Naslov
Pravednost i civilno društvo
(Justice and Civil Society)

Autori
Pažanin, Ante

Izvornik
Politička misao (0032-3241) 40 (2003), 2; 3-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
pravednost; civilno društvo; praktično znanje; Arisototel; država. nevladina udruga; transnacionalno svjetsko društvo
(jutice; civil society; practical knowledge; Aristotle; state; non-governmental association; transnational global society)

Sažetak
Već se kod Platona pravednost shvaća kao smisao i bitna svrha zbog koje uopće postoji država. Iako Platon razlikuje političku pravednost i osobnu pravednost pojedinačne duše, tek će Aristotel u svojoj praktičnoj filozofiji osim općenite pravednosti razviti primjereno razumjevanje posebne ili partikularne pravednosti i njenog značenja za društveni razvitak. O različitim vrstama pravednosti riječ je u prvom, a o civilnom društvu u drugom dijelu ovog rada. Da bi se razumjele suvremene teorije političke pravednosti i uloga civilnog društva u njezinu ozbiljenju, autor razmatra povijest europske političke misli i "građanskog društva", jer je "građasnko" odnosno "civilno društvo", kao što mu i ime "societas civilis" kaže, u izvornom smislu bilo političko društvo. Na tragu novovjekovnog razvitka tek je kod Hegela došlo do razlikovanja države kao političke zajednice i "građasnkog društva" kao nepolitičkog društva, ali ne u smislu njihova razdvajanja nego integriranja putem javnosti i upravljanja građana. Time Hegel povezuje Lockeovo i Montesquieuovo oprečno određenja odnosa civilnog društva i države. To je još važnije jer se Hegelova filozofija često krivo interpretira kao totalitarizam države, jer se ne vide opasnosti koje, osobito danas, dolaze kako iz civilnog društva, svedenog na ekonomiju, tako i iz apsolutne države, a tae je opasnosti Hegel svojom koncepcijom običajnosti vidio i izbjegao.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA