Naslov
Smjernice za prometnu strategiju s osvrtom na zračni promet
(Transport Strategy Guidelines with regards on Air Traffic)

Autori
Steiner, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska udruga zračnih luka, Savjetovanje "Upravljanje kvalitetom u zračnom prometu", CD prezentacije / Roguljić, Slavko - Split : Zračna luka Split - Kaštela, 2004, 1-30

Skup
Hrvatska udruga zračnih luka, Savjetovanje "Upravljanje kvalitetom u zračnom prometu"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska; Kaštela, Hrvatska, 25.03.2004. - 26.03.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Prometna Strategija; Prometna Politika; Infrastruktura; Gospodarenje; Strategija Zračnog Prometa
(Transport Strategy; Transport Policy; Infrastructura; Management; Air Traffic Strategy)

Sažetak
Hrvatska pripada skupini tranzicijskih zemalja s imperativom strukturnih političkih i gospodarskih reformi, pričem je ostvarenje strateških usmjerenja postizanja standarda zapodnoeuropskih zemalja dodatno usložnjeno zbog višegodišnjih ratnih uvjeta. Europske se zemlje, u načelu, prema razini prometne razvijenosti, pa tako i prema prioritetima razvojnih planova, uvelike razlikuju. S jedne su strane razvijene zemlje Europske unije s visokom razinom izgrađenosti prometne infrastrukture, a s druge strane zemlje u tranziciji s manjim potencijalom prometne infrastrukture, poglavito njezine kvalitativne dimenzije, te s prioritetnim zadaćama institucionalnog reustroja sektora državnog upravljanja prometnom infrastrukturom. Otežavajuća okolnost u procesu gospodarske, pa onda i prometne integracije u EU sustav, naslijeđe je nekompatibilne regulative i inercija u promjeni tradicionalne rutine centraliziranoga planskog sustava, koji se nije temeljio na načelima komercijalnoga gospodarenja. Stoga su potrebne strukturne reforme, koje u prometnom sektoru konkretno znače odvajanje regulatorne funkcije države od funkcije operative (infrastrukture i uslužnih djelatnosti), za koju se trebaju osigurati legalni okviri tranzicije iz javnog u privatni sektor. U smislu institucionalnog reustroja uprava i javnog sektora te normativnog usklađivanja propisa, u tranzicijskim je zemljama potrebno donošenje nove regulative – zakona i vezanih dokumenata, koji bi adoptirali međunarodne tehničko-tehnološke standarde, a poglavito legalne referencije EU. To je proces koji ne ovisi samo o političkoj volji, već je vremenski diktiran financijskim i ljudskim resursima za pripremu i implementaciju. Glavne prepreke uključenju nacionalnih prometnih sustava tranzicijskih zemalja u europski sustav prometa odnosno u međunarodne prometne tokove mogu se uopćiti u sljedećim problemima: • ustroj regulatora i upravno osoblje • pravni problemi – neusklađena regulativa • financijski problemi – slobodno tržište, komercijalizacija/privatizacija sektora operative prometnom infrastrukturom. Za tranzicijske zemlje mogu se identificirati osnovni preduvjeti progresivnijega razvojnog pristupa u smislu sinkronizacije razvojnih koncepcija: • jasno definirane nacionalne strategije prometnog razvitka sukladne strateškom usmjerenju integracije mreža u jedinstvenu europsku prometnu cjelinu • strogo odvajanje funkcija regulatora i menadžmenta operative • adoptacija EU prometne regulative i tehničko-tehnološke normative • izbor optimalnog oblika gospodarenja prometnom infrastrukturom u pretežitom vlasništvu države (komercijalizacija/privatizacija) • institucionalno reustrojavanje &laquo ; ; services providers&raquo ; ; i približavanje operative načelima slobodnog tržišta • ažuriranje prijedloga prioritetnih programa i pratećih projekata razvoja prometne infrastrukture • aplikacija financijske i tehničke podrške EU partnera. U kreiranju i realizaciji strateških smjernica razvoja prometa na nacionalnim razinama, kao i u pripremi vezanih programa, nužno je osiguranje ekspertne i tehničke podrške relevantnih europskih prometnih asocijacija i procesa supervizije. To se poglavito odnosi na reustrojavanje nacionalnih regulatora i odgovarajuće profiliranje upravnog kadra te implementaciju EU regulative. Prometna politika u Hrvatskoj: • ima oznake nekonzistentnosti i rascjepkanosti po prometnim granama ; • nema jasne razvojne koncepcije na razini sustava ; • nema sveobuhvatnih ciljeva i uvažavanja realnih uvjeta ; • isključivo je utemeljena na financijskim izvorima javnog sektora (državnom proračunu). Izostaje međuresorska koordinacija i usklađivanje regulativnih mjera u ključnim pitanjima, poglavito zakonodavne, porezne i socijalne politike, pa tako i rješavanje kritičnih problema: • restrukturiranja nerentabilnih državnih poduzeća u prometnom sektoru • neracionalnoga gospodarenja prometnom infrastrukturom • nepostojanja ravnopravnih uvjeta tržišnog poslovanja za sve prometne grane • neprimjene načela upravljanja prometom induciranjem potražnje • neutvrđivanja eksternih troškova prometa (pa onda i nepoduzimanja mjera reduciranja) • nekorištenja znanstvenog potencijala. Problem zakonske regulative odnosi se na neusklađenost propisa u procesu gospodarske tranzicije (prijelaza na slobodno tržište) te u ostvarenju strateškog cilja pridruživanja u Europsku uniju (neusklađenost s EU propisima). U pokušaju odvajanja funkcije regulatora i operative, novoosnovana javna poduzeća odnosno društva s ograničenom odgovornošću u pretežitom vlasništvu države (Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska uprava za ceste, Hrvatske željeznice) ostala su lišena komercijalnog menadžmenta (rukovodne funkcije obnašaju se po političkom ključu, a ne po stručnom), a usporedno su umanjene regulatorne nadležnosti uprava u sklopu resornog ministarstva. Osim evidentnih razlika u razvijenosti prometnih grana, u analizi infrastrukturne izgrađenosti glavna je oznaka prekapacitiranost u odnosu na prometnu potražnju. S druge strane, kvalitativni aspekti, izraženi razinom usluge i eksploatacijskim značajkama, nisu zadovoljavajući. Rješavanje problematike prometnog razvoja u kontekstu pridruživanja u Europsku uniju podrazumijeva usvajanje Prometne strategije na nacionalnoj razini. Temelji i osnovni elementi tog dugoročnog dokumenta predmet su ovog rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA