Naslov
Vokalna higijena: koliko o njoj znaju (budući) vokalni profesionalci?
(Voice hygiene: how much do the (future) voice professionals know about it?)

Autori
Kovačić, Gordana ; Buđanovac, Aleksandar

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 36 (2000), 1; 37-61

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vokalni profesionalci; vokalna edukacija; vokalna higijena
(professional voice users; vocal education; vocal hygiene)

Sažetak
Vokalni profesionalci su osobe koje koriste glas kao osnovno sredstvo svoje profesionalne aktivnosti. Kako su svakodnevni fonatorni zahtjevi ove populacije veći nego u osoba koje nisu vokalni profesionalci, jasno je da vokalna edukacija i poznavanje vokalne higijene predstavljaju osnovne preduvjete vokalnog zdravlja i vokalne učinkovitosti istovremeno osiguravajući dugu i uspješnu karijeru. Ova su znanja temelj obrazovanja opernih pjevača i glumaca, dok ih mnogi drugi vokalni profesionalci poput nastavnika, prodavača, sudaca, menadžera i drugih ne poznaju i upravo ovdje leži jedan od mogućih uzroka poremećaja glasa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati poznavanje vokalne higijene u uzorku budućih vokalnih profesionalaca - fonetičara (N=24), logopeda (N=31) i učitelja (N=184) te dobiti uvid koliko ih studij kojeg polaze upoznaje s tim znanjima. Ispitani su i vokalni profesionalci - poluprofesionalni zborski pjevači (N=71). Spomenute skupine čine eksperimentalni uzorak. U kontrolnom su uzorku studenti drugih zanimanja (N=143). Za potrebe istraživanja konstruiran je test-upitnik koji se sastoji od dva dijela. Prvi dio sadrži tvrdnje o čijoj točnosti ispitanici prosuđuju zaokruživanjem ponuđenih odgovora (točno/ne znam/netočno), dok su u drugom dijelu pitanja koja zahtijevaju slobodan odgovor. Koeficijenti pouzdanosti prvog test-upitnika variraju od 0.776 (standardna mjera pouzdanosti) do 0.812 (Guttman-Nicewander), a drugog test upitnika od 0.605 (standardna mjera pouzdanosti) do 0.659 koeficijente (Guttman-Nicewander). Deskriptivna analiza pokazala je da najbolje rezultate na oba test-upitnika postižu skupine studenata logopedije i fonetike. Zatim slijede zborski pjevači i studenti razredne nastave, dok je najmanje uspješna kontrolna skupina. Metodom analize varijance potvrđena je prva hipoteza prema kojoj će studenti logopedije, a zatim fonetike biti najuspješniji u rješavanju test-upitnika. Druga hipoteza koja pretpostavlja da će se eksperimentalni i kontrolni uzorak statistički značajno razlikovati u uspješnosti rješavanja test-upitnika u korist eksperimentalnog uzorka također je potvrđena. Treća hipoteza, prema kojoj će uspješnost skupine zborskih pjevača na "pjevačkim" varijablama biti značajno viša u odnosu na sve druge ispitivane skupine, potvrđena je djelomično i zahtijeva daljnja istraživanja u kojima će "pjevačke" varijable biti razrađenije. Rezultati faktorske analize pokazali su da se znanja ispitana test-upitnikom uglavnom ne grupiraju u prepoznatljive i postojane klastere što govori u prilog nedostatku vokalne edukacije, odnosno njenom samostalnom i nesustavnom usvajanju zbog čega su znanja ispitanika raspršena i nepovezana. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu uvođenja vokalne edukacije u formalno i neformalno (seminari, radionice) obrazovanje (budućih) vokalnih profesionalaca.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA