Naslov
Bukovina
(Beech)

Autori
Govorčin, Slavko ; Sinković, Tomislav ; Trajković, Jelena ; Despot, Radovan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj = Common Beech in (Fagus sylvatica L.) Croatia

Urednik/ci
Matić, Slavko

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2003

Raspon stranica
652-669

ISBN
953-98571-1-2

Ključne riječi
bukva (Fagus sylvatica L.), Hrvatska
(beech (Fagus sylvatica L.), Croatia)

Sažetak
Rasprostranjenost, kvantitativna zastupljenost, intenzivano povećanje količina prerađenog bukovog drva i karakteristična tehnološka kvaliteta svrstavaju bukovinu u našu glavnu vrstu u industrijskoj preradi drva. U tradiciji europskih naroda bukva je nekad bila sinonim za "vojničko drvo", jer su od nje izrađivala vojnička kola i kundaci, a milijuni kubnih metara utrošeni su u ložištima vojničkih peći ili poljskih kuhinja. Današnji stupanj tehnoloških mogućnosti u izradi, preradi, obradi i upotrebi omogućava bukovini primjerenu upotrebu kao cijenjenoj vrsti drva s jedinstvenim tehničkim karakteristikama traženim na domaćem i inozemnom tržištu. Bukva (Fagus sylvatica L.) je tipična europska vrsta drva umjereno oceanske i blaže kontinentalne klime. Njena rasprostranjenost u Europi ukazuje na njen mezofitski karakter jer zahtjeva izdašnije ljetne oborine. Iz tog razloga nema je ni u Hrvatskoj u području mediteranske i submediteranske klime, ali se pojavljuje od sjeverne granice sa Slovenijom do rijeke Cetine (kod Sinja) na jugu, odnosno od Gorskog Kotara na zapadu pa u dubinu Slavonije južno od Vinkovaca i u okolici Osijeka. Njena visinska rasprostranjenost u Hrvatskoj je od 103 m n/m kod Karlovca do 1500 m n/m na Velebitu. Kvantitativni značaj bukve kao vrste drva u Hrvatskoj vidljiv je već iz ukupne drvne zalihe hrvatskih šuma koja iznosi oko 115 milijuna m3 odnosno oko 36 %.U odnosu na slijedeću vrstu drva po udjelu (hrast lužnjak), bukve ima za 270 % više. Intenzitet povećanja prerade bukovog drva kao tehničkog i industrijskog drva u Hrvatskoj vidljiv je iz pokazatelja proizvodnje bukovog piljenog drva ; 1939. godine udio bukve iznosi približno 9%, 1952. godine oko 12%, 1965. godine oko 28%, a 1982. oko 32% ukupno proizvedenog piljenog drva. Saznanja o anatomskim, fizikalnim i mehaničkim svojstvima kao i načinima zaštite drva bukve, omogućuju primjenu primjerenih tehnoloških postupka uz povećanje utilizacijskih mogućnosti s obzirom na određene negativne tehničke karakteristike bukovine (utezanje, trajnost, neotpornost na mikroorganizme).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA