Pregled bibliografske jedinice broj: 146940
Psihosocijalna obilježja obitelji i psihološki razvoj ovisnika o drogama
Psihosocijalna obilježja obitelji i psihološki razvoj ovisnika o drogama, 2003., magistarski rad, Medicinski fakultet Zagreb, Zagreb
CROSBI ID: 146940 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihosocijalna obilježja obitelji i psihološki razvoj ovisnika o drogama
(Psychosocial characteristics of a drug addict family and psychological develompent drug addict)
Autori
Ivandić, Jadranka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet Zagreb
Mjesto
Zagreb
Datum
15.12
Godina
2003
Stranica
87
Mentor
Nikolić, Staniša
Ključne riječi
ovisnost o drogama; obitelj; psihološki razvoj
(drug addiction; family; psychological development)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti psihosocijalna obilježja obitelji ovisnika o drogama i obilježja njihovog psihološkog razvoja. Istraživanje je obuhvatilo 101 ispitanika, ovisnika o heroinu, koji su bolnički liječeni tijekom 2000.godine u dvjema zagrebačkim bolnicama. Podaci su prikupljeni primjenom upitnika i intervjua. Uočeno je da su ispitanici u vrlo visokom postotku bili separirani od roditelja prije sedme godine života (55%). Majke su u odnosu na očeve pozitivnije doživljavane (majku je pozitivno doživjelo 82% ispitanika, dok pozitivan doživljaj oca ima samo 41%). Populacija ovisnika karakterizirana je negativnim doživljajem oca ili njegovom odsutnošću iz obitelji. Vrlo je visok postotak ispitanika koji su u djetinjstvu bili zlostavljani (49%) , nasilje u obitelji prisutno je kod 32% i onih u čijim je obiteljima postojao problem alkoholizma (42%). Nađena je statistički značajna povezanost između alkoholizma i nasilja u obitelji ( hi kvadrat = 25, 77 ; <0, 001) te zlostavljanja i alkoholizma. Česte su migracije obitelji (46%), rastave roditelja u djetinjstvu i adolescenciji (32%) i konfliktni odnosi s roditeljima. Neadekvatna uloga oca i rebalans u emocionalnom doživljavanju roditelja u djetinjstvu ukazuju na nedostatak čvrste emocionalne povezanosti između roditelja i kasnijeg ovisnika. Manjkavost kvalitete roditeljske skrbi u djetinjstvu vjerojatni je uzrok pojave ovisnosti o drogama u adolescenciji. Vrlo visoki postotak ispitanika doživio je tijekom djetinjstva psihičku traumu (73%), a najviše njih doživjelo je psihičku traumu izloženost ratnom zbivanju (30%). U vrlo visokom postotku kod ispitanika prisutni su poremećaji ponašanja tijekom osnovne i srednje škole. Kod ispitanika su tijekom osnovne škole bili prisutni poremećaji ponašanja, kao što su: bijeg od kuće (41%), neopravdani izostanci s nastave (75%), druženje s osobama problematičnog ponašanja (76%), i krivična djela već u osnovnoj (24%). Ovi podaci potvrđuju hipotezu da poremećaji ponašanja prethode uzimanju droga. Razvoj ovisnosti obilježen je ranim početkom uzimanja droga (u dobi do 14 godina 39%, od 15 do 18 godina 48%), i naglim padom školskog uspjeha u srednjoj školi u odnosu na uspjeh u osnovnoj. U početnoj fazi ovisnosti, ispitanici su najčešće konzumirali marihuanu (80%). Od prvog konzumiranja droge do početka liječenja protekne 6 do 14 godina, s tim da je to vrijeme duže ukoliko su ispitanici tijekom prvog konzumiranja bili mlađi. Kod ispitanika je prisutna negativna intonacija razmišljanja i raspoloženja, te razmišljanje o suicidu ili pokušaj suicida. U 22 % slučajeva prisutne su premorbidne psihičke teškoće i bolesti. Sva ova obilježja u sprezi s drugim sociološkim čimbenicima i osobinama ličnosti određene skupine djece i mladih čine rizičnijim za pojavu ovisnosti o drogama od drugih skupina. U cilju primarne prevencije trebalo bi provesti istraživanje u osnovnim školama, kako bi se otkrile rizične skupine djece i mladih od kojih bi najprije trebali polaziti programi prevencije. U liječenju ovisnika svakako bi značajnije mjesto trebala zauzeti obiteljska terapija i edukacija roditelja i nastavnika o problemu ovisnosti o drogama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb