Naslov
Makrozoobentos i trofička obilježja akumulacija Jezero i Ponikve na otoku Krku
(Macrozoobenthos and Trophic Characteristics of Jezero and Ponikve Reservoirs on Krk Island)

Autori
Popijač, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.10

Godina
2003

Stranica
100

Mentor
Kerovec, Mladen

Ključne riječi
makrozoobentos; plitka jezera; trofička obilježja
(macrozoobenthos; shallow lakes; trophic characteristics)

Sažetak
Istraživanje makrozoobentosa u plitkim (srednja dubina oko 3 m) akumulacijama Jezero (37 ha) i Ponikve (87.5 ha) na najvećem (409.9 km2) jadranskom otoku Krku (45° 10' N, 14° 33' E) provedeno je tijekom 2000. i 2001. godine kao dio biološko-ekoloških istraživanja podobnosti ovih akumulacija za vodoopskrbu. Uzorkovanja su obavljana jednom mjesečno od studenog 2000. do listopada 2001. godine. Kvantitativni uzorci makrozoobentosa sabirani su grabilom tipa Ekman (zahvatne površine 0.01 m2) na pet postaja u akumulaciji Jezero (s 0.5-11 m dubine) i na četiri postaje u akumulaciji Ponikve (s 0.5-7 m dubine). Istovremeno s uzorkovanjem makrozoobentosa mjereni su i fizikalno-kemijski parametri: količina, zasićenje i biološka potrošnja kisika, temperatura, pH, ukupne otopljene soli, elektroprovodljivost, količina nitrata, nitrita, amonijaka, ortofosfata, aluminija, klorofila a te prozirnost vode. Usporedbom s rezultatima prethodnih istraživanja (iz 1980ih i 1990ih) uočene su neke promjene u akumulacijama. Zamjetno je postupno povećanje količine nutrijenata i ukupne produkcije. Uočene su i značajne razlike u sastavu i brojnosti zajednica makrozoobentosa i podvodne makrovegetacije između istraživanih akumulacija. Nekad raznolika i brojna (šest svojti 1980ih) podvodna makrovegetacija potpuno je nestala u akumulaciji Jezero. Broj svojti, prosječna raznolikost i prosječna gustoća makrozoobentosa mnogo su manje u akumulaciji Jezero (25 svojti, H'=0.65, 545 jedinki m-2) nego u akumulaciji Ponikve (57 svojti, H'=1.56, 9340 jedinki m-2). Uočene promjene i razlike između istraživanih akumulacija mogle bi biti rezultat prirodnih eutrofikacijskih procesa (akumulacija Jezero mnogo je starija) i prijelaza plitkog jezera iz stanja bistre vode s bujnom podvodnom vegetacijom u stanje mutne vode bez vegetacije. Dodatan uzrok, mogla bi biti i dugogodišnja visoka koncentracija aluminija u vodi i sedimentu akumulacije Jezero, kao dokaz utjecaja čovjeka na akumulaciju od 1970ih do danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA