Naslov
Nekoliko patvorina istočnopruskog novca
(Several forgeries of East Prussian coins)

Autori
Mirnik, Ivan

Izvornik
Obol (Zagreb) (0351-3939) 41 (2003), 55; 5-8

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
novac; patvorina; Istočna Pruska; Arheološki muzej u Zagrebu; Hrvatska
(coins; forgeries; Eastern Prussia; The Zagreb Archaeological Museum; Croatia)

Sažetak
Ivan Mirnik NEKOLIKO PATVORINA ISTOČNOPRUSKOG NOVCA Tijekom proučavanja patvorina poljskih trojaka i nekih drugih nominala 16. i 17. st. iz muzejskog fundusa, za rad u "Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu" kao i srednjovjekovnog i novijeg novca za izložbu koja se predviđa tijekom 2003. god., došli su na red i neki istočnopruski groševi, očite patvorine iz istih ilegalnih radionica. Sustavna zbirka srednjovjekovnog i novijeg novca Numizmatičke zbirke Arheološkoga muzeja u Zagrebu sadrži 87 primjeraka patvorina poljskog novca 16. i 17. st. i osam primjeraka istočnopruskog novca iz vremena vladanja Alberta Braniborskog (8.IV.1525-1568). Premda za većinu, 55 komada, nemamo točnih podataka o mjestu nalaza, moramo smatrati da potječu iz naših krajeva. Riječ je o bakrenim primjercima, presvučenim tankim slojem srebra, sačuvanom samo u nekoliko slučajeva. Nekoliko ih je probušeno. Za ostale su nalazišta poznata: Dalj, Donji Miholjac (okolica), Ilinci, Ljuba, Marjanci, Mitrovica, Novi Banovci, Osijek, Požega, Ruma, Sotin Stari Banovci, Vinkovci (okolica) i Vukovar. Svi ti lokaliteti leže u nekadašnjim županijama u Slavoniji i Srijemu, u sklopu Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Mjesto nalaza je poznato za samo jedan primjerak istočnopruskog novca. Patvoreni novac svih zemalja i vremena oduvijek se pomno čuvao u zagrebačkoj numizmatičkoj zbirci i njemu se posvećivala pažnja, još od vremena Mijata Sabljara i poslije Josipa Brunšmida te njihovih nasljednika. Riječ je o pojedinačnim nalazima, jer nismo otkrili nijedan sličan primjerak iz nekoga zakopanog blaga. Blago, ušteđevina, uvijek se slaže polako i s pažnjom, pa se ima vremena dobro proučiti svaki pojedini komad novca. Na sajmištu ili tržnici je krivotvoriteljima uvijek bilo lakše podvaliti falsifikat nepismenom seljaku. Sudeći prema besmislenim natpisima izvedenim s naopako postavljenim puncama za slova ili čak s nepostojećim slovima na patvorinama, i sami krivotvoritelji su bili nepismeni, ne ne uvijek. Usprkos slabome vidu starijeg stanovništva i općoj nepismenosti, te su patvorine prije ili poslije prepoznate i bačene na tlo. Neki su primjerci bušeni i prišivani na nošnju kao ukras, ili vješani na koncu oko vrata. Najvjerojatnije je da su patvorine poljskog i istočnopruskog novca nastale u samoj Poljskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA