Naslov
Spolno prenosive bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
(Sexual Transmited Diseases in Primary Health Care)

Autori
Stevanović, Ranko ; Stanić, Arsen ; Jovanović, Aleksandar ; Merzel, Marijan ; Gluhak, Ines ; Petrovčić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
6. simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama / Škerk, Višnja - Zagreb : Klinika za infektivne bolesti, 2004, 27-28

Skup
6. simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama, simpozij Slavka Schoenwalda s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.04.2004. - 21.04.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
STD; primarna zdravstvena zaštita; informatitacija; povezivanje; problemi
(STD; primary health care; informatization; conectivity; problems)

Sažetak
U 2002. godini u Republici Hrvatsko u obiteljskoj medicini i djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece zabilježeno je 197, u djelatnosti za zdravstvenu zaštitu žena 82.267 spolno prenosivih bolesti, a ukupno 57 prijava pristiglo je u epidemiološku službu. U istoj godini spolno prenosive bolesti bile su uzrokom ukupno 305 hospitalizacija. Na temelju ukupnog broja utvrđenih spolno prenosivih bolesti zabilježenih u ordinacijama za zdravstvenu zaštitu žena (82.267) moglo bi se zaključiti da je u 2002. godini zabilježeno je da je prosječno najmanje 5, 5% osiguranika u dobi od 15-64 godina bolovalo od spolno prenosivih bolesti. Ovaj udio dobiven je kada je broj STD u žena pomnožen s 2 (165.000), a udio izračunat na populaciju od u 2.969.981 osoba u dobi od 15 do 64 godine, prema popisu stanovništva od 2001. godine Prema anketi provedenoj u 5 ordinacija obiteljske medicine, najvažniji problemi u radu s oboljelima od STD u djelatnosti obiteljske medicine: - prijam i prelazak u skrb kod drugog liječnika oboljelih od STD bez obavijesti - prejako izražen strah od zaraze kod dijela medicinskih djelatnika, -nemogućnost zaštitite supružnika i stalnog partnera oboljelih, - nedostatna komunikacija između liječnika i bolesnika i između liječnika koji skrbe o oboljelome, - nekooperativnost bolesnika osim u slučaju teškog pogoršanja stanja, - socijalni problem, nezaposlenost, - negativna rješenja invalidskih komisija, - obveza (algoritam) testiranja na hepatitis, AIDS etc. - nepostojanje posebnog dobro osmišljenog zdravstvenog odgoja za ugrožene skupine. - Teško se postiže suradnja i liječenje oba (svih) partnera, što je osnovno pravilo liječenja STD, - Nedolazak na kontrole, u kombinaciji s promjenom partnera rezultira gubitkom kontinuirane skrbi o oboljelima, - Muškarci se javljaju na liječenje u pravilu samo kada su potaknuti od stalnog partnera s kojim su u čvrstoj/bračnoj vezi), - Doktori obiteljske medicine nisu dovoljno informirani o oboljelima u svojoj populaciji. Postoji nepovjerenje bolesnika u tim primarne zaštite. - bolesnici koji su u pasivnoj fazi bolesti ili ako se drugdje liječe u pravilu ne obavještavaju izabranog doktora o svojoj bolesti. - Antibiotsko liječenje često se ne provodi do kraja nego samo dok su izraženi simptomi. Tu je također vrlo izražen problem neustrajnosti, neusklađenosti, nekompletnosti i nemogućnost obuhvata oba (svih) partnera - Dobiveni epidemiološki podaci nekonzistentni su i ukazuju na "podregistraciju" u odnosu na razvijene europske zemlje, što može ukazivati ili na slabiju dijagnostiku (slabiji obuhvat rizičnih i ugroženih skupina), i/ili na to da za dio oboljelih koji se liječi drugdje, doktori primarne zdravstvene zaštite nemaju zabilježenu ovu bolest i/ili na nepridržavanja obvezama bilježenja podatka o utvrđenim bolestima i stanjima - Doktori primarne zdravstvena zaštite ne mogu provoditi sveobuhvatnu skrb nad oboljelima i zdravima ako nemaju podatke i informacije o oboljelima od STD i ne sudjeluju aktivno u njihovu liječenju. - Podaci se upisuju na mjestu njihova nastanka, na radilištu, od strane osobe koja je izvršila aktivnost, pregled, zahvat, pretragu i sl. koja i dogovara za točnost podataka za koju "odgovara" i sustav. Korištenjem jedinstvenog informacijsko-komunikacijskog sustava bilo bi moguće automatizirano upisivanje podataka i prijavljivanja bolesti bez zaustavljanja prirodnog proces rada zbog upisa podataka. Formulari, statistička izvješća i prijave u registre generirale bi se automatski, u njih se samo iznimno upisuju pojedine značajke, napomene i sl. Uvođenje i praćenje kliničkih, dijagnostičkih i terapijskih smjernica i njihovo korištenje u informacijskom sustavu omogućilo bi uporabu algoritama i naputaka koji jamče jednak (kvalitetan) pristup za sve bolesnike. Poboljšanja se mogu postići jedino: o Poboljšanjem uvjeta rada (edukacija, kompjutorizacija, internetizacija, umrežavanje). Razvijanjem, poticanjem i ulaganjem u informacijske i komunikacijske tehnologija (oprema, softveri) te znanja, vještine i pristupe o Povezivanjem u projektne skupine te tehnološkim i cehovskim s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo, proširivanjem projektnih timova s potrebnim stručnjacima iz drugih specijalnosti o Standardizacijom podataka i informacija koje se bez izravnog sudjelovanja zdravstvenih djelatnika i ustanova automatski prikupljaju i primarno obrađuju /HL7, CEN TC 251, xml, ICPC-2/ o Mjerenjem rezultata i ishoda o Promjenom kulture (filozofije, načina zajedničkog rada) cijele organizacije. Razvijanje kulture edifikacije svoje struke, projekata, kolega, konkurencije i protivnika, zamjenom postojeće kombinacije kuknjave i samohvalisanja s kombinacijom prepoznavanje pozitivnih tuđih rezultata i dobrih i loših svojih rezultata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA