Pregled bibliografske jedinice broj: 145920
Utjecaj makrolida, aminoglikozida i beta-laktamskih antibiotika na humoralnu imunološku reaktivnost
Utjecaj makrolida, aminoglikozida i beta-laktamskih antibiotika na humoralnu imunološku reaktivnost, 1992., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 145920 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj makrolida, aminoglikozida i beta-laktamskih antibiotika na humoralnu imunološku reaktivnost
(The influence of macrolide, aminoglycoside and beta-lactam antibiotics on humoral immunological reactivity)
Autori
Rukavina, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
24.07
Godina
1992
Stranica
98
Mentor
Dorić, Miljenko
Ključne riječi
Antibiotici; Humoralna imunost
(Antibiotics; Humoral immunity)
Sažetak
Prema podacima iz literature poznato je da antibiotici, pored svog osnovnog, antibakterijskog djelovanja, mogu utjecati i na imunološki sustav. Ovi učinci mogu biti od velikog značenja, osobito u stanjima poremećenog imunološkog odgovora organizma. U bolesnika sa navedenim poremećajima preporučuje se da se pri određivanju antimikrobne terapije ima u vidu i ovaj učinak antibiotika na imunološki sustav. Iz spomenutih razloga, u našim smo pokusima prišli ispitivanju utjecaja nekih beta-laktamskih, aminoglikozidnih i makrolidnih antibiotika, koji se često koriste u kliničkoj praksi, na proliferacijsku sposobnost B limfocita induciranu poliklonskim "pokeweed" mitogenom. Rezultate dobivene ovim pokusima komparirali smo sa opažanjem iz kliničke prakse tj. stvaranjem rezistencije na ispitivane antibiotike. Promjene u proliferaciji B limfocita dobivene su u pokusima s ceftriaksonom, ceftazidimom, streptomicinom, netilmicinom i eritromicinom. Penicilin G, cefuroksim, cefotaksim i gentamicin nisu izazvali promjenu u proliferaciji B limfocita. Analiziranjem rezultata dobivenih ispitivanjem pojave rezistencije bakterija na antibiotike, uočen je trend porasta rezistencije prema svim ispitivanim antibioticima. Zanimljiva je međutim činjenica da je porast rezistencije najslabije izražen upravo prema onim antibioticima koji su djelovali stimulacijski na proliferaciju B limfocita (ceftazidim i eritromicin). Ovaj imunostimulacijski učinak navedenih antibiotika mogao bi biti odgovoran za njihovo efikasnije eliminiranje uzročnika infektivnih oboljenja, što rezultira značajno sporijim porastom rezistencije bakterija prema njima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka