Naslov
Multimodalni transport u funkciji uključivanja Hrvatske u europski prometni sustav
(Multimodal transport in function of integration of the Republic Croatia in the European traffic system)

Autori
Nikolić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
06.02

Godina
2003

Stranica
212

Mentor
Zelenika, Ratko

Ključne riječi
multimodalni transport; gospodarski i prometni sustav
(multimodalni transport; economics and traffics system)

Sažetak
Promet je, u svom teorijskom i praktičnom aspektu, jedan od temeljnih čimbenika gospodarstva neke države. Štoviše, efikasan gospodarski rast i razvoj u velikom dijelu zavisi upravo od modernizacije prometnih tokova odnosno od prihvaćanja novih oblika transporta. Sukladno tome stalno unaprjeđenje i modernizacija prometa, uključujući i adekvatno obrazovanje i usavršavanje svih aktivnih sudionika mora biti visoko na dnevnom redu svih država koje teže većoj gospodarskoj učinkovitosti i rastu. U Republici Hrvatskoj promet je tek odnedavna u fazi ekspanzije. Izgradnja nekoliko glavnih prometnica, rekonstrukcija željezničkih pruga, te vraćanje tereta u hrvatske morske luke upućuje na potrebu uvođenja i afirmacije novih oblika transporta, prije svega multimodalnog, u cilju povećanja gospodarskih potencijala i konkurentnosti države na području tranzita. Multimodalnom transportu u Republici Hrvatskoj (kao i drugim tranzicijskim državama) još uvijek se ne posvećuje dovoljna teorijska pažnja, niti se praktično primjenjuju svi relevantni čimbenici koji utječu na razvoj transporta općenito, a posebno ovog oblika transporta. Upravo zbog pozitivnog utjecaja koji razvijen transportni sustav može imati na gospodarstvo jedne države, ulogu multimodalnog transporta u gospodarstvu Republike Hrvatske potrebno je bilo temeljito istražiti, odnosno utvrditi mogućnosti njegova daljnjeg razvoja i sukladno tome predložiti adekvatna rješenja. Cilj je multimodalnog transporta što efikasnije povezati ekonomske elemente različitih grana prometa, odnosno svih operacija u vezi s transportom i komunikacija, čime se pozitivno djeluje na smanjenje zaliha sirovina, materijala i gotovih proizvoda povećavajući bilancu u cjelokupnom sustavu gospodarstva. Postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva neminovno prati razvijen prometni sustav. Nužnost uključenja Hrvatske u europske prometne tokove, te njezin interes za povezivanjem s Europskom unijom, imperativ je postaljen pred Vladom Republike Hrvatske i njezinim cjelokupnim građanstvom. Unapređenje međusobne gospodarske suradnje liberalizacijom tokova roba i usluga, te stvaranje uvjeta za dotok stranog kapitala, ponovo dolaze do izražaja sve prednosti multimodalnog transporta. Analogno tome, razvojem multimodalnog transporta, te boljom organizacijom prometnog sustava, moguće je povećati postojeće i stvoriti nove robne tokove koji bi onda zasigurno imali učinak na uvozno-izvoznu bilancu. Spoznajama o prednostima i nedostacima suvremenih tehnologija transporta (tj. paletizaciji, kontejnerizaciji, RO-RO, LO-LO, RO-LO, FO-FO, Huckepack i Bimodalnoj tehnologiji transporta) moguće je izabrati optimalnu kombinaciju navedinih tehologija i minimalizirati negativne posljedice zaostalog prometnog sustava. Uvjet za ostvarivanje očekivanih učinaka multimodalnog transporta u hrvatskom prometnom sustavu nezaobilazan je put uključivanja u europski prometni sustav. Republika Hrvatska se obvezala na međunarodnoj razini da će razvijati multimodalni transport kako bi se u što kraćem roku smanjile razlike s takvim oblicima transporta u razvijenim europskim državama. Multimodalni transportni sustav u Republici Hrvatskoj vrlo slabo je razvijeni, međusobno nedovoljno povezan i ne odražava dostignute potrebe hrvatskog okruženja, osobito sjeverozapadnih europskih država. Pod tim se osobito razumijeva gradnja i modernizacija suvremenih željezničkih i cestovnih prometnica na pravcu Podunavlje-Jadran, osobito na transverzalnom koridoru Podunavlje-Zagreb-Rijeka, zatim prema drugim hrvatskim (glavnim) morskim i riječnim lukama. Na tim pravcima prioritetno je izgraditi kontejnerske i huckepack terminale i robnotransportne centre (RTC), uspostaviti redovite kontejnerske i huckepack vlakove te ih povezati s morskim lukama i brodarstvom čije suvremene kapacitete, također, treba i dalje razvijati, i to preko luke Rijeka. Na taj način ostvarit će se veća racionalizacija u prometu i gospodarstvu tj. u cijeloj Hrvatskoj. Kao rezultat istraživanja proizašao je model multimodalnog transportnog sustava koji međusobno povezuje osnovne elemente ovog sustava inkorporiranih u hrvatski prometni sustav i gospodarstvo Republike Hrvatske i Europe. Matrica rasta omogućava kompleksnije sagledavanje odnosa između elemenata modela i služi kao osnova za postavljanje dinamičkih sustava kakav je multimodalni transportni sustav. Funkcija matrice rasta je dvojaka: -Generalizira pojam rasta posredstvom direktnih i indirektnih stopa rasta -Omogućava postavljanje dinamičkih sustava preko kojih se mogu odrediti projekcije budućeg razvoja multimodalnog transporta. Razmatranje matrice rasta doprinosi potpunim razumijevanjem odnosa između elemenata, njihovom koordiniranju i boljem programiranju u budućnosti. Kao temelju gospodarskoga sustava i kao neminovnom obliku transporta u suvremenim tržišnim uvjetima, multimodalnom transportu u Republici Hrvatskoj, predstoji povijesno restrukturiranje ili čak bolje rečeno temeljno novo organiziranje. Uklapanje u europsku prometnu mrežu, uz puno uvažavanje suvremenih transportnih tehnologija, tehničko tehnoloških i drugih dostignuća, te tržišno prilagođavanje, traži od hrvatskog prometnog sustava novu kvalitetu i veću brzinu njegovih usluga. Uvažavajući stanje, te sagledavajući realne potrebe hrvatskog gospodarstva i europskog tranzita, neophodno je odmah pristupiti restrukturiranju prometa u svim granama, kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog i europskog gospodarstva u novim uvjetima rada i time se dosljedno uključilo u europske procese, te postalo punopravni član europskog prometa 21. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA