Pregled bibliografske jedinice broj: 147106
Utjecaj radnog dana na glas profesionalnih plesača-pjevača: akustička analiza glasa prije i poslije radnog vremena
Utjecaj radnog dana na glas profesionalnih plesača-pjevača: akustička analiza glasa prije i poslije radnog vremena // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38 (2002), 2; 145-158 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 147106 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj radnog dana na glas profesionalnih plesača-pjevača: akustička analiza glasa prije i poslije radnog vremena
(The influence of working day on voices of the professional dancers-singers: acoustic analysis of the voice before and after working hours)
Autori
Kovačić, Gordana
Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 38
(2002), 2;
145-158
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
jutarnji glas; bazalna visina glasa; F0; jitter; HNR; (habitualni) intenzitet glasa
(morning voice; basal voice pitch; F0; jitter; HNR; (habitual) voice intensity)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj radnog dana na glas profesionalnih plesača-pjevača. To je učinjeno akustičkom analizom glasova desetorice muškaraca (prosječna dob 31 godina i prosječna duljina radnog iskustva 8.5 godina). Snimanje glasova organizirano je prije i poslije radnoga vremena, tj. od 8.45-9.30 te od 13.45-14.30. Rezultatima osnovne statistike za akustičke varijable utvrđene su neke općenite karakteristike pjevačkoga glasa ispitanika gdje se posebice istakao izražen habitualni intenzitet glasa, dok su rezultati t-testa za male zavisne uzorke pokazali da su se samo fundamentalna frekvencija (F0) na najdubljem mogućem tonu foniranja (bazalna visina glasa) te odnos intenziteta harmonika i šuma (HNR) na najvišem tonu foniranja statistički značajno promijenili, i to u smjeru optimizacije. Iako, generalno gledano, rezultati ne ukazuju na promjene glasa u funkciji radnog vremena, potreban je oprez prilikom njihove interpretacije. Naime, kritična točka može biti činjenica da su rezultati koji se odnose na snimanje glasova prije radnog vremena temeljeni na jutarnjem glasu zbog čega je moguće da su mjereni parametri kontaminirani upravo ovim faktorom pa je bilo nemoguće utvrditi znakove deterioracije glasa. Naravno, ovu hipotezu trebalo bi ispitati u budućim istraživanjima gdje bi se glasovi snimali i analizirali u tri vremenske točke - prije i poslije radnog vremena, ali i unutar njega, a to znači nakon tjelesnog treninga i ugrijavanja glasa upjevavanjem, dakle, kada glas postigne stabilnost. Time bi se, prema spomenutoj hipotezi, mogao izmjeriti stvaran učinak radnog vremena, ali i upjevavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
