Pregled bibliografske jedinice broj: 14731
Lijepa naša baština : književno antroploške teme (poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture)
Lijepa naša baština : književno antroploške teme (poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1998 (monografija)
CROSBI ID: 14731 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lijepa naša baština : književno antroploške teme (poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture)
(Our beautiful heritage: literary-anthropological themes (chapter: New records in Croatian oral literature, tradition and culture))
Autori
Botica, Stipe
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
1998
Stranica
218
ISBN
953-169-021-9
Ključne riječi
hrvatska kultura i civilizacija; suodnosi književnosti i tradicijske kulture; usmena književnost; hrvatska kulturna baština; narodni život i običaji
(Croatian culture and civilization; relations between literature and tradition; oral literature; Croatian cultural heritage; folk life and customs)
Sažetak
Tekstovi u ovoj knjizi nastali su od 1991. do svršetka 1997. godine. Okupljeni su oko ovih čvorišta: raščlamba hrvatske kulture i civilizacije, neka pitanja suodnosa književnosti i tradicijske kulture, mjesto usmene književnosti u hrvatskoj kulturnoj baštini, aktualizacije narodnog života i običaja. Poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture (opis i izbor tekstova). Ovaj najduži tekst u knjizi nov je i baš za ovu prigodu napisan rad. Želio je pokazati mogućnost života usmene književnosti danas ( i na terenu i u zapisu). ... U naše vrijeme, na izmaku drugog tisućljeća, u doba modernih i elektronskih medija gotovo da je teško i zamišljati izvedbe usmene književnosti i trajanje tradicijske kulture u svojoj prirodnoj sredini (živoj komunikaciji). Kao da vrijedi pravilo: tradicijska se kultura, sa svim svojim pojavnim oblicima, nalazi samo u etnografskoj građi kao znak/izgled prošlih vremena. Tu je dobrodošla i za njom se poseže kad se želi pokazati prirodno stanje davnih i dalekih vremena, kad se želi dokumentirati mjesna duhovitost, kad se pokazuju slojevi nacionalnoga kulturnog identiteta i sl. ... Etnološka građa i zapis usmenoga teksta nešto je sasvim drugo od izvođenja. To je prvenstveno izgled onoga što je bilo u živoj komunikaciji, u izvođenju. Za nas su to stvarni čimbenici tradicijske kulture, nezamjenjivi i za povijesni slijed i strukturalni opis.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA