Pregled bibliografske jedinice broj: 146465
Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjokrednim sedimentima Istre (Hrvatska)
Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjokrednim sedimentima Istre (Hrvatska) // Geološki vjesnik, 30 (1988), 2; 159-194 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 146465 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjokrednim sedimentima Istre (Hrvatska)
(Oncolites and stromatolites in the Lower Cretaceous carbonate sediments of Istria (Croatia))
Autori
Tišljar, Josip
Izvornik
Geološki vjesnik (0016-7924) 30
(1988), 2;
159-194
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
LLH-stromatoliti; onkoliti; plimne ravnice; lagunski i potplimni vapnenci; karbonatna platforma; gornja jura - donja kreda; karbonatna platforma; Istra; Hrvatska
(LL-stromatolite; oncolite; tidal flat; lagoonar and subtidal limestone; carbonate platform; Upper Jurassic; Lower Cretaceous; Istria; Croatia)
Sažetak
Među jurskim i krednim plitkomorskim karbonatnim stijenama Istre posebno značenje, kako po učestalosti tako i po važnosti za rekonstrukciju i interpretaciju okoliša i uvjeta taloženja, imaju onkolitni i stromatolitni vapnenci. Gornjojurski i donjokredni sedimenti predstavljeni su autohtonim karbonatnim stijenama taloženim na prostranoj karbonatnoj platformi na relacijama supralitoral-litoral-sublitoral-laguna-stražnji dio grebena ("supratidal" - "intertidal" - "subtidal" - "lagoon"-"back reef"). Onkoliti i stromatoliti javljaju se samo u gornjem titonu (portlandu) i donjoj kredi. U gornjoj kredi mjestimično se nalaze samo tanji slojevi stromatolita u malim, prostorno ograničenim područjima lagunskog facijesa unutar rudistnih "coquina" vapnenaca. Zbog slabo izražene morfologije karbonatne platforme i njenog blagog nagiba, te relativno visokih amplituda plime i oseke, formirale su se prostrane plimne zaravni ("tidal flats"), sublitoralni ("subtidal") plićaci i lagune, u kojima se uz sudjelovanje modrozelenih algi, zelenih algi, foraminifera, gastropoda i krustaceja (koprolita) odvija opetovana sedimentacija onkolita, LLH-stromatolita, peletnih, intraklastičnih i kalcilutitnih vapnenaca, te ranodijagenetskih supralitoralnih ("supratidal") dolomita. Da su ovakve plimne zaravni ("tidal flats") i litoralne ("intertidal") zone zauzimale velike površine, dokazuje kontinuitet stromatolita i onkolita duž cijele zapadnoistarske antiklinale. Iako se, zbog povremene valovitosti i blagog nagiba slojeva na njenim krilima, pojedini horizonti stromatolita i onkolita pojavljuju na velikim prostranstvima, ipak nije bilo moguće ustanoviti kolike su površine zauzimale plimne ravnice ("tidal flats") i litoralna ("intertidal") područja, odnosno kakve su širine i površine bile zahvaćene izmjenjenom i utjecajem plime i oseke. Jasnija slika dobila bi se sistematskim istražnim i strukturnim bušotinama. Uzroke formiranja ovakvih izrazito plitkomorskih sredina na karbonatnoj platformi tijekom mlađega titona (portlanda), valendis-otriva i barem-apta moramo potražiti, osim u intenzitetu pozitivnih i negativnih tektonskih pokreta, i u utjecaju velike regresije svjetskih mora, koja je, prema R o n i (1973), i na ovom području svoj maksimum dosegla sredinom valendis-otriva. S druge pak strane, velika transgresija svjetskih mora tokom alba uzrokovala je i u Istri stanovito produbljavanje i proširivanje bazena, tako da tipični litoralni ("tidal flat", "intertidal") i lagunski talozi, tj. onkolitni, stromatolitni i peletni vapnenci, ovdje nedostaju, a dominiraju kalkareniti i intraspariti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Chemical Abstracts
- GEOBASE