7 / 38,88%7. razred  704 / 57,14%3 / 42,85%08. razred  193 / 15,78%3 / 15,78%12 / 63,15%1 / 5,26% Usporeujui tablicu broj 8 s rezultatima u tablici broj 3 vidimo da je konzultiranje nastavnika u sli nim postotcima prisutno i kod usmene i kod pismene komunikacije. 9. Pitam prijatelje ato rije  zna i tablica 9 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  181 / 5,55%8 / 44,44%7 / 38,88%2 / 11,11%7. razred  702 / 28,57%4 / 57,14%1 / 14,28%8. razred  1907 / 36,84%12 / 63,15%0 Iz tablice broj 9 u usporedbi s tablicom broj 4 vidljivo je da u enici eae (44,44%) pitaju prijatelje za savjet kad se radi o nepoznatoj rije i u pisanom tekstu. Sli nom usporedbom za 7. i 8. razred vidimo da se postotak onih koji ponekad pitaju prijatelje u 7. razredu smanjio na 57,14% a poveao se postotak onih koji se ne obraaju prijateljima dok su vrijednosti za 8. razred ostale iste (63,15%). 10. Potra~im u rje niku zna enje rije i i nastojim ga zapamtiti tablica 10 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  182 / 11,11%4 / 22,22%6 / 33,33%6 / 33,33%7. razred  7007 / 100%08. razred  195 / 26,31%7 / 36,84%3 / 15,78%4 / 21,05% ini se da u enici joa nemaju razvijenu naviku koriatenja rje nika (tablica broj 10) jer 66,66% u enika u 6. razredu tra~i rije i u rje niku ponekad ili nikad, 100% u enika 7. razreda tra~i rije i samo ponekad, a tek u 8. razredu koriatenje rje nika postaje esto kod 36,84% u enika. Nedovoljna upuenost u enika na samostalno koriatenje pomonih priru nika i to posebno rje nika (M. Bratani, 2001.) i gramatika ukazuje na propuste u radu nastavnika do kojih dolazi zbog male satnice nastave jezika i ubrzanog tempa rada. Moglo bi se ustvrditi da je ovaj problem opeprisutan u nastavi stranih jezika jer uz navedene razloge veina nastavnika smatra rje nik korisnim isklju ivo za pronala~enje zna enja nepoznatih rije i gubei pritom iz vida da dobar rje nik obiluje gramati kim sadr~ajima koji u enicima mogu biti od velike pomoi (M. Lewis, 1993, 180). Koriatenje priru nika ostaje velik problem tijekom itavog akolovanja a prote~e se i do fakulteta. injenica je da za razvoj navike koriatenja rje nika i priru nika treba da ih u enici imaju u razredu tijekom nastave u dovoljnom broju i da ih posjeduju i kod kue. Ekonomski problem esto se pojavljuje kao ko nica osamostaljivanju u enika. 11. Potra~im u rje niku zna enje rije i i zapiaem talijansku rije  i odgovarajue hrvatsko zna enje u bilje~nicu kako bih zatim mogao/mogla lakae nau iti tablica 11 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  181 / 5,55%9 / 50%4 / 22,22%4 / 22,22%7. razred  72 / 28,57%2 / 28,57%3 / 42,85%08. razred  192 / 10,52%6 / 31,57%6 / 31,57%5 / 26,31% Razvijena je navika zapisivanja talijanske rije i s hrvatskim ekvivalentom u bilje~nice posebno u 6. razredu gdje se 50% u enika slu~i tom strategijom. U 7. i 8. razredu taj je postotak ni~i ato bi moglo upuivati na smanjeno zanimanje za napredak u u enju. Zanimljivo je da u 8. razredu izvjestan broj u enika nikad ne zapisuje rije i u bilje~nicu (26,31%). 12. Mislim da je tra~enje novih rije i u rje niku tablica 12 razred i broj u enikaa) vrlo dosadnob) zamornoc) beskorisnod) zanimljivoe) korisno6. razred  185 / 27,77%3 / 16,66%1 / 5,55%09 / 50%7. razred  70001 / 14,28%6 / 85,71%8. razred  192 / 10,52%3 / 15,78%01 / 5,26%13 / 68,42% Tra~enje novih rije i u rje niku za u enike 6. razreda je vrlo dosadno (27,77%) ili zamorno (16,66%) ali ipak shvaaju da se radi o korisnoj strategiji. U 7. razredu stav prema upotrebi rje nika izra~en je kao zanimljiva aktivnost u niskom postotku (14,28%), dok je za definiciju korisna aktivnost postotak mnogo viai (85,71%). Mialjenja u enika 8. razreda su podijeljena, 10,52% smatra da je tra~enje novih rije i vrlo dosadno ili zamorno (15,78%) i u tom je razredu vrlo visok postotak (68,42%) onih koji smatraju da se radi o korisnoj aktivnosti. Poticanje uporabe priru nika mo~e se provesti i putem natjecateljskih igara uz uporabu rje nika. 13. Kod tra~enja novih rije i imam poteakoa tablica 13 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  181 / 5,55%011 / 61,11%6 / 33,33%7. razred  7003 / 42, 85%4 / 57,14%8. razred  19004 / 21,05%15 / 78,94% ini se da tra~enje novih rije i u rje niku ud~benika (tablica 13) ne predstavlja veliku poteakou za u enike a to zna i da je put za uvoenje novih priru nika otvoren. 14. Teako nalazim nove rije i u rj2 f H" N R #&%(%6*8,x,~,,,,,H-^---2.j.z...//0/1444556<6H6P6Z6b6p6x666ݪݪݪݎݎݎݪ݁hizCJmHnHsHu *hizmHnHsHuhiz5CJmHnHsHuhizmHnHuhiz56mHnHsHuhiz5mHnHsHuhiz5CJmHnHsHuhizmHnHsHuhiz6mHnHsHuhiz6mHnHu22H  " $ R T 4!"""####p#p#p#p#p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$^a$$ & F ^a$$h`ha$$a$$`a$$a$tuu##&%(%%%6*6,8,x,z,,,,,,"-X---p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#^p#00$If%$If^`% $$Ifa$$`a$$^a$$a$ $^`a$$^a$--4.6.T.j.|..\p S0SSS $$Ifa$kd$$Ifl\p#x x x 04 lal$If^`......ja0aaa $$Ifa$kd$$Ifl\p#x x x 04 lal...//./j(a0aaa $$Ifa$kd$$Ifl\p#x x x 04 lal./0/2/1X34444jap#Tp#Kp#Kp#Fp#sFp#sFp#s$a$$`a$ $^`a$$^a$kdo$$Ifl\p#x x x 04 lal44556666J6\6r66p#sp#p#p#NOOO $$Ifa$$If$a$ 6666666WQHNHOHOHO $$Ifa$$Ifkd $$IflFr "Ip#&'''04 lal66$78777999::4:h:t:|::::::::8;L;;;@@@&AG@GTGGGGGGGGG2HFHHHHHHHFM N"N8NlNhiz5CJmHnHsHuhiz5mHnHsHuhiz6mHnHsHuhizCJmHnHsHuhizmHnHsHu *hizmHnHsHuF667$7:7P7T7W QHNHOHOHO $$Ifa$$Ifkd$$Iflr "Ip#&'''04 lalT7V7v77777W;QHNHOHOHO $$Ifa$$Ifkd$$Iflr "Ip#&'''04 lal77799: :4:WRp#Ip#Rp#sRp#Rp#Rp#$`a$$a$kdu$$Iflr "Ip#&'''04 lal4:H:b:v::::::NOOOHkd<$$Iflvr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$$If:::;;;4;8;N;NOOONHNO$Ifkd$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$N;d;h;j;;;;;;OON\ HNOOO$Ifkd$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$;;;@@&A(AG@GTGWRp#Ip#Rp#Rp#Rp#^Rp#$`a$$a$kd $$Iflr "Ip#&'''04 lalTGhGGGGGGGGijjH3kdt $$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$$IfGHH2HHHJHfHjHHijjNHij$IfkdI $$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$HHHHHHHHIjN*#Hijj$Ifkd$$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$III>M@M"N$N8NWRp#Ip#@p#Rp#Rp#Rp#$h^ha$$`a$$a$kd$$IflrXp#ABB04 lal8NLNfNzNNNNNNNOOOHhkd$$Iflkr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$$IflNxNNNNNNNNNROfOOOTTTTTU0U:UJUXUlUvUUUVVVVVV"W6WDWXW\\\\(]4]<]F]N]\]d]n]]]^^^^ `L`N`d`````````a(aaaa bHeeee ff f*fhiz5mHnHsHu *hizmHnHsHuhizmHnHsHuhiz6mHnHsHuQNNOOOO8ONORONOOONHNO$Ifkd$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$ROhOlOnOOOOOOOONHNOOO$IfkdV$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$OOOTTTTTWRp#Ip#Rp#Rp#Rp#Rp#$`a$$a$kd$$Iflr "Ip#&'''04 lalTTTUe@eeeeW0Rp#Ip#Rp#Rp#Rp#Rp#$`a$$a$kdq$$Iflr "Ip#&'''04 laleeff,fBfTfVftfijjH_kd8$$IflmrXp#ABB04 lal $$Ifa$$If*f2f@fHfRffffffg>gRgprr0rdrprxrrrrrrrrfszsssssv2w4wLwwwwwwwwwwxjxxxxx4yJyj~~~~&.<DNH^ā ̿Uhiz5mHnHsHuhiz56mHnHsHu *hizmHnHsHuhiz6mHnHsHuhizmHnHsHuJtfffffffffijjNHij$Ifkd $$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$fgg g(g>gTgjggjNHijj$Ifkd$$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$ggpprr0rW*Np#Ep#@p#@p#@p#$a$$h^ha$$`a$kd$$IflrXp#ABB04 lal0rDr^rrrrrrrrNOOOHkd$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$$Ifrrrsss:sPsfsNOOONHNO$IfkdS $$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$fs|ssssssssOON_HNOOO$Ifkd!$$Iflmr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$sssvvv4w6wWRp#Ip#Ip#@p#Rp#Rp#$h^ha$$`a$$a$kd!$$Iflr "Ip#&'''04 lal6wLw`wzwwwwwwxp#@@\ $$Ifa$ $$Ifa$$If$a$ xx&x@5555\ $$Ifa$$Ifkd"$$Iflֈ p#404 laljxzx|xxxxx;5@$Ifkd#$$Iflֈ p#404 lal $$Ifa$xxxxxyy\;y5@$Ifkd~$$$Iflֈ p#404 lal $$Ifa$y y4yLyNyPy\; 2p#$h^ha$kdi%$$Iflֈ p#404 lal $$Ifa$Pyz`~b~~~~~(>Pp#p#p#p#p#p#ijj $$Ifa$$If$a$$h`ha$ PRpWQHiHjHjH $$Ifa$$IfkdT&$$Ifl[rXp#ABB04 lal WQHiHjHjH $$Ifa$$Ifkd)'$$IflrXp#ABB04 lal *.2H`WQHiHjHjH $$Ifa$$Ifkd'$$IflrXp#ABB04 lal`bd&W3Rp#Ip#@p#Rp#Rp#Rp#$h^ha$$`a$$a$kd($$IflrXp#ABB04 lale niku tablica 14 razred i broj u enikaa) jer ne mogu zapamtiti kako se rije  piaeb) jer ne poznajem dobro tal. abecedu i gubim vrijeme dok pronaem odgovarajue slovo c) ponekad rije  u rje niku ima druga iji oblik od onoga u tekstu d) nemam poteakoa u pronala~enju novih rije i6. razred  18 5 / 27,77% 0 8 / 44,44% 5 / 27,77%7. razred  7 1 / 14,28% 0 3 / 42,85% 3 / 42,85%8. razred  19 0 0 6 / 31,75% 13 / 68,42% Teakoe u nala~enju novih rije i u rje niku (tablica 14) kod najveeg broja u enika proizlaze iz injenice da rije  u tekstu ima druga iji oblik od onoga u rje niku, npr. bevono  bere. U 6. i 7. razredu manji broj u enika ima poteakoa i s grafijom rije i na talijanskom jeziku. Sigurno je da znati koristiti rje nik u razumijevanju teksta pretpostavlja razvijenu morfosintakti ku kompetenciju koja e u enicima pomoi u pronala~enju onih oblika koji sadr~e nepravilnosti i pretpostavljaju promjene u osnovi rije i. Bit e potrebna i kolokacijska kompetencija koja e sprije iti dijeljenje frazema na sastavne dijelove. 15. Mislim da je za napredak u znanju jezika pamenje novih rije i tablica 15 razred i broj u enikaa) va~nob) korisnoc) nije bitno6. razred  187 / 38,88%11 / 61,11%07. razred  76 / 85,71%1 / 14,28%08. razred  1911 / 57,89%6 / 31,57%2 / 10,52%Veina u enika u svim razredima smatra da je za napredak u znanju jezika (tablica 15) pamenje novih rije i va~no ili korisno (100% 6. razred, 100% 7. razred, 89,46% 8. razred) pa bi tu injenicu trebalo bolje iskoristiti u nastavi ciljanim leksi kim igrama pronala~enja sinonima, antonima, pronala~enja imenica ili pridjeva koji odgovaraju glagolima, parafraze, asocijacija, itd. (J. Lyons, 1963.). 16. Nastojim zapamtiti nove rije i na satu u akoli tablica 16 razred i broj u enika a) uvijek b) esto c) ponekad d) nikad6. razred  18 4 / 22,22% 7 / 38,88% 6 / 33,33% 1 / 5,55%7. razred  7 4 / 57,14% 1 / 14,28% 2 / 28,57% 08. razred  19 6 / 31,57% 5 / 26,31% 8 / 42,10% 0 Prema statisti kim podacima u tablici broj 16 ini se da se u enici 7. razreda (57,14%) i 6. razreda (38,88%) najviae trude da zapamte leksik na nastavnom satu, dok oni u 8. razredu to ine samo ponekad (42,10%). 17. Kod kue ponavljam gradivo i u im rije i i njihova zna enja iz bilje~nice tablica 17 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  181 / 5,55%4 / 22,22%11 / 61,11%2 / 11,11%7. razred  71 / 14,28%3 / 42,85%3 / 42,85%08. razred  192 / 10,52%4 / 21,05%10 / 52,63%3 / 15,78% Navika ponavljanja i u enja rije i iz bilje~nice (tablica 17) nije dovoljno razvijena jer 61,11% u enika 6. razreda, 42,85% 7. razreda i 52,63% 8. razreda ponavlja rije i tek ponekad. 18. U im rije i dok piaem domau zadau tablica 18 razred i broj u enikaa) uvijekb) estoc) ponekadd) nikad6. razred  184 / 22,22%6 / 33,33%5 / 27,77%3 / 16,66%7. razred  702 / 28,57%4 / 57,14%1 / 14,28%8. razred  193 / 15,78%6 / 31,57%7 / 36,84%3 / 15,78% Pisanje domae zadae (tablica 18) kao aktivnost koja pridonosi pamenju novih rije i koristi se esto (33,36%) u 6. razredu, a samo ponekad u 7. (57,14%) i u 8. razredu (36,84%) kad openito opada broj u enika koji ih redovito piau kod kue. 19. Mislim da bih bolje zapamtio/zapamtila nove rije i kad bih ih tablica 19 razred i broj u enikaa) ponavljao / -la rije i svakog danab) ponavljao / -la rije i prije sata talijanskog jezikac) ponavljao / -la rije i kad imam vremena6. razred  189 / 50%4 / 22,22%5 / 27,77%7. razred  76 / 85,71%01 / 14,28%8. razred  198 / 42,10%6 / 31,57%5 / 26,31% Premda u enici nisu skloni usmenom ili pismenom ponavljanju u svim razredima smatraju da bi bolje zapamtili nove rije i kad bi ih ponavljali svakog dana (6. razred 50%, 7. razred 85,71% i 8. razred 42%). Ovaj je stav dobra osnova za poticanje aktivnosti koje pridonose eaem doticaju sa stranim jezikom izvan nastavnog sata uz proairivanje aktivnog i pasivnog rje nika. U potpunosti mo~emo prihvatiti ideju da je svakom organizmu potrebno bogato i poticajno okru~enje kako bi njegove prirodne sposobnosti doale do izra~aja (N. Chomsky, 1991., 171). Broj usvojenih rije i tijekom nastave i individualnog rada u enika umnogome ovisi o u estalosti jezi ne uporabe i zanimljivosti poticaja za koriatenje tekstova na stranom jeziku. Sposobnost intuitivnog pronala~enja zna enja odabranog broja novih rije i u tekstu Osim rije i koje u enici znaju te ih kao takve razumiju i u stanju su ih pravilno koristiti, u enikov rje nik sadr~i i one jezi ne jedinice koje u enik razumije u kontekstu iako ih prethodno nije u potpunosti usvojio (M. Lewis, 1997, 45). Stoga je pogaanje zna enja nepoznatih rije i na osnovu konteksta nastavniku korisna strategija za dijagnosticiranje u enikovih sposobnosti otkrivanja zna enja na temelju ranije ste enog znanja. Kako se moglo i pretpostaviti najvei broj to nih zna enja talijanskih rije i u upitniku na talijanskom jeziku postignut je u transparentnim rije ima koje postoje kao internacionalizmi i u hrvatskom jeziku. Navest emo samo nekoliko primjera servizio  servis za jelo (6. razred 88,88%) i aperitivo  aperitiv (6. razred 50%), imitare  imitirati, oponaaati (8. razred 96,48%), prova  proba, isprobavanje (8. razred 84,21%), provare  probati, pokuaati (7. razred 100%), aver voglia di  imati volju za (7. razred 85,70%). Osvjeatavanje osnovnih pravila tvorbe rije i na talijanskom jeziku mo~e dovesti do poveavanja sposobnosti razumijevanja rije i u kontekstu prema prepoznatom zajedni kom elementu s poznatom rije i. Tako je npr. imenica ombrellone prevedena kao kiaobran u 42,85% slu ajeva zbog semanti ke interferencije s rije ju ombrello  kiaobran, koju u enici poznaju od prije i nastavka  one koji u talijanskom obi no ozna ava augmentativ, pa se rije  izolirana iz konteksta mogla protuma iti i kao veliki kiaobran (to semanti ko zna enje u talijanskom nije potvreno). Isti je postotak u enika predlo~io i to no zna enje. Rije  anniversario je u 50% slu ajeva to no prevedena na hrvatski jezik. Mo~emo pretpostaviti da su je u enici povezali s rje ju anno - godina ili im je u pronala~enju zna enja pomogao slikovni prikaz uz tekst, tj. kontekst situacije. Upravo zato dio u enika rije  prevodi kao posjeta, sastanak i dogaanje. Jasno je da je u tom slu aju semanti ko zna enje globalno a tuma enje slike pru~a viaestruke mogunosti jezi ne interpretacije. Kod imenice confusione doalo je do unutarnje semanti ke interferencije s talijanskim pridjevom confuso  zbunjen pa je 50% u enika prevodi sa zbunjenost umjesto zbrka, gu~va. Engleski jezik kao prvi strani jezik utje e na tuma enje zna enja talijanskih izraza. Essere in ritardo - kasniti prevodi se s biti u mirovini prema engleskom to be retired. Kod tog se izraza pojavljuje i uzro no-posljedi no povezano zna enje s osnovnim izrazom u hrvatskom prevodu biti u ~urbi jer tko kasni taj je u ~urbi. Utjecaj engleskog vidljiv je i u prijevodu glagola consigliare koji je umjesto savjetovati preveden kao razmotriti prema engleskom consider. Sli nost rije i u talijanskom i engleskom dovela je do prijevoda rije i notizia s notes, biljeaka prema engleskom notes umjesto vijest, novost. Ponekad se pojavljuje i suprotno zna enje rije i. Tako npr. umjesto iniziare  zapo eti, po eti nalazimo prijevod zavraiti, prestati, a impazienza se umjesto kao nestrpljivost prevodi kao strpljivost vjerojatno zbog povezivanja s talijanskom rije ju paziente i nepoznavanja semanti kog zna enja latinskog prefiksa in- koji u talijanskom esto ozna uje suprotno zna enje od osnovne rije i. U upitnicima je primjeeno da u enici nisu sigurni u gramati ku kategoriju talijanskih rije i jer esto glagole prevode imenicama ili obrnuto (servizio-servirati, servirano, passerella modna pista prevedeno je kao glagolski oblik prolazi prema talijanskom glagolu passare). Tabli ni prikaz rezultata upitnika na talijanskom jeziku 6. razred 18 u enikato no zna enjekrivo zna enjeprazna rubrikaanniversario9 / 50%4 / 22,22%5 / 27,77%confusione9 / 50%7 / 38,88%2 / 11,11%matrimonio 15 / 83,33%/3 / 16,66%servizio11 / 61,11%5 / 27,77%2 / 11,11%argento2 / 11,11%2 / 11,11%14 / 77,77%spumante 2 / 11,11%3 / 16,66%13 / 72,22%essere in ritardo2 / 11,11%4 / 22,22%12 / 66,66%parrucchiere3 / 16,66%/15 / 83,33%urgente9 / 50%1 / 5,55%8 / 44,44%aperitivo9 / 50%1 / 5,55%8 / 44,44% 7. razred 7 u enikato no zna enjekrivo zna enjeprazna rubrikaprovare7 / 100%//consigliare3 / 42,85%1 / 14,28%3 / 42,85%volantino1 / 14,28%/6 / 25,71%aver voglia di5 / 71,42%1 / 14,28%1 / 14,28%piantina5 / 71, 42%/2 / 28,57%ombrellone3 / 42,85%4 / 57,14%/bastare2 / 28,57%3 / 42,85%2 / 28,57%lista4 / 57,14%3 / 42,85%/coppa di gelato 6 / 85,71%1 / 14,28%/pallina di gelato6 / 85,71%1 / 14,28%/ 8. razred 19 u enikato no zna enjekrivo zna enjeprazna rubrikaconcorso di bellezza16 / 84,21%1 / 5,26%2 / 10,52%imitare18 / 94,73%1 / 5,26%/partecipare12 / 63,15%3 /15,78%4 / 21,05%impazienza12 / 63,15%3 / 15,78%4 / 21,05%notizia14 / 73,68%4 / 21,05%1 / 5,26%fare il tifo15 / 78,94%4 / 21,05%/divertimento15 / 78,94%/4 / 21,05%iniziare13 / 68,42%2 / 10,52%4 / 21,05%prova16 / 84,21%1 / 5,26%2 / 10,52%passerella2 / 10,52%11 / 57,89%6 / 31,58%labbro4 / 21,05%10 / 52,63%5 / 26,31%gioiello5 / 26,31%5 / 26,31%9 / 47,36% Brzina koriatenja rje nika Mjerenje brzine koriatenja rje nika prikazano je u usporednom grafi kom prikazu za sva tri razreda. Iz grafikona je vidljivo da su najslabiji rezultati postignuti u 7. razredu ato je mo~da rezultat malog broja ispitanika i gubitka motivacije zbog prilagodbe loaijim u enicima. Usporedbom rezultata 6. i 8. razreda ini se da sa dobi raste spretnost i poveava se sposobnost brzog pronala~enja rije i u rje niku. Najdu~a vremena ostvarili su u enici koji su u prvom dijelu upitnika u pravilu postigli vrlo loae rezultate. Tako npr. troje u enika 6. razreda s vremenom od 8,35 / 8,53 / 7,54 minute nije rijeailo niti jedno zna enje predlo~enih rije i, u enik 7. razreda, s vremenom 9,35 minuta ostvario je samo jedan to an odgovor a u enik 8. razreda s vremenom 4,55 nije predlo~io niti jedno prihvatljivo rjeaenje. Provjerom kod nastavnika utvreno je da ti u enici imaju poteakoa u svladavanju talijanskog jezika. Prema tome brzina rukovanja priru nikom u ovom je slu aju povezana i s uspjehom u u enju, ali taj bi suodnos trebalo provjeriti na veem broju ispitanika. Zaklju ak Premda je istra~ivanje provedeno na relativno malom broju ispitanika, dalo je neke zanimljive rezultate za koje vjerujemo da bi se ponovili i na veem uzorku. Tijekom nastave ali i izvan nje u enici se susreu s novim rije ima na stranom jeziku u usmenim porukama i u pisanom tekstu. Ako je njihova komunikacijska kompetencija ograni ena a poruke su preteake na semanti kom i morfosintakti kom planu, doi e do odustajanja. Nastava bi prema tome trebala u enicima osigurati stjecanje sposobnosti globalnog razumijevanja situacije i poticati ih na samostalnost i istra~ivanje na planu leksika jer su strukture obi no unaprijed odreene gramati kom progresijom u odobrenim akolskim ud~benicima. Upravo zato mo~emo prihvatiti tvrdnju D. Wilkinsa da u nastavnim uvjetima kriteriji odabira leksi kog sadr~aja nisu samo lingvisti ki, odnose se i na eventualnu korisnost leksika za u enika ili na njegovu vrijednost za nastavnika i tehnike njegova rada (D. Wilkins, 1983., 135). Iz analiziranih rezultata ini se da su ispitanici u svim razredima svjesni korisnosti nekih strategija ali su tijekom akolovanja stekli naviku da za rjeaavanje veine problema o ekuju pomo nastavnika a ako je ne dobiju odustaju. Poticanje na suradnju meu u enicima, razbijanje nastavnih stereotipa novim tehnikama rada, sustavno ponavljanje gradiva u odreenim vremenskim razdobljima i uvoenje razli itih izvornih dokumenata na stranom jeziku moglo bi doprinijeti boljoj iskoriatenosti nastavnog vremena i proairiti interes za jezik izvan akole. Neka ovo ispitivanje bude poticaj nastavnicima za promicanje aktivnije i odgovornije uloge u enika u procesu usvajanja stranog jezika i u koriatenju djelotvornijih strategija u enja i pamenja. LITERATURA Benveniste, E., Problmes de linguistique gnrale, II, Paris, 1974. Bratani, M., "Odgajanje kulture upotrebe rje nika u akoli", Strani jezici, vol. 30, br. 4, `kolska knjiga, str. 191-200, Zagreb, 2001. Chomsky, N., Jezik i problemi znanja, Filozofski fakultet, Odsjek za opu lingvistiku i orijentalne studije, Zagreb 1991. Lewis, M., The Lexical Approach, Language Teaching Publications, London, 1993. Lewis, M., Implementing the Lexical Approach, LTP, London, 1997. Lyons, J., Structural semantics, Oxford, Blackwell, 1963. Schmitt, N., Vocabulary in Language Teaching, Cambridge University Press, 2000. Widdowson, H. G., L'insegnamento delle lingue come comunicazione, Zanichelli, Bologna, 1983. Wilkins D., Linguistica e insegnamento delle lingue, Zanichelli, Bologna, 1983. Nives Sironi-Bonefa i  Nela Jurko: Pristup leksiku u nastavi talijanskog jezika SAVJETOVANJE  OPATIJA 2002. SA}ETAK PRISTUP LEKSIKU U NASTAVI TALIJANSKOG JEZIKA Premda se u po etnoj nastavi stranih jezika viae pozornosti posveuje postupnom usvajanju morfosintakti kih struktura, jasno je da bez leksika funkcioniranje struktura u govornoj uporabi nije mogue. Kriteriji odabira leksika u nastavi ne osnivaju se samo na lingvisti kim principima u estalosti ve i na upotrebljivosti novih rije i kako u razrednom meujeziku tako i u dijalogu s izvornim govornicima. Naa se prikaz temelji na rezultatima istra~ivanja provedenog u aestom, sedmom i osmom razredu osnovne akole. Ispitivale su se strategije razumijevanja, utvrivanja i pamenja novih rije i u kontekstu kao i sposobnost brzog i selektivnog itanja rje nika. RIASSUNTO APPROCCIO AL LESSICO NELL'INSEGNAMENTO DELL'ITALIANO Anche se all'inizio dell'insegnamento di una lingua l'attenzione didattica centrata sull'acquisizione delle strutture morfosintattiche, ovvio che, per far funzionare la lingua, necessario conoscere sia la grammatica che il vocabolario. I criteri per la selezione del lessico nell'insegnamento non sono puramente linguistici, essi si riferiscono sia alla frequenza che alla possibilit dell'uso immediato delle parole nuove nell'interlingua didattica e negli eventuali contesti del parlato autentico. Il presente saggio analizza i risultati di una ricerca nella sesta, settima e ottava classe della scuola elementare sulle strategie di comprensione, di fissaggio e di memorizzazione del lessico nuovo, come pure le abilit strumentali di una lettura veloce e selettiva del dizionario. PAGE  PAGE 14 &Z\fZ`t0 VlJ L T      ( 2 D R f p   8L$ lJ`@hizCJmHnHsHu *hizmHnHsHuhiz6mHnHsHuhiz5mHnHsHuhizmHnHsHuL&:T`\^|ijjQkd)$$IflrXp#ABB04 lal$If|8TijjNHij$Ifkdw*$$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$Tv2jNHijj$IfkdL+$$IflrXp#ABB04 lal $$Ifa$246WRp#Ip#Rp#Rp#Rp#Rp#$h`ha$$a$kd!,$$IflrXp#ABB04 lal "@Vnr[pkd,$$Iflc\p#04 lal $$Ifa$$If rtjd[[[ $$Ifa$$Ifkd-$$Ifl\p#04 lal $ jd[[[ $$Ifa$$Ifkd<.$$Ifl\p#04 lal$ & J L       j(ap#\p#s\p#\p#\p#SSSN $$Ifa$$a$$h`ha$kd.$$Ifl\p#04 lal  4 T r t     OOON:NOOkd/$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$ .NlON3NOOOkdI0$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$&BW NNNNONONO $$Ifa$kd1$$Iflr "Ip#&'''04 lalBDFWDRp#Ip#Rp#Rp#Rp#Rp#$`a$$a$kd1$$Iflr "Ip#&'''04 lal"$BNOOOHkd2$$Ifljr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$$IfBVlNOOON%HNO$Ifkde3$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$4JbxOONYHNOOO$Ifkd,4$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$xz|BDZW Np#Ep#Np#@p#@p#@p#$a$$`a$$h^ha$kd4$$Iflr "Ip#&'''04 lal@BZ  8@ .z ",.68DFTV\^npĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶĶhizhizmHnHsHuhizmHnHu *hizmHnHsHuhiz6mHnHsHuhiz5mHnHsHuhizmHnHsHuHZnNOOOHkd5$$Ifl]r "Ip#&'''04 lal $$Ifa$$If "8NPlpNOOONHNO$Ifkd6$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$*OONHNOOO$IfkdH7$$Iflr "Ip#&'''04 lal $$Ifa$*,.W0Rp#Ip#@p#Rp#Rp#Rp#$h^ha$$`a$$a$kd8$$Iflr "Ip#&'''04 lal: 0F< < < [ R< R<  $$Ifa$kd8$$IfF\p#   04 FaF$If $$Ifa$ F\^z< aX< < <  $$Ifa$kd9$$IfF\p#   04 FaF $$Ifa$ jaX< X< X<  $$Ifa$ $$Ifa$kdD:$$IfF\p#   04 FaF !!l"n"%).jep#\ p#Sp#Qp#ep#\p#\p#\p#$h`ha$$`a$$a$kd:$$IfF\p#   04 FaF  (*68@JVht  (,.268HJNP^`npz|24>@DFJLhizmHnHuhizhizmHnHsHu[LXZln~          & ( * , 0 > \ d f x z                      !!!!!!!$!&!*!,!:!!@!hizmHnHuhizhizmHnHsHuhizhiz6mHnHsHuhiz6mHnHuQ@!Z!\!l!n!r!t!|!~!!!!!!!!!!!!!!!"" """"" "2"4">"@"J"L"T"V"X"Z"\"^"j"l"*#"$''(B(d((()*)b)))++`,,--..µ¨¨¨¨¨¨¨¨µ¨hiz5mHnHsHuhiz6mHnHsHuhizmHnHsHuhizhiz5mHnHsHuhiz5mHnHuhizhizmHnHsHuhizmHnHuB.//:2P223d3p3r33.4f4~444455r6666667$777777 88(8H889*9,9P9X9l99999<:L:(=6=l=z===>>>>>,?J?~????,@Z@@@ A$AXAhAAAAAhizmHnHuhiz56mHnHsHuhiz6mHnHsHuhiz5mHnHsHuhizmHnHsHuM."23 6(7H8T;====>$>B>`>~>p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $$Ifa$ $$Ifa$$^a$$a$$h^ha$$`a$~>>>>>>jd[[[ $$Ifa$$Ifkd;$$Ifl\p#04 lal>>>>?*?j;d[[[ $$Ifa$$Ifkd[<$$Ifl\p#04 lal*?,?J?b?f?|?j'd[[[ $$Ifa$$Ifkd<$$Ifl\p#04 lal|?~?????jd[[[ $$Ifa$$Ifkd=$$Ifl\p#04 lal????@*@j%d[[[ $$Ifa$$IfkdD>$$Ifl\p#04 lal*@,@Z@p@@@jd[[[ $$Ifa$$Ifkd>$$Ifl\p#04 lal@@@@@Ajd[[[ $$Ifa$$Ifkd?$$Ifl\p#04 lalA A$A:A>AVAj d[[[ $$Ifa$$Ifkd-@$$Ifl\p#04 lalVAXAhAxAAAjd[[[ $$Ifa$$Ifkd@$$Ifl\p#04 lalAAAAAAjd[[[ $$Ifa$$IfkdsA$$Ifl\p#04 lalAAAAB&BDBbBBjep#`ZZQQQ $$Ifa$$If$a$$a$kdB$$Ifl\p#04 lalABBBBBBBC CCNCPCnCCCCCCD>D@DPDDDDDDD$E&EJEzEEFF2FtFvFFFFFGG*GnGpGGGGGHH,H^H`HrHHHHIIIbIdIrIIII JJJJLJjhizUmHnHuhizmHnHuhiz6mHnHsHuhizmHnHsHuhiz5mHnHsHuIBBBBBBj\d[[[ $$Ifa$$IfkdB$$Ifl\p#04 lalBBBBBCj3d[[[ $$Ifa$$Ifkd\C$$Ifl\p#04 lalC CC4C8CNCj'd[[[ $$Ifa$$IfkdC$$Ifl\p#04 lalNCPCnCCCCjd[[[ $$Ifa$$IfkdD$$Ifl\p#04 lalCCCCCCj%d[[[ $$Ifa$$IfkdEE$$Ifl\p#04 lalCCD$D:D>Djd[[[ $$Ifa$$IfkdE$$Ifl\p#04 lal>D@DPDfD|DDjd[[[ $$Ifa$$IfkdF$$Ifl\p#04 lalDDDDDDj/d[[[ $$Ifa$$Ifkd.G$$Ifl\p#04 lalDDD E E$EjDd[[[ $$Ifa$$IfkdG$$Ifl\p#04 lal$E&EJE`EvEzEj*d[[[ $$Ifa$$IfkdtH$$Ifl\p#04 lalzE|E~EEEEEEFjep#ep#\\SSS $$Ifa$ $$Ifa$$a$kdI$$Ifl\p#04 lalFF2FJF^FtFjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdI$$Ifl\p#04 laltFvFFFFFj\ aXXX $$Ifa$ $$Ifa$kd]J$$Ifl\p#04 lalFFFFFGjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdK$$Ifl\p#04 lalGG*GBGXGnGjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdK$$Ifl\p#04 lalnGpGGGGGjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdFL$$Ifl\p#04 lalGGGG HHjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdL$$Ifl\p#04 lalHH,HDHHH^HjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdM$$Ifl\p#04 lal^H`HrHHHHj aXXX $$Ifa$ $$Ifa$kd/N$$Ifl\p#04 lalHHHHHIj aXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdN$$Ifl\p#04 lalIII4ILIbIjDaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kduO$$Ifl\p#04 lalbIdIrIIIIj*aXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdP$$Ifl\p#04 lalIIIII JjaXXX $$Ifa$ $$Ifa$kdP$$Ifl\p#04 lal JJJHJJJKRRRj0ap#[ap#Np#aIp#ap#$a$ $^`a$^$^a$kd^Q$$Ifl\p#04 lalLJRRX0Z2`6`r``Xara~aa b8bb$ccc dHdddFeegVggg:h>hzhhh2nntttttttոՊՊuouokhiz hiz0Jjhiz0JUhizmHnHsHuhiz5mHnHsHuhizhiz5mHnHsHu!hizhiz56mHnHsHuhizhiz6mHnHsHuhiz6mHnHsHuhizmHnHsHuhiz56mHnHuhizmHnHuhiz5mHnHu*RRTdZ2\^6`8`:`P`R```aabbccd d~dd e"efp#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $;^`;a$$a$ $^`a$$a$ffggghxhzh|h~hhhhhhhjlnnnn0n2nnnp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$`a$$a$ $;^`;a$nprttttttttuuuuup#p#p#p#p#p#p#h]h&`#$$a$$`a$tttttttuuhizmHnHsHuhizhiz0JmHnHu hiz0Jjhiz0JU,1h. A!"#$% `! YC5yk8^+Uh FW x}liǟy}fi [lAg9m)e7== Z0ƳƐHx=s1!1^@Kj5&ܙj X ޵~nZhw&Ny<{m{=e<3Rҡ{!v_U0wGT8 ?A2>  ң+*g=*hXS!y8ZCKȻ,˽.J[}V٥TpXivKz-K)L4wҐ^.>]zk{]ޛT7H'EgP9f)y3q eJdo%2g}V^[X9[T|8z[_3k'`f1NL-qH2o@mR RFPK-X]67vBHz0)Ʌ7R,7WqҦɀuVKABvSѳSlVʌmnyϪ0˙")tn.tikŧ{^kFQG#)V3[tjqBKz^ҩ5~HrvlhJt+F^1(ήRѽH'0Owq6`:KLuaD7.^ŧ{Ue=tAt-4q6hx2zW|}G ή@JYϞO89h-As%qv:hzn9ƊOw2gc c ctNrgSeۈ5Ftk grКh6:㳧;bInVYQ?D^;)`gPP3#Eŧ[hygU]ZеR4:㳧+'ŧ|qegQ힣Aw*T|B8[9Y[[Y|k+NgkQ%B7.OMM9><{Ok1vİ k KSs;([QMj-f O@kt.f O@kto M}M7Fx ؜/ZSsF3 9o1`.<=gVc3Z"V!|=6g!6bS4!i1uwwϞn'}aEvgaEv)1rW5C~Y BНp܄p{~wHAQw[|u.\3-.gu}Wfх fug3to1JpEo8K6 AwZtnXtݡ9ҍ \"dm8ۄIA6_ mZeZ63CV/6TD -&ݰ+ωǴ8G]8kG+'GFН;]ϰlNԔGv?)cgQޣhw=CNt AwZtnX#ݸ{ȅ"*_8;zAwu}QԈc.~mn;$NӂntÏPw[GgQޣ$ޤ\-r*t^-Cv4*Q"tÂn/ -&D7ɨٷt@qև{ki[rz6J_/+sv.K9ZH9ZH9ZH9ZH9Z&G5x hҳC}O!=;M!P靡;gIsxg5eҳC\zvg{xgX$=;ҳC)ҳCYKg*#1oD kgI1wYpVF;/>EZS5Dθe;Ѵj; iIv֥OӘvmg}l)Rmgp*/*PSqx^2ֵi- hW,^C ޺,oטM[G,l&fI?ǧ?"r4>kD/.4Ґ",ūHcfs8y^xiO"2KSs󿿓ϔ,,qz+N88e?;v}&V{]:~^X)Z/k/k0XZ}]w~bOOdk<} %G4g{A/P;7} so- dQK Mlnk.16)fhY?9L;}XR?R$$Ifl!vh55x 5x 5x #v#vx :V l055x / 4al$$Ifl!vh55x 5x 5x #v#vx :V l0,55x / / / / / 4al$$Ifl!vh55x 5x 5x #v#vx :V l0,55x / 4al$$Ifl!vh55x 5x 5x #v#vx :V l0,55x 4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lF0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lv0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lk0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lB0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V ly0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V lm0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lm0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh5555545#v#v#v#v4#v:V l0,5555454al$$Ifl!vh5555545#v#v#v#v4#v:V l0,5555454al$$Ifl!vh5555545#v#v#v#v4#v:V l0,5555454al$$Ifl!vh5555545#v#v#v#v4#v:V l0,5555454al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l[0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l055A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh55A5B5B5#v#vA#vB#v:V l0,55A5B54al$$Ifl!vh5555#v:V lc0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V lj0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l]0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$Ifl!vh55&5'5'5'#v#v&#v':V l0,55&5'4al$$IfF!vh55 5 5 #v#v :V F055 44 FaF$$IfF!vh55 5 5 #v#v :V F0,55 44 FaF$$IfF!vh55 5 5 #v#v :V F0,55 44 FaF$$IfF!vh55 5 5 #v#v :V F0,55 44 FaF$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al$$Ifl!vh5555#v:V l0,54al@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH N@N Heading 1$h@&^h5\mHsHuDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List PC@P Body Text Indent h^h mHsHu.)@. Page Number4 @4 Footer  p#4@"4 Header  9r xx "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&B Yx'/:BJW^ c2kqx"BE   S $@XYl  ) * i  B d <=JKU_r*5>IJXZcefuUVWXY%.9BCTValwx$1;DOXYhjtno &(3>@APR]iklmij   $ % 3 5 @ K M N ] h t  ""###&#3#=#F#Q#Z#[#j#u##################& &S&T&^&h&u&&&&&&&&&& ' ''+';'K'\']'l'|'''''J*K*o*p*z**************++++++,+7+B+N+X+Y+Z+,,',(,2,<,I,S,\,g,p,q,,,,,,,,,,,,,,,,-- - -....../ //!/*/+/:/E/P/[/f/g/u/w/y//////////q4r4 5 55"5/595B5M5V5W5f5p5x555555555555555557g7h777777777778888)83858=8>8L8N8P8R8]8h8i8x88888888A90;1;^;_;j;t;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<$<0<1<2<<<====*=V===.>/>>>N>\>m>}>~>>>>>>>>>> ????AAAAAAABBB B+B7B9B:BHBSB^B`BaBpB|BBBB%D&DYDZDeDoD|DDDDDDDDDDE EE'E6EFETEUEdEtEEEEEExFyFFFFFFFFGGG!G+G6GBGMGNG\GgGrG}GGGGGGGGGGxHyHHHHHHHHHHHHIII'I(I6I8ICINIYIZIiItIIIIIIJJJJJJJKUKKKKKKKKKKKKKKKKLLLNN6O7OPR[UWWYY$Z[\\\\]]!]0]?]@]M]U]`]k]l]w]]]]]]]]]]]]]]]]] ^^^-^8^C^O^P^b^m^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ __"_1_@_A_I_R_T_V_W_c_n_y__________________```` `(`3`>`I`J`P`[`f`h`i`z````````````````aaa%a/a:a;aCaOaYa[a\ahata~aaaaaaaaaaaaaaabb bb"b$b/b0b9bEbPb[b\bbbnbxbbbbbbbbbbbbbbbbccc$c%ccWgXgcgdgh2klXmnnn(n)nnnonnnrosooopp?p@pppwqxqqqqrrr?r@rArIrJrwrxr@s t u u uuuuNuOuAvIwexfxgxpxqxrx~xxxxxx000000000000000 0 0 0 0 0 000000000000000000 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000p0p0p0p0p0p0p00000000000000000000M90M90M9000M90M90M90M90 6lN*f @L@!.ALJtuAK\m#-.../466T774::N;;>*?|??*@@AVAAABBCNCCC>DDD$EzEFtFFGnGGH^HHIbII JRfnuBDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXYZ[]^_`abcdefghijklnopqrstuvwxyz{|}~uC !!t/X2$iB쉷Xą 2$YC5yk8^+ .@(  J  # A"B S  ?%cx("4gxxx#$?@WYkl  ( * h i  A B c d ;=IKTU^_qr)*45=>HJWXbceftuTY $%-.89ACST`aklvx#$01:;CDNOWYghstmo  %&23=>@AOP\]hikmhj     # % 2 3 ? @ J K M N \ ] g h s t ~  ""####%#&#2#3#<#=#E#F#P#Q#Y#[#i#j#t#u#########################& &R&T&]&^&g&h&t&z&&&&&&&&&&&&&&&&' ' '''*'0':'@'J'Q'[']'k'q'{''''''''I*K*n*p*y*z***********************++++++++++,+6+7+A+B+M+N+W+Z+,,&,(,1,2,;,<,H,I,R,S,[,\,f,g,o,q,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--- -........// / /// /!/)/+/9/:/D/E/O/P/Z/[/e/g/t/u///////////////p4r4 5 555!5"5.5/58595A5B5L5M5U5W5e5f5o5p5w5x555555555555555555555555577f7h7777777777777777777888888(8)82838<8>8K8L8\8]8g8i8w8x888888888@9A9/;1;];_;i;j;s;t;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<#<$</<2<<<======)=*=U=V=====->/>=>C>M>Z>\>b>l>r>|>~>>>>>>>>>>>>>>>>>? ???AAAAAAAAAABBBBB B*B+B6B7B9B:BGBHBRBSB]B^B`BaBoBpB{B|BBBBB$D&DXDZDdDeDnDoD{DDDDDDDDDDDDDDDDDDE EEE&E+E5E;EEERETEUEcEiEsExEEEEEEEwFyFFFFFFFFFFFFFGGGG G!G*G+G5G6GAGBGLGNG[G\GfGgGqGrG|G}GGGGGGGGGGGGGwHyHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIIII&I(I5I6IBICIMINIXIZIhIiIsItI~IIIIIIJJJJJJJJJJKKTKUKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKL7OPPRRZU[UWWWWYYYY#Z$Z[[\\\\]]]] ]!]/]0]>]@]L]M]T]U]_]`]j]l]v]w]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^ ^^^,^-^7^8^B^C^N^P^a^b^l^m^w^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_ ___!_"_0_1_?_A_H_I_Q_R_V_W_b_c_m_n_x_y_______________________``````` `'`(`2`3`=`>`H`J`O`P`Z`[`e`f`h`i`y`z```````````````````````aaaa$a%a.a/a9a;aBaCaNaOaXaYa[a\agahasata}a~aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbb bbb!b"b.b0b8b9bDbEbObPbZb\babbbmbnbwbxbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbc c#c&cccVgXgbgdghh1k2kllWmXmnn'n)nmnonnnqosooopp>p@pppvqxqqqrr;rArHrJrvrxr?s@s t t uuuuMuOu@vAvHwIwdxgxxxB d Urm ##T&'z*Z+2, -./ 5578_;2<=*=/>?ABeDEFGHIJJKL\%crJrgxxxgxxxDavor BonefacicDavor BonefacicDavor BonefacicDavor BonefacicDavor BonefacicDavor BonefacicDavor Bonefacic#Filozofski fakultet - Talijanistika#Filozofski fakultet - Talijanistika nbonifacic9Ij;{H%#HlZM^2eВb9n6Ep.Ĕ^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L.^`o(.tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L.^`o(tt^t`.DLD^D`L.  ^ `.  ^ `.L^`L.^`.TT^T`.$L$^$`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.9IZM^#H{b9n2eEpizJKUr*5>IJXZcefu%.9BCTValwx1;DOXYhjt &(3>@APR]ikl   $ % 3 5 @ K M N ] h t  ##3#=#F#Q#Z#[#j#u#################T&^&u&&&&&&&&&& ' ''+';'K'\']'l'|'''''J*o*p*z*************++++++,+7+B+N+X+Y+,',(,2,I,S,\,g,p,q,,,,,,,,,,,,,,,,-- -../ //!/*/+/:/E/P/[/f/g/u/w/y//////////q4 55/595B5M5V5W5f5p5x555555555555555577777778888)83858=8>8L8N8P8R8]8h8i8x8888888_;j;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<$<0<1<==*=V===.>/>>>N>\>m>}>~>>>>>>>>>> ???AAAABBB B+B7B9B:BHBSB^B`BaBpB|BBBBDYDZDeD|DDDDDDDDDDE EE'E6EFETEUEdEtEEEEEFFFFFGGG!G+G6GBGMGNG\GgGrG}GGGGGGGGGHHHHHHHHHIII'I(I6I8ICINIYIZIiItIIIIIJJJKUKKKKKKKKKKKKKKKKLL%U\\\]!]0]?]@]M]U]`]k]l]w]]]]]]]]]]]]]]]]] ^^^-^8^C^O^P^b^m^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_"_1_@_A_I_R_T_V_W_c_n_y__________________```` `(`3`>`I`J`P`[`f`h`i`z```````````````aaa%a/a:a;aCaOaYa[a\ahata~aaaaaaaaaaaaaaabb bb"b$b/b0b9bEbPb[b\bbbnbxbbbbbbbbbbbbbbbbcccgAr uuexfxgxxx?SYB@;r;r49;r;r  &'+,-/78<=xPPP P"P,P6PBPHPTPVP^P`PbPfPvPxPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"h[k&*y*yof=of="r4d*x*x3H(?iz) Nives Sironi-Bonefa i Korisnik nbonifacic(       Oh+'0  4@ \ h t - Nives Sironić-Bonefačić n  Korisnik orioriNormalk nbonifacic 3onMicrosoft Word 10.0@@Ps@kmm@hsof՜.+,0$ hp  Filozofski fakultet=*xA - Nives Sironić-Bonefačić Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./012456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0OsData  R1Table3-WordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q