Pregled bibliografske jedinice broj: 147317
Utjecaj temperature pohranjivanja na aktivnost peroksidaza u iglicama smreke
Utjecaj temperature pohranjivanja na aktivnost peroksidaza u iglicama smreke, 2004., diplomski rad, Filozofski fakultet, Osijek
CROSBI ID: 147317 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj temperature pohranjivanja na aktivnost peroksidaza u iglicama smreke
(Influence of storage temperature on the activity of peroxidases in extracts of Picea abies needles)
Autori
Jerabek, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
16.04
Godina
2004
Stranica
61
Mentor
Has-Schön, Elizabeta
Ključne riječi
smreka; iglice; peroksidaze; temperatura; pohranjivanje
(Picea abies; needles; peroxidases; temperature; storage)
Sažetak
Peroksidaze su enzimi s brojnim funkcijama u biljnim stanicama, a jedna od njih je i njihova ključna uloga pri smanjenju i neutralizaciji stresa. Stoga su danas ovi enzimi zanimljiv i česti objekti biokemijskih istraživanja. Svrha moga rada bila je proučiti utjecaj pohranjivanja na različitim temperaturama u vremenskom periodu od trideset dana na ukupnu aktivnost peroksidaza u ekstraktu ovosezonskih iglica vrste Picea abies L. Karst. Nakon pripreme ekstrakta aktivnost ukupnih peroksidaza praćena je u reakciji alikvota ekstrakta s gvajakolom i H2O2, a nastali obojeni produkt je kvantitativno određen mjerenjem apsorbancije na 470 nm pomoću spektrofotometra Analytik jena SPECORD 40. Tako su analizirani uzorci koji su prethodno bili pohranjeni na različitim temperaturama (-196º ; C, -20º ; C, +4º ; C, +24º ; C i +37º ; C). Mjerenja su vršena svaki dan od prvog do desetog dana, svaki drugi dan do osamnaestog dana, te trideseti dan pokusa. Enzimski ekstrakti nakon 30 dana pohranjivanja na različitim temperaturama također su podvrgnuti nativnoj elektroforezi na poliakrilamidnom gelu, koji je potom inkubiran u supstratu peroksidaza (gvajakol i H2O2). Dobivene smeđe obojene vrpce odraz su aktivnosti peroksidaza. Nakon reakcije, gel je skeniran, a dobivena slika analizirana denzitometrijski pomoću računalnog programa ImageJ. Obje metode su pokazale tri različite ovisnosti proučenih uzoraka o temperaturi pohranjivanja. Ekstrakti čuvani na -196º ; C i -20º ; C nisu mijenjali aktivnost u usporedbi s danom izolacije ; uzorci pohranjeni na +24º ; C i +37º ; C izgubili su aktivnost tijekom 30 dana pohranjivanja, oni na +37º ; C znatno brže od onih na +24º ; C ; konačno u uzorcima čuvanim na +4º ; C došlo je do porasta enzimske aktivnosti, koja je ostala povećana sve do kraja pokusa. Sve opisane promjene potvrđene su statistički. Analiza elektroferograma pokazala je da svaki uzorak posjeduje dva izoenzima, pri čemu iznosi zbroja njihovih površina za svaku temperaturu pohranjivanja oponašaju rezultate dobivene mjerenjem ukupne aktivnosti enzima spektrofotometrijski. Nije bilo razlike u zastupljenosti pojedinih izoenzima između uzoraka. Raspravlja se o mogućim uzrocima uočenih promjena. Na osnovu dobivenih rezultata navode se neke preporuke obzirom na način pohranjivanja i čuvanje enzimskih ekstrakata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA