Pregled bibliografske jedinice broj: 146633
Ekološki status akumulacija Jezero i Ponikve na otoku krku: sadašnje stanje i dugotrajne promjene
Ekološki status akumulacija Jezero i Ponikve na otoku krku: sadašnje stanje i dugotrajne promjene // Zbornik sažetaka Osmog hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2003. str. 387-388 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 146633 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološki status akumulacija Jezero i Ponikve na otoku krku: sadašnje stanje i dugotrajne promjene
(Ecological Status of The Lake Jezero and The Lake Ponikve on Krk Island, Croatia: Present Overview and Long-Term Changes)
Autori
Popijač, Aleksandar ; Kerovec, Mladen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka Osmog hrvatskog biološkog kongresa
/ Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2003, 387-388
Skup
8. hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2003. - 02.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
makrozoobentos; plitka jezera; trofička obilježja
(macrozoobenthos; shallow lakes; trophic characteristics)
Sažetak
Istraživanje makrozoobentosa u plitkim (srednja dubina oko 2.5 m) akumulacijama Jezero (0.37 km2) i Ponikve (0.75 km2) na najvećem (409.9 km2) jadranskom otoku Krku (45° 10' N, 14° 33' E) provedeno je tijekom 2000. i 2001. godine kao dio biološko-ekoloških istraživanja podobnosti ovih akumulacija za vodoopskrbu. Uzorkovanje je obavljano jednom mjesečno od studenog 2000. do listopada 2001. godine. Kvantitativni uzorci makrozoobentosa sabirani su grabilom tipa Ekman (zahvatne površine 0.01 m2) na pet postaja u akumulaciji Jezero (s 0.5-11 m dubine) i na četiri postaje u akumulaciji Ponikve (s 0.5-6 m dubine). Mjereni su i fizikalno-kemijski parametri (količina, zasićenje i biološka potrošnja kisika ; temperatura ; pH ; ukupno otopljene soli ; elektroprovodljivost ; količina nitrata, nitrita, amonijaka, ortofosfata, aluminija i klorofila a) te prozirnost vode. Usporedbom s rezultatima prethodnih istraživanja (iz 1980ih i 1990ih) uočene su neke promjene u akumulacijama. Zamjetno je postupno povećanje količine nutrijenata i ukupne produkcije. Uočene su i značajne razlike u sastavu i brojnosti zajednica makrozoobentosa i podvodne makrovegetacije između istraživanih akumulacija. Nekad raznolika i brojna (šest svojti 1980ih) podvodna makrovegetacija potpuno je nestala u akumulaciji Jezero. Raznolikost i srednja godišnja gustoća makrozoobentosa mnogo su manje u akumulaciji Jezero (26 svojti, 563 jedinke m-2) nego u akumulaciji Ponikve (53 svojte, 9347 jedinki m-2). Uočene promjene i razlike između istraživanih akumulacija mogle bi biti rezultat prirodnih eutrofikacijskih procesa (akumulacija Jezero mnogo je starija) i prijelaza plitkog jezera iz stanja bistre vode s bujnom podvodnom vegetacijom u stanje mutne vode bez vegetacije. Dodatan uzrok, mogla bi biti i dugogodišnja visoka koncentracija aluminija u vodi i sedimentu akumulacije Jezero, kao dokaz utjecaja čovjeka na akumulaciju od 1970ih do danas.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Biologija
